DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 155 <-- 155 --> PDF |
Prof. dr Trampler (Varžava, Poljska): Izračunavanje tečajnog prirasta na pokusnim plohama. Dr. Dittm?.r (Ebcrswaldc, Njemačka): Rast i cbrast u zavisnosti cd šumskih cblasti. Dr. Decourt (Nancy, Francuska): Sastav prirasno-prihodnih tablica u Francuskoj. Prof, đr Parde (Nancy, Francuska): Istraživanje produktivne sposobnosti u četinjavim šumama Francuske. SI. 5. Smrekova sastojina vrlo kvalitetnog drva u Saskoj. Prof, dr Becking (Wageningen, Holandija): Preborno gospodarenje u tropskoj prašumi. Prof. dr Magyar (Soprön, Mađarska): Vegetacijska istraživanja u Mađarskoj kao podloga za produkciju i uzgajanje šuma. Dr. Hummel (Meksiko): Nacionalna šumska inventarizacija u Meksiku. Prof. dr Borset (Oslo, Norveška): Razvoj preborne pokusne plohe u 40 godina. Prof. dr Prisol (Zvolen, Čehoslovačka): Priiast i prihod u prebornim šumama. Dr. Kräuter (Eberswalde, Njemačka): Usporedba produkcije u mladim borovim sastojinama koje su nastale različitim tretmanima. Prof. dr Vyskot (Brno, Čehoslovačka): Prirast i razvoj ariša različite provenience je. Dr Sopp (Söpron), Mađarska): Istraživanje drvne mase i prirasta na borovima Mađarske. Dr Swalow (Moskva, Sovjetski Savez): Metoda i podaci jednog istraživanja u borovim sastojinama na sjeveru Sovjetskog Saveza. Dr. Vinš (Prag, Čehoslovačka): Širina goda u jednodobnim smrekovim sastojinama i njihove promjene. Lie. Ericsson (Stockholm, Švedska): Utjecaj njege sastojine na težinu drveta. Dr. hab. Hengst (Tharandt, Njemačka): Studija o mješovitim sastojinama. U toku i na kraju Savjetovanja organizirano je nekoliko vrlo uspjelih ekskurzija u šume Saske, gdje su učesnici vidjeli vrlo lijepo uzgojene i odlično regenerirane smrekove šume. Uvjerili smo se na terenu da njemački šumari odlično gospodare svojim šumama i da mnoge njihove sastojine mogu poslužiti kao školski primjer kako treba njegovati, pomlađivati i sjeći šumu. SI. 4. pokazuje takve smrekove sastojine u oblasti Carlsfeld-a. Savjetovanje je u cijelosti uspjelo. Referati, žive diskusije i izmjena mišljenja zbližili su oko stotinu učesnika iz raznih dijelova Evrope i pokazali ponovno da znanost ne poznaje granice a gostoprimstvo i srdačnost domaćina — napose prof. Kleinerta i dr. Hengsta — učinili su ovo Savjetovanje vrlo ugodnim. Prof. dr Dušan Klepac NEKE MISLI NA 13. KONFERENCIJI FAO U RIMU (Tehnički Komitet za šumarstvo i šumske proizvode, Oktobar 1965) Prof. dr Dušan Klepac Nova studija o potrošnji, produkciji i trgovini drva u Evropi, koju je izradila Evropska ekonomska komisija sa Organizacijom FAO, zacrtala je osnovne smjernice politike u Evropi. Prema toj studiji — čini se — da će Evropa biti u mogućnosti da proizvede svu količinu listača srednje i slabije kvalitete, koju će trebati, ali će joj nedostajati četinjače tanjih dimenzija i listače odličnih kvaliteta. Radi se o jednom deficitu koji bi — računajući od sada do 1975. godine — mogao iznositi 40 do 70 milijuna kubičnih metara već pre627 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 156 <-- 156 --> PDF |
ma ritmu evropske ekonomske ekspanzije.* Da bi se uklonio raskorak između potrošnje i proizvodnje, šumarstvo Evrope treba usmjeriti u pravcu podmirenja potreba na drvu za industrijsku preradu koje su iz dana u dan sve veće. U stvari, mnoge evropske zemlje — npr. Italija, Francuska, Španija, Izrael, Jugoslavija i mnoge druge — učinile su velike napore u tom smjeru. Tradicionalno šumarstvo ili takozvano klasično šumarstvo kompletirano je jednom novom šumarskom tehnikom koju zovemo arborikultura. Ona nam obećaje dopunsku produkciju drvne mase, jer u prirodnim šumama postoji određena granica u postizavanju volumnog prirasta pa ne možemo u tim šumama očekivati