DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 153 <-- 153 --> PDF |
INTERNACIONALNO SAVJETOVANJE O ŠUMSKOJ PRODUKCIJI THARANDT 1965. Tehnički Univerzitet Drezden Institut za šumsku produkciju Tharandt Tharandt, 18.—23. X 1965. U jednoj od najstarijih šumarskih škola na Svijetu, u Tharandtu, (Saska, Demo kratska Republika Njemačka), održano je u vremenu od 18—23. oktobra 1965. Internacionalno savjetovanje o šumskoj produkciji na inicijativu Instituta za šumsku produkciju (prof. Kleinerta i Dr. Hengsta) Drezdenskog tehničkog sveučilišta. Nakon svečanog otvaranja koje je izvršio prof Kleinert, direktor Instituta za šumsku produkciju, slijedili su referati i SI. 1. Učesnici Internacionalnog savjetovanja o šumskoj produkciji u Tharandtu. SI. 2. Institut za šumsku produkciju u Tharandtu |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 154 <-- 154 --> PDF |
diskusije pod predsjedanjem profesora Schcbera (Njemačka), Mitscherlicha (Njemačka), Pardea (Francuska) i Klepca (Jugoslavija). Prof, đr Schober, Göttingen (Zap. Njemačka): Podaci o proredama u bukovim šumama. Dr Bryndum (Danska): Pokusi o proredama u bukovim šumama Danske. Dr. Schelev (Sofija, Bugarska): Istraživanja prirasta i prihoda u hrastovim šumama Bugarske. Prof. dr Klepac (Zagreb, Jugoslavija): Gubici na prirastu u hrastovim šumama koje su napali gubar i ostali štetnici. Ofm. Heggemann (Norveška): Značenje istraživanja prirasta i prihoda za postizavanja cilja gospodarenja. SI. 3. Institut za šumarsku ekonomiku u Tharandtu gdje je održano Savjetovanje. SI. 4. Smrekova sastojina s odličnim podmlad kom u šumskom predjelu Carlsfeld u Saskoj. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 155 <-- 155 --> PDF |
Prof. dr Trampler (Varžava, Poljska): Izračunavanje tečajnog prirasta na pokusnim plohama. Dr. Dittm?.r (Ebcrswaldc, Njemačka): Rast i cbrast u zavisnosti cd šumskih cblasti. Dr. Decourt (Nancy, Francuska): Sastav prirasno-prihodnih tablica u Francuskoj. Prof, đr Parde (Nancy, Francuska): Istraživanje produktivne sposobnosti u četinjavim šumama Francuske. SI. 5. Smrekova sastojina vrlo kvalitetnog drva u Saskoj. Prof, dr Becking (Wageningen, Holandija): Preborno gospodarenje u tropskoj prašumi. Prof. dr Magyar (Soprön, Mađarska): Vegetacijska istraživanja u Mađarskoj kao podloga za produkciju i uzgajanje šuma. Dr. Hummel (Meksiko): Nacionalna šumska inventarizacija u Meksiku. Prof. dr Borset (Oslo, Norveška): Razvoj preborne pokusne plohe u 40 godina. Prof. dr Prisol (Zvolen, Čehoslovačka): Priiast i prihod u prebornim šumama. Dr. Kräuter (Eberswalde, Njemačka): Usporedba produkcije u mladim borovim sastojinama koje su nastale različitim tretmanima. Prof. dr Vyskot (Brno, Čehoslovačka): Prirast i razvoj ariša različite provenience je. Dr Sopp (Söpron), Mađarska): Istraživanje drvne mase i prirasta na borovima Mađarske. Dr Swalow (Moskva, Sovjetski Savez): Metoda i podaci jednog istraživanja u borovim sastojinama na sjeveru Sovjetskog Saveza. Dr. Vinš (Prag, Čehoslovačka): Širina goda u jednodobnim smrekovim sastojinama i njihove promjene. Lie. Ericsson (Stockholm, Švedska): Utjecaj njege sastojine na težinu drveta. Dr. hab. Hengst (Tharandt, Njemačka): Studija o mješovitim sastojinama. U toku i na kraju Savjetovanja organizirano je nekoliko vrlo uspjelih ekskurzija u šume Saske, gdje su učesnici vidjeli vrlo lijepo uzgojene i odlično regenerirane smrekove šume. Uvjerili smo se na terenu da njemački šumari odlično gospodare svojim šumama i da mnoge njihove sastojine mogu poslužiti kao školski primjer kako treba njegovati, pomlađivati i sjeći šumu. SI. 4. pokazuje takve smrekove sastojine u oblasti Carlsfeld-a. Savjetovanje je u cijelosti uspjelo. Referati, žive diskusije i izmjena mišljenja zbližili su oko stotinu učesnika iz raznih dijelova Evrope i pokazali ponovno da znanost ne poznaje granice a gostoprimstvo i srdačnost domaćina — napose prof. Kleinerta i dr. Hengsta — učinili su ovo Savjetovanje vrlo ugodnim. Prof. dr Dušan Klepac NEKE MISLI NA 13. KONFERENCIJI FAO U RIMU (Tehnički Komitet za šumarstvo i šumske proizvode, Oktobar 1965) Prof. dr Dušan Klepac Nova studija o potrošnji, produkciji i trgovini drva u Evropi, koju je izradila Evropska ekonomska komisija sa Organizacijom FAO, zacrtala je osnovne smjernice politike u Evropi. Prema toj studiji — čini se — da će Evropa biti u mogućnosti da proizvede svu količinu listača srednje i slabije kvalitete, koju će trebati, ali će joj nedostajati četinjače tanjih dimenzija i listače odličnih kvaliteta. Radi se o jednom deficitu koji bi — računajući od sada do 1975. godine — mogao iznositi 40 do 70 milijuna kubičnih metara već pre627 |