DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 155     <-- 155 -->        PDF

Prof. dr Trampler (Varžava, Poljska):
Izračunavanje tečajnog prirasta na pokusnim
plohama.


Dr. Dittm?.r (Ebcrswaldc, Njemačka):
Rast i cbrast u zavisnosti cd šumskih cblasti.


Dr. Decourt (Nancy, Francuska): Sastav
prirasno-prihodnih tablica u Francuskoj.


Prof, đr Parde (Nancy, Francuska): Istraživanje
produktivne sposobnosti u četinjavim
šumama Francuske.


SI. 5.
Smrekova sastojina vrlo kvalitetnog drva
u Saskoj.


Prof, dr Becking (Wageningen, Holandija):
Preborno gospodarenje u tropskoj
prašumi.


Prof. dr Magyar (Soprön, Mađarska): Vegetacijska
istraživanja u Mađarskoj kao
podloga za produkciju i uzgajanje šuma.


Dr. Hummel (Meksiko): Nacionalna šumska
inventarizacija u Meksiku.
Prof. dr Borset (Oslo, Norveška): Razvoj
preborne pokusne plohe u 40 godina.
Prof. dr Prisol (Zvolen, Čehoslovačka):
Priiast i prihod u prebornim šumama.


Dr. Kräuter (Eberswalde, Njemačka):
Usporedba produkcije u mladim borovim
sastojinama koje su nastale različitim tretmanima.


Prof. dr Vyskot (Brno, Čehoslovačka):
Prirast i razvoj ariša različite provenience
je.


Dr Sopp (Söpron), Mađarska): Istraživanje
drvne mase i prirasta na borovima
Mađarske.


Dr Swalow (Moskva, Sovjetski Savez):
Metoda i podaci jednog istraživanja u borovim
sastojinama na sjeveru Sovjetskog
Saveza.


Dr. Vinš (Prag, Čehoslovačka): Širina
goda u jednodobnim smrekovim sastojinama
i njihove promjene.


Lie. Ericsson (Stockholm, Švedska): Utjecaj
njege sastojine na težinu drveta.
Dr. hab. Hengst (Tharandt, Njemačka):
Studija o mješovitim sastojinama.


U toku i na kraju Savjetovanja organizirano
je nekoliko vrlo uspjelih ekskurzija
u šume Saske, gdje su učesnici vidjeli
vrlo lijepo uzgojene i odlično regenerirane
smrekove šume. Uvjerili smo se na terenu
da njemački šumari odlično gospodare svojim
šumama i da mnoge njihove sastojine
mogu poslužiti kao školski primjer kako
treba njegovati, pomlađivati i sjeći šumu.
SI. 4. pokazuje takve smrekove sastojine u
oblasti Carlsfeld-a.


Savjetovanje je u cijelosti uspjelo. Referati,
žive diskusije i izmjena mišljenja
zbližili su oko stotinu učesnika iz raznih
dijelova Evrope i pokazali ponovno da
znanost ne poznaje granice a gostoprimstvo
i srdačnost domaćina — napose prof.
Kleinerta i dr. Hengsta — učinili su ovo
Savjetovanje vrlo ugodnim.


Prof. dr Dušan Klepac


NEKE MISLI NA 13. KONFERENCIJI
FAO U RIMU
(Tehnički Komitet za šumarstvo i šumske
proizvode, Oktobar 1965)


Prof. dr Dušan Klepac


Nova studija o potrošnji, produkciji i
trgovini drva u Evropi, koju je izradila
Evropska ekonomska komisija sa Organizacijom
FAO, zacrtala je osnovne smjernice
politike u Evropi. Prema toj studiji


— čini se — da će Evropa biti u mogućnosti
da proizvede svu količinu listača
srednje i slabije kvalitete, koju će trebati,
ali će joj nedostajati četinjače tanjih dimenzija
i listače odličnih kvaliteta. Radi
se o jednom deficitu koji bi — računajući
od sada do 1975. godine — mogao iznositi
40 do 70 milijuna kubičnih metara već pre627




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 156     <-- 156 -->        PDF

ma ritmu evropske ekonomske ekspanzije.*


Da bi se uklonio raskorak između potrošnje
i proizvodnje, šumarstvo Evrope
treba usmjeriti u pravcu podmirenja potreba
na drvu za industrijsku preradu koje
su iz dana u dan sve veće.