spektakularno povećanje produkcije. Ipak treba naglasiti da i u prirodnim šumama ima mogućnosti da se ubrza debljinski prirast, da se poveća vrijednost prirasta, da se poboljša iskorišćenje drvne mase itd. i da se na taj način bolje iskoristi potencijal prirodnih šuma, što se može postići primjenom intenzivnih i modernih metoda u uređivanju šuma. Prema tome djelatnost šumarstva očitavala se u posljednjih godina uglavnom u dva pravca: — u intenzivnom gospodarenju prirodnih šuma; — u intenzivnom podizanju kultura i plantaža vrsta drveća brzog rasta (arborikultura). U većini evropskih zemalja — a naročito u Jugoslaviji — šumsko gospodarenje u prirodnim šumama čini osnovnu produkciju koja se nadopunjuje produkcijom iz kultura i plantaža čime se nastoji stvoriti balans između potrošnje i produkcije. Tako je u našoj zemlji — kao u ostalom i u Evropi — nađena jedna solucija kako ćemo podmiriti sve veće i veće potrebe na drvu za industrijsku i kemijsku preradu. Što se pak tiče odnosa između šumarstva, poljoprivrede i stočarstva šumari mnogih mediteranskih zemalja u Evropi našli su jednu formulu ravnoteže između tih triju privrednih grana ili takozvanu silvoagropastoralnu ravnotežu »1´ equilibre sylvoagropastoral «. Čovjek bi mogao reći da je gotovo zadovoljan s tim solucijama, u toliko više, što smo u mnogim zemljama Evrope vidjeli goleme napore, mogućnosti i ostvarene rezultate u podmirenju sve većih po * Nations Unies — FAO: Consomation, production et commerce du bois en Europe, evolutions et perspectives. Nouvelle etude, 1950—1975, New York 1964. treba za drvom. Pa ipak moramo priznati da smo se vrlo često suočili sa činjenicom da je šuma u mnogim evropskim zemljama promijenila svoju ulogu i da nas današnje formule uvijek ne zadovoljavaju. To je osobito važno za zemije u razvoju kao npr. za našu zemlju — za Jugoslaviju. S razvojem industrije, turizma i drugih privrednih djelatnosti kao i uslijed promjene strukture našeg stanovništva, uloga šume se često posve izmijenila. Katkad je utjecaj šume na proizvodnju vode za industriju važniji od produkcije drvne mase. To isto vrijedi vrlo često i za utjecaj šume na režim voda i vodotoka, na smirenje bujica, sprečavanje poplava itd. Estetsko i rekreativno uređivanje postojećih šuma, osnivanje parkova, ozelenjavanje, unošenje ukrasnih grmova i drveća itd. nameće se kao zadatak današnjice na cijelom priobalnom pojasu nakon izgradnje magistrale Trst—Rijeka—Dubrovnik— Kotor—Bar. Uslijed migracije seljačkog stanovništva u industrijske centre, šuma tu i tamo prodire i širi se na napuštenim poljoprivrednim površinama naročito u našoj primorskoj oblasti gdje prema tome stara shvaćanja o pošumljavanju treba zamijeniti novom orijentacijom. U okolici velikih industrijskih aglomeracija šuma je preko noći poprimila sanitarnu, rekreativnu i estetsku ulogu. Pored svega toga od šuma se traži danas da podmire sve veću potrebu drvne i kemijske industrije. Imajući to sve pred očima — čini se — da bi trebalo tretirati šumarske probleme kompleksnije ne samo sa poljoprivrednicima nego i sa predstavnicima industrije, elektroprivrede, melioracija, turizma itd. i naći mjesto šume u nacionalnoj i regionalnoj privredi i tako zacrtati smjernice nove šumarske politike koja se očituje u kompleksnoj i svestranoj ulozi šume u ekenomskom razvoju Jugoslavije. Prilaženje šumarskim problemima na taj način a na regionalnom nivou Evrope dat će bez sumnje određene koristi. Stoga s punim pravom očekujemo od Regionalne Konferencije FAO zp, Evropu u 1966. godini nove direktive u evropskoj šumarskoj politici. Evidentno je da će sve to imati svoju reperkusiju na obrazovanje šumarskih kadrova, jer s promjenom šumarske politike valja prilagoditi sadašnje nastavne planove novo nastaloj situaciji kako bi šumarski inžinjcri mogli naći svoje mjesto u ekonomskom razvoju zemlje i zadovoljiti potrebe koje se od njih traže. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 158 <-- 158 --> PDF |
