DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 149 <-- 149 --> PDF |
kvantitativno određivanje bilo što preciznije, istovremeno sa spomenutim vodenim ekstraktima ispituje se baktericidno i bakteriostatsko djelovanje klasičnih antibiotika penicilina i streptomioina. Pomoću te usporedbe moguće je rezultat fitoncidnog djelovanja ispitivanih biljaka izraziti u ekvivalentu sa klasičnim antibioticima, koji u ovom slučaju služe kao mjera za jačinu baktericidnog i bakteriostatskog djelovanja. Ovom »kombiniranom metodom« pregledano je bilo 267 biljnih uzoraka, koji se odnose na 174 različite biljke. One su u disertaciji prikazane po porodicama, kojih ima 62 i u preko 8G´Vo pripadaju mediteranskim flornim elementima. U posebnoj tabeli su navedena i njihova nalazišta uz 4 priložene karte. Rezultati baktericidnog i bakteriostatskog djelovanja prikazani su tabelarno kod 96 uzoraka za penicilinski i streptomicinski ekvivalent što znači da 35.2´:l/o ispitanih biljaka pokazuje titoncidnu aktivnost, dok kod ostalih nema ni tragova antibiotika tipa penicilina ili streptomicina. Utvrđene količine fitoncida su uglavnom malene, pa tek 27 biljaka pokazuje ekvivalenat tipa penicilina iznad 10 jedinica i 7 biljaka ekvivalente iznad 100 gama streptomicina u 1 gr. biljne materije. Da bi se ipak na neki način pojačalo njihovo djelovanje, ekstrakti su podvrgnuti koncentraciji evaporacijom kod 37´1 C čime se je volumen smanjio za 8—10 puta a baktericidno djelovanje višestruko pojačalo. Usporedbom djelovanja između listova i plodova iste biljke, izrazito više fitoncida sadrže plodovi. Postoje indikacije, da su proljetni uzorci bogatiji na fitoncidima od ljetnih i zimskih. Za biljke sa izraženom fitoncidnom aktivnošću su prikazane ekološke karakteristike i date količinske procjene ukoliko bi ove došle u obzir za iskorištenje kao sirovinski materijal. U eksperimentalnom radu sa životinjama opisano je provjeravanje djelovanja vodenih ekstrakata biljaka, koje su u labora ci´lcano 3umactifv)f9 POSJETA ČEHOSLOVAČKOJ I POLJSKOJ Zajednica šumarskih fakulteta Jugoslavije, između ostalih, formirala je i »Odbor za fakultetska dobra« sa zadatkom da: torijskim pokusima pokazivale izrazitu aktivnost, pa su ti ekstrakti aplicirani na inficirane rane kod zečeva. Prethodno je bilo utvrđeno da su ekstrakti podnošljivi na parenteralnu primjenu. Ti su pokusi vršeni u usporedbi sa klasičnim antibioticima. Pokazalo se, da je zaštitno djelovanje fitoncida na inficirane rane kod zečeva u tom obliku neznatno, vjerovatno radi premalog sadržaja i nepročišćenosti primijenjenih vodenih ekstrakata. Na kraju disertacije je dat zaključak sa popisom upotrebi] ene literature. Ovaj rad gledan u sklopu problematike pošumljavanja i melioracije Krša je interesantan, jer je među ispitanim biljkama njih 80, koje su u tom pogledu značajne. Klasificirane po tipu uzrasta i po svojem fitoncidnem djelovanju prikazane su u tabeli: 11 o 0 ° 5 c Ö cg g Ss cSS g-s N p a u (DO V Stablo 23 V2 Manje stablo 4 2 Krupni grm 4 3 Grm 31 13 Manji grm 13 3 Ukupno 80 33 Kako se vidi iz gornje tabele antibiotsku aktivnost pokazuje 41.5ö/o vrsta što je oko Ö´/´o više od procenta svih ispitanih biljaka. Među ove spada Arbutus unedo, Quercus ilex, Pistacia terebinthus, Rhus coriaria, Ceratonia siliqua, Myrtus communis, Pinus pinaster, Erica sp. itd. Kod ovog ispitivanja, koje je trajalo 3 godine, surađivao je Institut za Jadranske kulture i melioraciju Krša u Splitu te Šumsko gospodarstvo u Zadru. D. Jedlowski — se upozna sadašnja organizacija i rad svih fakultetskih dobara u zemlji i pomogne njezino poboljšavanje — prostudira problematika iz oblasti: — statusa fakultetskih dobara — odnosa fakultet — dobro 621 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 150 <-- 150 --> PDF |