U stvari, mnoge evropske zemlje — npr.
Italija, Francuska, Španija, Izrael, Jugoslavija
i mnoge druge — učinile su velike
napore u tom smjeru. Tradicionalno šumarstvo
ili takozvano klasično šumarstvo
kompletirano je jednom novom šumarskom
tehnikom koju zovemo arborikultura.
Ona nam obećaje dopunsku produkciju
drvne mase, jer u prirodnim šumama
postoji određena granica u postizavanju
volumnog prirasta pa ne možemo u tim
šumama očekivati spektakularno povećanje
produkcije. Ipak treba naglasiti da i u
prirodnim šumama ima mogućnosti da se
ubrza debljinski prirast, da se poveća vrijednost
prirasta, da se poboljša iskorišćenje
drvne mase itd. i da se na taj način
bolje iskoristi potencijal prirodnih šuma,
što se može postići primjenom intenzivnih
i modernih metoda u uređivanju šuma.


Prema tome djelatnost šumarstva očitavala
se u posljednjih godina uglavnom u
dva pravca:



u intenzivnom gospodarenju prirodnih
šuma;

u intenzivnom podizanju kultura i
plantaža vrsta drveća brzog rasta (arborikultura).
U većini evropskih zemalja — a naročito
u Jugoslaviji — šumsko gospodarenje
u prirodnim šumama čini osnovnu produkciju
koja se nadopunjuje produkcijom
iz kultura i plantaža čime se nastoji stvoriti
balans između potrošnje i produkcije.
Tako je u našoj zemlji — kao u ostalom
i u Evropi — nađena jedna solucija kako
ćemo podmiriti sve veće i veće potrebe na
drvu za industrijsku i kemijsku preradu.
Što se pak tiče odnosa između šumarstva,
poljoprivrede i stočarstva šumari mnogih
mediteranskih zemalja u Evropi našli su
jednu formulu ravnoteže između tih triju
privrednih grana ili takozvanu silvoagropastoralnu
ravnotežu »1´ equilibre sylvoagropastoral
«.


Čovjek bi mogao reći da je gotovo zadovoljan
s tim solucijama, u toliko više,
što smo u mnogim zemljama Evrope vidjeli
goleme napore, mogućnosti i ostvarene
rezultate u podmirenju sve većih po


* Nations Unies — FAO: Consomation,
production et commerce du bois en Europe,
evolutions et perspectives. Nouvelle
etude, 1950—1975, New York 1964.
treba za drvom. Pa ipak moramo priznati
da smo se vrlo često suočili sa činjenicom
da je šuma u mnogim evropskim zemljama
promijenila svoju ulogu i da nas današnje
formule uvijek ne zadovoljavaju. To je osobito
važno za zemije u razvoju kao npr.
za našu zemlju — za Jugoslaviju.


S razvojem industrije, turizma i drugih
privrednih djelatnosti kao i uslijed promjene
strukture našeg stanovništva, uloga
šume se često posve izmijenila.


Katkad je utjecaj šume na proizvodnju
vode za industriju važniji od produkcije
drvne mase. To isto vrijedi vrlo često i za
utjecaj šume na režim voda i vodotoka,
na smirenje bujica, sprečavanje poplava
itd.


Estetsko i rekreativno uređivanje postojećih
šuma, osnivanje parkova, ozelenjavanje,
unošenje ukrasnih grmova i drveća
itd. nameće se kao zadatak današnjice na
cijelom priobalnom pojasu nakon izgradnje
magistrale Trst—Rijeka—Dubrovnik—
Kotor—Bar.


Uslijed migracije seljačkog stanovništva
u industrijske centre, šuma tu i tamo prodire
i širi se na napuštenim poljoprivrednim
površinama naročito u našoj primorskoj
oblasti gdje prema tome stara shvaćanja
o pošumljavanju treba zamijeniti
novom orijentacijom.


U okolici velikih industrijskih aglomeracija
šuma je preko noći poprimila sanitarnu,
rekreativnu i estetsku ulogu.


Pored svega toga od šuma se traži danas
da podmire sve veću potrebu drvne i kemijske
industrije.


Imajući to sve pred očima — čini se —
da bi trebalo tretirati šumarske probleme
kompleksnije ne samo sa poljoprivrednicima
nego i sa predstavnicima industrije,
elektroprivrede, melioracija, turizma itd. i
naći mjesto šume u nacionalnoj i regionalnoj
privredi i tako zacrtati smjernice
nove šumarske politike koja se očituje u
kompleksnoj i svestranoj ulozi šume u ekenomskom
razvoju Jugoslavije.


Prilaženje šumarskim problemima na
taj način a na regionalnom nivou Evrope
dat će bez sumnje određene koristi. Stoga
s punim pravom očekujemo od Regionalne
Konferencije FAO zp, Evropu u 1966. godini
nove direktive u evropskoj šumarskoj
politici.


Evidentno je da će sve to imati svoju
reperkusiju na obrazovanje šumarskih kadrova,
jer s promjenom šumarske politike
valja prilagoditi sadašnje nastavne planove
novo nastaloj situaciji kako bi šumarski
inžinjcri mogli naći svoje mjesto u ekonomskom
razvoju zemlje i zadovoljiti
potrebe koje se od njih traže.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 157     <-- 157 -->        PDF

Nije prema tome čudno da će na Šestom
svjetskom šumarskom kongresu u
Madridu 1966. godine biti glavna tema »Uloga
šumarstva u Svjetskom ekonomskom
razvoju« sa Internacionalnim savjetovanjem
o visokoškolskoj šumarskoj nastavi.