u III izdanje toga priručnika uvede niz novih tabela s engleskim mjerama, koje se upotrebljavaju bilo u zemljama proizvođačima trupaca i piljene robe četinjača (Skandinavija, Finska, Sjed. Američke države, Kanada) bilo u zemljama Afrike i Azije, koje snabdijevaju talijansko tržište s trupcima i piljenom gradom tropskih vrsta drveća. Priručnik sadrži niz tabela i uputstava za korištenje tih tabela. Među tim tabelama najvažnije su: Kubatura drveta na panju, Koeficijenti redukcije, Kubatura sastojina šuma pomoću srednjeg (modelnog) stabla, Kubatura oborenih debala, Odbitak kore, Težina raznih sorti menata složenog (prostornog) drva (u kvintalima), Specifična težina drva važnijih domaćih vrsta drveća i nekih egzota, Volumen složajeva i koeficijenti konverzije prostorne mjere složaja u kubnu mjeru, Američke mjere i pretvaranje tih mjera u kubnu mjeru trupaca i piljene građe, Koeficijenti konverzije za pretvaranje jedinica mjera metričkog sistema u engleske jedinice mjera, Koeficijenti konverzije raznih sortimenata drva izdanih po ECE/FAO (1984), Kubatura trupaca, Kubatura trupaca pomoću opsega i dužine trupca (opseg i dužine u metričkoj i engleskoj mjeri, kubni sadržaj u m3), Kubatura trupaca pomoćuj opsega i dužine trupaca (opseg i dužina i trupaca u engleskoj mjeri, kubatura u cu.1 ft., bd. ft. i m3, stvarni volumen i iskori-´ štivi volumen po Hoppus-u), Učešće kore (u procentima) na površini poprečnog presjeka (debljina kore od 2—50 mm, promjer presjeka s korom od 10—125 cm), Volumen stabala topole uzgojenih u plantaži topole gustoće 250 do 400 topola/ha (Klon 1-214), Volumen i težina u svježem stanju trupaca topole klon 1-214 (S. A. I. C. I. di Torviscosa, Udine), Kubatura oštrobridnih greda, Promjeri trupaca potrebnih za izradu oštrobridnih greda određenih dimenzija presjeka, Kubatura piljenica debljine« 15—120 mm, širine 10—40 cm, dužine 1—101 m, Kubatura piljenica u engleskoj mjeri ; (debljina, širina i dužina u engleskoj i metričkoj mjeri, volumen u m;l), Promjeri trupaca za preradu u pragove (zadano: 3 profila praga i broj pragova iz jednog trupca), Kubatura dužica u složaju, Kubatura žežnica. Reproduktivna površina pluta s obzirom na opseg debla i visinu ski danja kore. Ovaj priručnik može korisno poslužiti svima onima koji se bave proizvodnjom i prerađivanjem drva te trgovinom drvom. Prof. dr Ivo Ilorvat ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC Ulica LOLE RIBARA 29 Telefon br. 37-61, 37-11 putem svojih radnih jedinica: U CETINGRADU, DRAGANIĆU, DUGOJ RESI, JASTREBARSKOM, KARLOVCU, KRAŠIĆU, KRNJAKU, PISAROVINI, RAKOVICI, SLUNJU, TOPUSKOM, VOJ NIĆU I VRCINMOSTU proizvodi sve vrsti šumskih sortimenata hrasta, bukve, jele i bora i vrši sve uzgojne radove u vezi sai proširenom reprodukcijom šuma. U svom sastavu ima i radne jedinice taksacije, mehanizacije i građevinarstvo. jasena, prostom šumske |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 157 <-- 157 --> PDF |
Nije prema tome čudno da će na Šestom svjetskom šumarskom kongresu u Madridu 1966. godine biti glavna tema »Uloga šumarstva u Svjetskom ekonomskom razvoju« sa Internacionalnim savjetovanjem o visokoškolskoj šumarskoj nastavi. Dr. Nikolaus D. Panagiotiđis: TANNENPLENTERWÄLDER IN GRIECHENLAND, Jelove preborne šume u Grčkoj, Forstwissenschaftliche Forschungen, Heft 21, Hamburg 1965. Autor, direktor Šumarskog Instituta u Ateni, obradio je u ovoj radnji jelove preborne šume u Grčkoj. Radnja je napisana njemačkim jezikom; obuhvaća 97 stranica, 22 tabele i 39 slika sa vrlo bogatom literaturom uglavnom na njemačkom