— održavanja nastave i prakse i na učno-istraživačkog rada na dobri ma i predlože mjere unapređenja da se — ostvari saradnja između dobara u svrhu razmjene mišljenja, usklađivanja odnosa i korišćenja dostignuća. Da bi Odbor za fakultetska dobra što bolje ostvario postavljene zadatke, uključio je u svoj rad i direktore fakultetskih dobara. Rad članova odbora odvijao se na sastancima koji su održavani na samim fakultetskim dobrima. Ovo je činjeno iz razloga da se članovi odbora i direktori fakultetskih dobara detaljno upoznaju sa svim dobrima, njihovom organizacijom, radom i osnovnom problematikom. Ovakav način rada pozitivno se odrazio kako na članove odbora tako i na direktore dobara. Tako se mogla realno na licu mjesta tretirati sva problematika iz oblasti rada dobara. Kroz pet održanih sastanaka odbora obišla su se sva fakultetska dobra (u Sloveniji se obišlo bivše fakultetsko dobro, jer sada fakultet u Ljubljani nema svoga dobra). Kada su se tako članovi odbora upoznali sa našim fakultetskim dobrima, predloženo je, da se u svrhu daljnjeg proširivanja i upotpunjavanja saznanja o dobrima, obiđu i neka poznata strana fakultetska dobra. Uviđajući korisnost ovog predloga za daljnji razvoj naših dobara, odlučeno je, da se za početak posjete dobra: — »Adamovo« — Šumarskog fakulteta u Brnu i — »Roguw« — Šumarskog fakulteta u Varšavi. Sa ovom odlukom odbora saglasila se i Zajednica šumarskih fakulteta Jugoslavije. Grupa cd devet članova (3 člana odbora, 3 direktora dobara i 3 stručnjaka iz šumsko-privrednih preduzeća SRBiH) — otputovala je 9. maja 1965. godine u trinaestdnevnu posjetu Čehoslovačkoj i Poljskoj. Putovalo se preko Austrije u Brno i dalje u Varšavu. Povratak je bio preko Mađarske. Prema programu, trebalo je da se na fakultetskim dobrima »Adamovo« i »Roguw« upozna: — organizacija i rad dobara — odnosi Fakultet—dobro — organizacija praktične nastave i pro izvodne prakse na dobrima — naučno-istraživački rad na dobrima — odnos između dobra i drugih preduzeća u zemlji — osnovi za gazdovanje na dobru — obrazovanje radnika i drugih struč njaka dobra i — gledanje na dobro od strane fakulteta kao na pomoćnu nastavnu instituciju. Osim navedenih problema, koji su u prvom redu interesovali članove grupe, zamoljeni su domaćini da iznesu i druge probleme za koje smatraju da bi bili od koristi. Kako su u grupi bila i 3 predstavnika preduzeća (1 direktor i 2 tehnička direktora) to smo zamolili da nas upoznaju i sa nekim preduzećima. Doček i prihvatanje grupe, kako u Čehoslovačkoj tako i u Poljskoj, daleko je prevazišlo sva naša očekivanja. Srdačnost na koju smo naišli i gotovost da nam se u svemu izađe u susret, ugodno su nas iznenadili Izjava domaćina »da se prijateljima kaže sve tj. ne samo dobre nego i loše strano« još više nas je uvjerila da se uistinu nalazimo u bratskim zemljama i među dobrim prijateljima. To saznanje nam je učinilo boravak korisnijim i neuporedivo ugodnijim. Iako su svi nastavnici i drugi stručnjaci, sa kojima