DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
MEHANIČKA PRERADA DRVA SR HRVATSKE 1945—1965. Ing. BOŽIDAR MAĆEŠlC OSNOVNE ZNAČAJKE RAZVOJA GRANE U CJELINI Raspoloživa drvna masa Republike predstavlja 20% ukupne jugoslavenske drvne zalihe. Po tome učešću SR Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u SFRJ razmjerima, iza SR BiH sa 30% i SR Srbije sa 22%. Po šumovitosti je nešto iznad jugoslavenskog prosjeka. Polazeći od ovih sirovinskih karakteristika i činjenice da je Jugoslavija po drvnoj zalihi treća zemlja u Evropi — iza Švedske i Finske — drv. industrija Hrvatske je imala i ima neosporne uslove za puni industrijski razvoj. U dvadesetogodišnjem poslijeratnom periodu povećana je ukupna industrijska proizvodnja grane za 4,3 puta u odnosu na 1946. godinu, ili za 3,6 puta prema proizvodnji u 1939. godini. Poređenje ovog porasta proizvodnje sa razvojem ostalih grana pokazalo bi osjetno slabiji razvojni trend drvarske industrije (elektroenergija 7 puta, proizvodnja i prerada nafte 35 puta, isto toliko i elektroindustrija, crna metalurgija 143 puta, metalna i papirna industrija 8 puta, kemijska industrija 17 puta, prehrambena industrija 5 puta — sve u odnosu na 1939. godinu). To zbog toga što je jedna od najznačajnijih djelatnosti grane i dugogodišnji pretežni nosilac njene ukupne proizvodnje — pilanska prerada — i u predratnom periodu bila veoma razvijena. U 1939. godini bila je 53% manja nego u 1964. godini. Izuzme li se učešće pilanske prerade u ukupnoj proizvodnji drv. industrije, onda porast ostale proizvodnje iznosi 6,7 puta. Velike disproporcije općeg privrednog razvoja Jugoslavije u periodu neposredno pred drugi svjetski rat, a u njemu — naravno — i industrijskog razvoja, zahtijevale su ogromne napore zajednice nakon Oslobođenja, da se razlike što prije svedu na snošljive i zadovoljavajuće odnose. Te okolnosti su bile osnovni razlog neravnomjerne razvojne dinamike industrijskih grana, a time i sadašnjeg nivoa drv. industrije. U odnosu na domaće sirovinske mogućnosti postignuti su gotovo maksimalni proizvodni rezultati na području pilanske prerade, proizvodnje plemenitih furnira i šper ploča. Što više, proizvodnja šperploča na bazi bukovine prelazi realni kvalitetni sirovinski potencijal Republike. U ostalim djelatnostima to u glavnom nije bio slučaj. Koliko god iz poznatih spomenutih razloga nužnosti forsiranja razvoja drugih industrijskih grana u proteklom periodu možemo biti zadovoljni ukupnim proizvodnim dostignućima drv. industrije, treba istaći širinu investicijskih usmjeravanja kao negativnu značajku ovog razvojnog pe 489 |