DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 147     <-- 147 -->        PDF

ha) i drugih rijeka te oko vodotoka i vodoprivrcdnih
objekata 4.500 km drvoreda.


U poglavljima o izboru staništa pisac
kategorizira tla prema njihovim proizvodnim
mogućnostima za najintenzivnije, intenzivno
i ekstenzivno uzgajanje topola. U
poglavlju o vrstama i svojtama topola pogodnima
za područje BiH preporuča za
određena staništa ove topole, s obzirom na
njihove ekološke uslove, proizvodnost i otpornost:
1-214, robustna topola, 1-154,
1-45/51, pozna topola-serotina, osječka topola-
marilandica. Zatim se daju upute o
izboru sadnog materijala.


Opsežnije i metodički su razmotreni
glavni tipovi uzgoja topola: namjenske
plantaže, savremene plantaže, šumske sastojine,
drvoredi pokraj vodotoka i vedoprivrednih
objekata, drvoredi uz putove
i pruge, u seljačkim domaćinstvima.


U uputama o tehnici rada pisac ističe da
se ne smije izostaviti nijedna faza propisana
za odgovarajući način uzgoja. Te faze
rada sažeto su opisane u sedam poglavlja:
općenito, manipulacija sadnicama, prethodna
obrada tla, prethodno đubrenje,
sadnja, njegovanje i postupci zaštite. Na
kraju svega nalazi se »Kalendar radova«
za svaki mjesec.


Preporučujemo tu publikaciju svima uzgajačima
topola. Trebalo bi provesti agitaciju
i propagandu da tu knjižicu nabave
seljačka domaćinstva u krajevima u kojima
postoje mogućnosti za proizvodnju topolovine.


J. Šafar
D i k i ć S., Jovančević M. i Panov
A.: PRINCIPI I PERSPEKTIVE
UNAPREĐIVANJA PROIZVODNJE ŠUMSKOG
SJEMENA U BOSNI I HERCEGOVINI,
Sarajevo 1965. (str. 78, 27 slika).


Radovi prve faze podizanja kvalitetnih
sastojina privedeni su kraju. Ta prva faza
ie izbor sjemenskih baza i rajoniziranje
korištenja sjemena. Sjemenske baze gotovo
su isključivo sjemenske sastojine tj. sastojine
koje će se prvenstveno koristiti
za proizvodnju (sakupljanje) kvalitetnog
sjemena odnosno, tačnije, sjemena s dobrim
nasljednim svojstvima. Te sastojine
koristit će se, bez sumnje, i za daljnju fazu
osiguranja kvalitetnog sjemena, za uzimanje
plemki potrebnih za osnivanje
sjemenskih plantaža. Pored popisa sjemenskih
baza i sjemenskih rajona za cijelu
državu*, takvi popisi objavljeni su i za po


* Predlog za Registar šumskih semenskih
objekata Jugoslavije: I deo Četinari (Coniferae),
Jugoslo vensko poljoprivredno šumarski
centar, eBograd 1964.
jedine republike. Za SR Bosnu i Hercegovinu
taj materijal nalazi se u naslovu
navedenoj publikaciji.


Ova publikacija je, međutim, više nego
samo popis sjemenskih baza i sjemenskih
rajona, jer sadrži i kriterije i prikaz postupka
izdvajanja ovih sjemenskih sastojina
(a što se može primijeniti i u drugim
slučajevima) te »upute« za proizvodnju
šumskog sjemena.


Prvi dio, kriteriji za izdvajanje i postupak
izdvajanja sjemenskih sastojina, sadržan
je u slijedećim dijelovima ove publikacije:


I Dosadašnja proizvodnja i potrošnja
šumskog sjemena u Bosni i Hercegovini


(1. Proizvodnja šumskog sjemena i 2. Upotreba
šumskog sjemena),
II Solidna sjemenska baza kao preduslov
za unapređivanje proizvodnje šumskog
sjemena,


III Izdvajanja sjemenskih sastojina,
IV Broj, površina i lokacija sjemenskih
sastojina,
V Rejonizacija i upotreba šumskog sjemena.


Drugi dio, proizvodnja šumskog sjemena,
sadržana je u ovim dijelovima radnje:


VI Gospodarenje izdvojenim sjemenskim
sastojinama (1. Opća načela, 2. Mjere za
povećanje prinosa sjemena, 3. Mjere za poboljšanje
genetskog sastava sjemenskih sastojina),


VII Proizvodnja sjemena u sjemenskim
plantažama (1. Izdvajanje plus-stabala, 2.
Kalemljenje pius-stabala, 3. Osnivanje sjemenskih
plantaža, 4. Proizvodna sposobnost
sjemenskih plantaža, 5. Važnost sjemenskih
plantaža za Bosnu i Hercegovinu),


VIII Sakupljanje šumskog sjemena i racionalizacija
tog procesa,


IX Trušenje sjemena četinjača,


X Čuvanje šumskog sjemena.


Ova publikacija sadrži, dakle, ustvari,
sve što je potrebno za proizvodnju kvalitetnog
sjemena, ona je udžbenik i priručnik
za suvremeno sjemenarstvo šumarstva.
Uz tekst se nalazi dobar fotomaterijal (S.
Dikića, P. Fukareka, M. Jovančevića i C.
Šilića), crteži (shema selekcije šumskog
sjemena na genetskim osnovama, shematski
prikaz osnivanja sjemenskih plantaža,
neki suvremeni tipovi, svakako praktičnih,
trusnica) te preglodna karta sjemenskih
oblasti i područja.


Područje Bosne i Hercegovine podijeljeno
je u 3 šumsko-sjemenske oblasti sjevernu,
srednju i južnu. Sjeverna ili I o-
blast je brežuljkasto-ravničarska oblast
sjeverne Bosne (sjeverno od linije Bosanski
Novi—Banja Luka—Doboj—Gračanica
—Zvornik), južna ili III obuhvaća degra