smo došli u doticaj, bili veoma srdačni i predusretljivi, posebno su se sa svojom srdačnošću i gostoljubivošću isticali profesori dr Doležal (Cehoslovačka) i dr Kaminski (Poljska). Osim posjete fakultetima, dobrima, nekim preduzećima i Centrima za obrazovanie radnika grupa je posjetila i nekoliko kulturnih ustanova i institucija te historijskih spomenika. Tako smo u Čehoslovačkoj, gdje se je grupa zadržala šest dana, posjetili Šumarski fakultet u Brnu, fakultetsko dobro »Adamovo«, jedno preduzeće u okolini Brna, državni dvorac »Lednice«, nove iskopine starog naselja u Moravskoj, stari grad u Brnu, Prag, Hradčane, operu u Brnu i spomenik Napoleonu kod Austerlica. Članovi grupe su se u prvom redu upoznali sa organizacijom i radom Šumarskog fakulteta u Brn u i svim njegovim zavodima. Organizacija i opremljenost fakulteta i zavoda ostavili su na nas najbolji utisak. Slijedećih dana domaćini su nas upoznali sa organizacijom i radom fakultetskog dobra »Adamovo«, koje spada u red veoma uzornih fakultetskih dobara. Ovdje ćemo se ograničiti samo na neke podatke o dobru. »Adamovo« je osnovano 1922. godine kao fakultetsko ogledno dobro u koju svrhu služi i danas. Dobro se prostire u neposrednoj blizini Brna (oko 10 km od grada) sa kojim je povezano asfaltnim cestama. Površina mu inzosi 10.900 ha od čega otpada na: — obraslu površinu 9.500 ha — rezervacije 720 ha — pokusne plohe 520 ha — ostalo 160 ha |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 151 <-- 151 --> PDF |
Ostali podaci: — prosječna temperatura 7,5° C — nadmorska visina između 215 i 570 m. — padavine 550—650 m/m — godišnji plan sječa iznosi 45.000 m:i bruto mase (što iznosi po 1 ha obrasle površine 4,7 m3) prosječni godišnji prirast je 4,2 nrv* po X ha m struktura sastojina: t : — mlade sastojine 40,"/u — stare sastojine 60,:l/<> H — lišćara je 4S"/o, a četinara 51´Vo od čega otpada na: — smrču 25"´/{i — bukvu 2P/o — bor 14l:´/o — hrast 133/0 — grab lOB/o — jelu 0Vo — ariš 5°/o — lipu 5,;,/o — ostalo l´!l/o Dobro funkcioniše kao budžetska ustanova kojom upravlja Upravni odbor. Na čelu dobra je upravnik. U administrativnom pogledu dobro je podređeno Rektoratu. (U sastavu Rektorata su: šumarski, agronomski, veterinarski i ekonomski fakultet). Dobrom se gospodari na bazi privredne osnove koju radi fakultet. Budžet dobra odobrava Ministarstvo finansija. Šumarski fakultet kao cjelina, i preko svojih katedri, intenzivno sarađuje sa upravom dobra te se ustvari Fakultet i uprava dobra mogu smatrati kao jedna cjelina. Ovakvo stanje je posljedica sretno riješenih međusobnih odnosa gdje su prava i dužnosti uprave dobra i Fakulteta u potpunosti raščišćeni. Rad nastavnika i sarađnika Fakulteta odvija se na dobru iz ovih oblasti: — naučno-istraživački rad. Dobar dio ovog rada odvija se na dobru. Samo u 1965. godini obrađuju se 34 naučne teme. Ovaj rad pretežno finansira Fakultet, a u manjoj mjeri samo dobro. Sredstva za naučni rad, koje finansira Fakultet, daje Fakultetu Ministarstvo finansija koje odobrava plan naučno-istraživačkog rada, — diplomski radovi studenata. Studenti rade svoje diplomske radove iz tema koje su od interesa za dobro, — praktična nastava i proizvodna praksa obavlja se na bazi plana kojeg zajednički rade Fakultet i Uprava dobra. Isto tako se na dobru praktikuje kombinovano izvođenje praktične i teoretske nastave. Studenti prve godine provode redovno 