DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
PROIZVODNJA PO GLAVNIM DJELATNOSTIMA U 1964. GODINI Kuće i Parket Rezana građa Ploče i furnir Ambalaža Namještaj građev. stolarija i brod. pod Ostalo Bosna i Hercegovina Crna Gora 32,9 3,8 32,5 4,8 24,8 0,5 13,8 0,9 19,5 2,8 23,9 3,0 9.9 0.6 Hrvatska 26 0 19,5 17,4 21,7 18,3 38,7 25,1 Makedonija Slovenija Srbija Ukupno 2,3 27,3 7,7 100,0 2,3 25,9 15,0 100,0 5,5 33,5 18,3 100,0 3,0 26,6 34,0 100,0 3,8 32,4 23,2 100,0 2,5 21,6 10,3 100,0 1,6 36,7 26,1 100,0 Iz prednjih tabela je vidljivo da je po ukupnoj proizvodnji drv. industrija Hrvatske još uvijek na drugom mjestu u SFRJ razmjerima, ali je sada sa veoma malom razlikom slijede SR Srbija i SR Bosna i Hercegovina. Odnos između ukupnog nivoa proizvodnje naše Republike i SR Bosne i Hercegovine ostao je isti na početku i na kraju 20-godišnjeg razvoja. Nakon prvih pet poslijeratnih godina nivo ukupne proizvodnje u našoj Republici bio je dostigao proizvodnju Slovenije, a koncem 1956. godine bio je čak i nešto viši. No, tada počinje nagli razvoj finalnih djelatnosti u SR Sloveniji, a naročito u SR Srbiji. U prikazu općih razvojnih dostignuća drv. industrije u SR Hrvatskoj potrebno je istaći još nekoliko pokazatelja koji karakteriziraju značaj i mjesto ove grane u industriji Republike. Drv. industrija SR Hrvatske zapošljava nešto ispod 10´%* ukupno zaposlenih radnika u industriji Republike. Po ovom kriteriju nalazi se na četvrtom mjestu među industrijskim granama. Po visini narodnog dohotka nalazi se na 6 mjestu* u Republici, a na prvom mjestu drv. industrije Jugoslavije. Po visini društvenog proizvoda, drv. industrija je na petom mjestu industrijskih grana Republike. Visinom ukupnog izvoza drv. industrija zauzima stalno drugo mjesto u industriji SR Hrvatske, a po deviznom efektu je konstantno na prvom mjestu. Učešće drv .industrije SR Hrvatske u ukupnom izvozu drv. industrije SFRJ iznosilo je u 1964. godini 32´%. To je znatna obaveza u odnosu na proizvodne proporcije po republikama, ali u toliko i ispravnija orijentacija za osiguranje plasmana industrijskih proizvoda u idućem periodu proizvodne ekspanzije finalnih djelatnosti. Treba istaći da je učešće finalnih proizvoda u ukupnom izvozu grane dostiglo 35% izuzme li se izvoz pietarskih proizvoda i olovaka. Mogućnosti su, naravno, osjetno veće, ali vezane za neophodno osposobljavanje ovih djelatnosti u pogledu tehničke opremljenosti i primjene savremenih tehnoloških koncepcija, identičnih vanjskim dostignućima. Koliko se u tom pogledu bude napredovalo, rast će i izvoz. Na ove zabrinjavajuće okolnosti najbolje ukazuje stanje opremljenosti drv. industrije u odnosu na druge grane. Po raspoloživim podacima iz 1960. godine*, tadašnja je vrijednost opreme drv. industrije SR Hrvatske bila najniža među svim ostalim republikama, kako je to vidljivo iz slijedećeg pregleda: * Statistički godišnjak 1965. g. * Industrija 236 |