jeziku. Sadržaj joj je ovaj: Uvod, Bonitiranjc, Struktura sasto.iina, Prirast, Direktive za uzgajanje i uređivanje šuma. N. Panagiotiđis ističe da u Grčkoj ima doduše 2,5 milijuna hektara šuma, no uslijed njihova slaba stanja Grčka nije u stanju, da pokrije svoju potrebu na oblovini koja iznosi oko 850.000 m3 na godinu. Godišnje se uvozi oko 550.000 m3 oblovine. Ostatak se podmiruje iz domaćih šuma u kojima jelove šume imaju osobito značenje, jer one daju godišnje oko 120.000 mn oblovine što iznosi oko 407o domaće proizvodnje. Zato se autor posvetio studiranju jelovih šuma kako bi ih bolje upoznao i unapredio. U tom smjeru on je detaljno obradio tri jele koje dolaze u Grčkoj : Abies alba Mill., Abies cephalonica Loudon, Abies Borisii regis Mattf. Radnja obiluje vrijednim i interesantnim podacima iz kojih se vidi produktivna sposobnost jelovih šuma u Grčkoj, gdje prvi bonitet odgovara po prilici našem. III. bonitetu po Šurićevim tarifama za jelu. Prof. dr Dušan Klepac G. Giordano, I LEGNAMI DEL MONDO, Časa Editrice Ceschino, Milano, 1964, s. 1—799, Cijena L. 6500.—. Profesor dr ing. G. Giordano, koji je direktor Nacionalnog centra za drvo i redovni profesor tehnologije drva i upotrebe šumskih proizvoda na Sveučilištu u Firenzi napisao je, a nakladna kuća Ceschina izdala je priručnik pod naslovom »I legnami del mcndo«. To je tehnički rječnik pojmova sa područja industrije, obrta i trgovine drva. U prva tri dijela toga priručnika prof, dr ing. G. Giordano definirao je i dao kratki opis za: a) tehničke i komercijalne pojmove u vezi drva i drugih šumskih proizvoda, tehnike prerade drva i radnih strojeva iz drva, b) jedinice mjera i kratica koje se upotrebljavaju u trgovini drvom, c) botaničke d ekonomsko-tehničke karakteristike najvažnijih talijanskih vrsta drveća kao i tehnološke karakteristike za 3300 vrsta egzota. U četvrtom dijela prikazana je terminologija 55 važnijih vrsta drveća na gotovo svim evropskim jezicima kao i arapskom jeziku za arapske mediteranske države. Peti dio sastoji se on indeksa latinskih imena drveća i biljaka kao i životinja (uglavnom insekata) i gljiva. U šestom dijelu autor je na 16 stranica prikazao površine 128 vrsta drveća u boji, na svakoj slici na istom uzorku prikazan je prirodni ton boje obrađenog drva i ton boje obrađenog i lakiranog drva. Na kraju dan je alfabetski popis upo- Irebljene literature. Ukupno je citirano nešto manje od 400 izvora literature. Od naše literature citirana je samo Šumarska enciklopedija izdana 1963. god. u Zagrebu. U prvom dijelu autor pored talijanskih, engleskih, francuskih i njemačkih tehničkih i komercijalnih pojmova donosi desetak tih pojmova na našem jeziku (slovenski, srpsko-hrvatski), a u drugom dijelu pored talijanskih, engleskih i njemačkih jedinica mjera i kratica autor donosi nekoliko tih pojmova na našem jeziku. Ovu odluku prof, dr ing. G. Giordano-a da u svoj terminološki rječnik unese nekoliko naših pojmova svakako je potrebno pozdraviti, ali neka nam bude dozvoljeno da na ovom mjestu izrazimo svoje žaljenje što je izbor naših termina izvršen bez ikakovog sistematskog kriterija. Ovo djelo prof, dr ing. G. Giordano-a korisno će poslužiti svima onima, koji se bave industrijskom i zanatskom preradom drva kao i trgovinom drva. Nakladna kuća Ceschina u Milanu ukusno je i tehnički odlično opremila ovo djelo. Prof. dr Ivo Horvat Prof. dr ing. G. Giordano, MANUALE PRATICO DI CLBATURE DEI LEGNANI E DEI SOPRASSUOLI BOSCHIVI, Ed. M. Hoepli, Milano 1965, p. 1—375, cijena L. 3.500.—. Ovo je treće obnovljeno i prošireno izdanje knjige »Praktični priručnik za kubaturu drva i šumskih sastojina«. U uvodu toga izdanja autor prof, dr ing. G. Giordano navodi da mu je sve veća važnost koju uvoz drva ima za Italiju, dala poticaja da |