2 dana nedjeljno na praktičnim radovima. Ostalih godina prema potrebi. — privrednu osnovu dobra radi katedra za Uređivanje šuma. U izradi ove osnove sarađuju i ostale katedre. Na bazi i u granicama privredne osnove rade se godišnji planovi. — geološko-pedološka ispitivanja. Svaka stopa zemljišta je ispitana i na osnovu toga su izrađene geološke karte. Prema podacima ovih karata geološka podloga dobra se sastoji od granita (zapadna strana), vapnenca sa karstom, škriljaca, gline i jure. Prema pedološkoj karti podzoli se nalaze na granitu i glini a smeđa šumska zemljišta i sive te smeđe renzine na krečnjaku. Na nizu oglednih ploha redovno se prate promjene u zemljištu. — meteorološka služba. Na dobru je instalirano 20 meteoroloških stanica na kojima se prate i analiziraju podaci o oborinama, temperaturi, vjetru i vlažnosti vazduha. — geodetski radovi. Katedra za geodeziju detaljno je snimila dobro i sve objekte na njemu te izradila odgovarajuće karte. — iskorišćavanje šuma. Iz ove oblasti najviše se studiraju načini privlačenja drvnih sortimenata i mehanizacije radova. Najveća udaljenost od puta do panja iznosi 400 m. Učešće motornih pila u sječi je 71"/o. Na jednu pilu otpada godišnje 3.000 m3. Privlačenje je mehanizovano 55°/o (traktori) a prevoz 99%> (kamioni — sa napravom za utovar koji obavlja šofer sa svojim pomoćnikom). Na 1 kamion otpada 4.500 m3. — uzgajanje šuma. Na katedri za uzgajanje šuma leže najodgovorniji zadaci. Oni se kreću od problema sjemena, preko sjetve i sadnje do njege i zaštite sastojina. Kod tretiranja određenog zemljišta utvrdi se cilj kojem se teži tj. buduća sastojina te se propišu mjere gospodarenja u svrhu ostvarenja cilja. — organizacija i ekonomika gospodarenja. Iz ove oblasti, pored studiranja organizacijskih formi posebno se prate troškovi, ekonomičnost i rentabilnost rada. Na dobru rade stalni šumski radnici koji stanuju u okolnim selima kod svojih kuća. Zadnji dan boravka na dobru domaćini su nam priredili veoma ugodno iznenađenje. Naime, fakultetska uprava je proglasila dva odjelenja na dobru imenom našeg eminentnog stručnjaka prof. dr. Žarka Miletića. Kako je naš odbor od strane domaćina smatran u neku ruku prestavnikom svih naših šumarskih fakulteta to smo 623 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 152 <-- 152 --> PDF |
zamoljeni da se proglašenje ovih odjela na licu mjesta obavi u našem prisustvu. Ovaj smo predlog sa zadovoljstvom prihvatili te je proglašenje obavljeno na svečan način. Nakon posjete Pragu i ostalim ustanovama i institucijama članovi grupe su se oprostili od domaćina i otputovali u Varšavu. I u Varšavi je doček prevazišao sva naša očekivanja. Topla i ugodna atmosfera vladala je za cijelo vrijeme boravka u Poljskoj. Prema programu u Poljskoj trebalo je da posjetimo Šumarski fakultet, fakultetsko dobro, neke kulturne ustanove, historiske spomenike, lugarsku školu i Centar za obrazovanje radnika. Domaćini su nas prvo upoznali sa organizacijom i radom Šumarskog fakulteta u Varšavi i njegovih zavoda. Pored ovog u Poljskoj rade još dva šumarska fakulteta i to u Poznanju i Krakovu. Svaki od njih ima svoje fakultetsko dobro. U Varšavi i Poznanju su i fakulteti za drvnu industriju. U Poznanju je i odjelenje za hemisku preradu drveta. Fakulteti spadaju pod Ministarstvo za visoke škole. Za obavljanje naučnog rada formirani su: — Institut za šumarstvo u