Dr. Nikolaus D. Panagiotiđis:
TANNENPLENTERWÄLDER IN GRIECHENLAND,
Jelove preborne šume u
Grčkoj, Forstwissenschaftliche Forschungen,
Heft 21, Hamburg 1965.


Autor, direktor Šumarskog Instituta u
Ateni, obradio je u ovoj radnji jelove preborne
šume u Grčkoj. Radnja je napisana
njemačkim jezikom; obuhvaća 97 stranica,
22 tabele i 39 slika sa vrlo bogatom literaturom
uglavnom na njemačkom jeziku.
Sadržaj joj je ovaj: Uvod, Bonitiranjc,
Struktura sasto.iina, Prirast, Direktive za
uzgajanje i uređivanje šuma.


N. Panagiotiđis ističe da u Grčkoj ima
doduše 2,5 milijuna hektara šuma, no uslijed
njihova slaba stanja Grčka nije u stanju,
da pokrije svoju potrebu na oblovini
koja iznosi oko 850.000 m3 na godinu. Godišnje
se uvozi oko 550.000 m3 oblovine.
Ostatak se podmiruje iz domaćih šuma u
kojima jelove šume imaju osobito značenje,
jer one daju godišnje oko 120.000 mn
oblovine što iznosi oko 407o domaće proizvodnje.
Zato se autor posvetio studiranju
jelovih šuma kako bi ih bolje upoznao
i unapredio. U tom smjeru on je detaljno
obradio tri jele koje dolaze u Grčkoj
: Abies alba Mill., Abies cephalonica
Loudon, Abies Borisii regis Mattf.
Radnja obiluje vrijednim i interesantnim
podacima iz kojih se vidi produktivna sposobnost
jelovih šuma u Grčkoj, gdje prvi
bonitet odgovara po prilici našem. III. bonitetu
po Šurićevim tarifama za jelu.


Prof. dr Dušan Klepac


G. Giordano, I LEGNAMI DEL
MONDO, Časa Editrice Ceschino, Milano,
1964, s. 1—799, Cijena L. 6500.—.


Profesor dr ing. G. Giordano, koji
je direktor Nacionalnog centra za drvo i
redovni profesor tehnologije drva i upotrebe
šumskih proizvoda na Sveučilištu u
Firenzi napisao je, a nakladna kuća Ceschina
izdala je priručnik pod naslovom
»I legnami del mcndo«. To je tehnički
rječnik pojmova sa područja industrije,
obrta i trgovine drva.


U prva tri dijela toga priručnika prof,
dr ing. G. Giordano definirao je i dao


kratki opis za: a) tehničke i komercijalne
pojmove u vezi drva i drugih šumskih
proizvoda, tehnike prerade drva i radnih
strojeva iz drva, b) jedinice mjera i kratica
koje se upotrebljavaju u trgovini drvom,
c) botaničke d ekonomsko-tehničke
karakteristike najvažnijih talijanskih vrsta
drveća kao i tehnološke karakteristike
za 3300 vrsta egzota. U četvrtom dijela
prikazana je terminologija 55 važnijih
vrsta drveća na gotovo svim evropskim
jezicima kao i arapskom jeziku za arapske
mediteranske države. Peti dio sastoji
se on indeksa latinskih imena drveća i biljaka
kao i životinja (uglavnom insekata)
i gljiva. U šestom dijelu autor je na 16
stranica prikazao površine 128 vrsta drveća
u boji, na svakoj slici na istom uzorku
prikazan je prirodni ton boje obrađenog
drva i ton boje obrađenog i lakiranog drva.


Na kraju dan je alfabetski popis upo-
Irebljene literature. Ukupno je citirano
nešto manje od 400 izvora literature. Od
naše literature citirana je samo Šumarska
enciklopedija izdana 1963. god. u Zagrebu.


U prvom dijelu autor pored talijanskih,
engleskih, francuskih i njemačkih tehničkih
i komercijalnih pojmova donosi desetak
tih pojmova na našem jeziku (slovenski,
srpsko-hrvatski), a u drugom dijelu
pored talijanskih, engleskih i njemačkih
jedinica mjera i kratica autor donosi nekoliko
tih pojmova na našem jeziku. Ovu
odluku prof, dr ing. G. Giordano-a da u
svoj terminološki rječnik unese nekoliko
naših pojmova svakako je potrebno pozdraviti,
ali neka nam bude dozvoljeno da
na ovom mjestu izrazimo svoje žaljenje
što je izbor naših termina izvršen bez ikakovog
sistematskog kriterija.