Varšavi (u njemu je zaposleno 280 lica od kojih 30 profesora i docenata, 90 asistenata, a ostali su inženjeri te drugo tehničko i administrativno osoblje). — Institut za drvnu industriju u Poznanju i — Institut za celulozu u Lodju. Ovi instituti spadaju pod Ministarstvo šumarstva i drv. industrije. Organizacijom naučnog rada u zemlji bavi se Poljska akademija nauka. Ona nema posebnu radnu jedinicu za šumarstvo. Postoji samo sekcija za šumarstvo i drv. ekonomiku. Nakon upoznavanja Šumarskog fakulteta i njegovih zavoda članovi grupe otputovali su u Roguw gdje se nalazi istoimeno fakultetsko dobro. Fakultetsko dobro je udaljeno od Varšave šezdesetak kilometara. Do dobra vodi električna željeznica i asfaltna cesta. Fakultetsko dobro »Roguw« organizovano je kao budžetska ustanova. Ono upravlja sa 3.450 ha šuma i jednom malom pilanom. Organizacija dobra je sprovedena po revirnom sistemu. Imaju 4 revira a svaki revir ima 3—4 lugarska rejona (svega 14 lugarskih rejona). Na čelu dobra je inženjer šumarstva. I na čelu revira su inženjeri šumarstva. Baza za gazdovanje na dobru je privredna osnova koju radi katedra za uređivanje šuma. Godišnji etat je 12—13.000 m:l dok je prirast 15—16.000 m;´. Prosječni prirast je 4 m3 po 1 ha a tekući 7 m3. Što se tiče odnosa i saradnje između Šumarskog fakulteta kao cjeline kao i njegovih katedri stanje je isto kao što je rečeno za Šumarski fakultet u Brnu. Sve su katedre živo zainteresovane za rad na dobru. Neke od njih (meteorologija, entomologija i zaštita) imaju čak i svoje zavode smještene na samom dobru. Nastava iz ovih predmeta pretežno se drži na dobru pa je u tu svrhu opremljeno i nekoliko učionica. Rukovodioci zavoda su stalno nastanjeni na dobru. Pored ovog na dobru se nalazi velik studentski dom, restoran i dom za nastavnike. Nakon upoznavanja organizacije i rada fakultetskih dobara »Adamovo« i »Roguw« članovi grupe stekli su približno ovakav dojam: — šumarski fakulteti i njihova dobra predstavljaju nerazdvojnu cjelinu, pri čemu ni jedno od njih ne gubi svoju individualnost, jer su im prava i dužnosti jasno utvrđene. - kolektivi Fakulteta ne mogu ni zamisliti da bi se moglo raditi bez dobra pa na pr. mogućnost odvajanja dobra od Fakulteta nikome i ne pada na um. — na dobro se gleda kao na zasebnu radnu jedinicu koja treba da samostalno egzistira. — kao ugledno, dobro do maksimuma koriste druga preduzeća, bilo za potrebe obrazovanja svojih stručnjaka ili prenoseći kod sebe naučno-tehnološka ostvarenja. — učešće svih nastavnika i njihovih saradnika u radu dobra veoma je intenzivno. Nema ni jednog člana fakulteta koji bar nešto ne radi na dobru. Namještenici dobra smatraju se prosto kao članovi Fakulteta. — posebno nas je ugodno dirnulo kada smo na dobru »Adamovo« skoro na svakom koraku nailazili na razne spomenike podignute zaslužnim šumarima ili pojedincima koji su pjevali o šumama. Po povratku iz Roguwa domaćini su nam omogućili da posjetimo stari varšavski grad, geto, nacionalni muzej, muzej u palati Sobjeskih, svjetsku izložbu knjiganeke još historiske spomenike. I na kraju Ministarstvo šumarstva i drv. industrije omogućilo je potpisatom da, u zapadnim dijelovima zemlje, posjeti Cen tar za obrazovanje radnika u Rihliku i Lu garsku školu u Margoninu. Tako se završila ova vrlo ugodna i ko risna posjeta članova Odbora za fakultet ska dobra dvjema prijateljskim zemljama. Dr Kopčić |