Ovo djelo prof, dr ing. G. Giordano-a
korisno će poslužiti svima onima, koji se
bave industrijskom i zanatskom preradom
drva kao i trgovinom drva. Nakladna kuća
Ceschina u Milanu ukusno je i tehnički
odlično opremila ovo djelo.


Prof. dr Ivo Horvat


Prof. dr ing. G. Giordano, MANUALE
PRATICO DI CLBATURE DEI LEGNANI
E DEI SOPRASSUOLI BOSCHIVI,
Ed. M. Hoepli, Milano 1965, p. 1—375,
cijena L. 3.500.—.


Ovo je treće obnovljeno i prošireno izdanje
knjige »Praktični priručnik za kubaturu
drva i šumskih sastojina«. U uvodu
toga izdanja autor prof, dr ing. G. Giordano
navodi da mu je sve veća važnost koju
uvoz drva ima za Italiju, dala poticaja da




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 158     <-- 158 -->        PDF

u III izdanje toga priručnika uvede niz
novih tabela s engleskim mjerama, koje
se upotrebljavaju bilo u zemljama proizvođačima
trupaca i piljene robe četinjača
(Skandinavija, Finska, Sjed. Američke države,
Kanada) bilo u zemljama Afrike i
Azije, koje snabdijevaju talijansko tržište
s trupcima i piljenom gradom tropskih
vrsta drveća.


Priručnik sadrži niz tabela i uputstava
za korištenje tih tabela. Među tim tabelama
najvažnije su: Kubatura drveta na
panju, Koeficijenti redukcije, Kubatura
sastojina šuma pomoću srednjeg (modelnog)
stabla, Kubatura oborenih debala,
Odbitak kore, Težina raznih sorti menata
složenog (prostornog) drva (u kvintalima),
Specifična težina drva važnijih domaćih
vrsta drveća i nekih egzota, Volumen složajeva
i koeficijenti konverzije prostorne
mjere složaja u kubnu mjeru, Američke
mjere i pretvaranje tih mjera u kubnu
mjeru trupaca i piljene građe, Koeficijenti
konverzije za pretvaranje jedinica mjera
metričkog sistema u engleske jedinice
mjera, Koeficijenti konverzije raznih sortimenata
drva izdanih po ECE/FAO (1984),
Kubatura trupaca, Kubatura trupaca pomoću
opsega i dužine trupca (opseg i dužine
u metričkoj i engleskoj mjeri, kubni


sadržaj u m3), Kubatura trupaca pomoćuj
opsega i dužine trupaca (opseg i dužina i
trupaca u engleskoj mjeri, kubatura u cu.1
ft., bd. ft. i m3, stvarni volumen i iskori-´
štivi volumen po Hoppus-u), Učešće kore
(u procentima) na površini poprečnog presjeka
(debljina kore od 2—50 mm, promjer
presjeka s korom od 10—125 cm), Volumen
stabala topole uzgojenih u plantaži topole
gustoće 250 do 400 topola/ha (Klon 1-214),
Volumen i težina u svježem stanju trupaca
topole klon 1-214 (S. A. I. C. I. di
Torviscosa, Udine), Kubatura oštrobridnih
greda, Promjeri trupaca potrebnih za izradu
oštrobridnih greda određenih dimenzija
presjeka, Kubatura piljenica debljine«
15—120 mm, širine 10—40 cm, dužine 1—101
m, Kubatura piljenica u engleskoj mjeri ;
(debljina, širina i dužina u engleskoj i metričkoj
mjeri, volumen u m;l), Promjeri
trupaca za preradu u pragove (zadano: 3
profila praga i broj pragova iz jednog
trupca), Kubatura dužica u složaju, Kubatura
žežnica. Reproduktivna površina pluta
s obzirom na opseg debla i visinu ski


danja kore.


Ovaj priručnik može korisno poslužiti
svima onima koji se bave proizvodnjom i
prerađivanjem drva te trgovinom drvom.


Prof. dr Ivo Ilorvat


ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC


Ulica LOLE RIBARA 29
Telefon br. 37-61, 37-11


putem svojih radnih jedinica:


U CETINGRADU, DRAGANIĆU, DUGOJ RESI, JASTREBARSKOM,
KARLOVCU, KRAŠIĆU, KRNJAKU,
PISAROVINI, RAKOVICI, SLUNJU, TOPUSKOM, VOJ


NIĆU I VRCINMOSTU


proizvodi


sve vrsti šumskih sortimenata hrasta, bukve,
jele i bora i vrši sve uzgojne radove u vezi sai proširenom reprodukcijom šuma.


U svom sastavu ima i radne jedinice taksacije,
mehanizacije i građevinarstvo.


jasena,
prostom


šumske