DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 143     <-- 143 -->        PDF

moćnog stovariššta animalnom zapregom,
ručnom utovaru oblovine u gipove. ručnoj
sječi i izradi drva te sječi i izradi drva uz
pomoć motorne pile.


Na završetku Kursa održala se je diskusija
o predenom gradivu i daljnjim zadacima,
koji stoje pred šumsko-privrednirn
organizacijama, naročito pred njihovim inženjerima
i tehničarima — na povećanju
proizvodnosti rada i skraćenju radnog vremena.
U diskusiji se je istaklo, da će se
mnogi zadaci oko racionalizacije rada, tehničkog
normiranja, povećanja proizvodnosti
rada i si. — mnogo lakše izvršiti, ako
to postane opća akcija. U toj akciji bi naročito
trebali pomoći Šumarski fakultet,
S1TŠDIH putem Komisije za produktivnost
i Poslovno udruženje šumsko-privrednih
organizacija Hrvatske.


cJiomaća Sltucna Uteeatuca


Oreščaninin, dr inž. Dušan: Trgovina
drvetom, Beograd, 1963. g. U izdanju
Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije
objelodanjen je udžbenik za trgovinu drvetom
za studente šumarskih fakulteta.
Ovu stručnu publikaciju treba posebno
pozdraviti kao prvi udžbenik za ovu materiju
u našoj zemlji.*


Udžbenik ima nešto preko 400 stranica i
i podijeljen je na 4 glave.


Prva glava obuhvaća četvrtinu knjige
(114 str.). U toj glavi izlaže autor pojam
trgovine i tržišta (vrste, funkciju), neke
karakteristike unutrašnje trgovine uopće i
trgovine drvetom u zemlji (sa razvojem
cijena od 1945. do 1952.), oblike prodaje te
manipulaciju i otpremu drveta. Polovicu
prostora te glave autor posvećuje uzancama
i standardizaciji s prikazom općih i
posebnih standarda u šumarstvu i drv. industriji
koji važe u SFRJ, a od izvoznih
daje standarde za rezanu građu jele (smrče)
i bukve. Osim toga autor prikazuje
norme za sortiranje rezane građe lišćara


koje se primjenjuju u unutrašnjem prometu
u Rumuniji i Francuskoj (uz Jugoslaviju
glavni producenti lišćarskih proizvoda
u Evropi). Uz to je data i orijentacijska
specifikacija šperploča za britansko
tržište i na kraju te glave evropske


* Tu vrijednu knjigu trebao bi imati gotovo
svaki naš stručnjak. Kao udžbeniku,
cijena je knjizi razmjerno niska (1240 din.),
a naručuje se kod Zavoda za izdavanje
udžbenika SR Srbije, Beograd.
Na završetku Kursa je zaključeno:


— da je Kurs bio jako koristan i da je
vrlo dobro uspio;
— da se o održanom Kursu obavijesti Upravni
odbor Poslovnog udruženja šumsko-
privrednih organizacija Hrvatske;
— da svi učesnici Kursa informiraju organe
upravljanja i stručne kolegije u svojim
poduzećima o održanom Kursu i zadacima
koji stoje pred šumskim gospodarstvima
u vezi povećanja proizvodnosti rada
i skraćenja radnog vremena;
— da bi trebalo u svakoj šumariji osposobiti
po jednog normirca tako, da se organizira
služba normiranja;
— da će Šumarski fakultet pomoći svaku
akciju za povećanje proizvodnosti rada i
skraćenje radnog vremena u šumarstvu.
Inž. Simeun Tomanić


smjernice za sortiranje oblog i prostornog
drveta.


Druga glava predstavlja polovicu knjige
(208 str.); sadrži materiju o vanjskoj trgovini.
Uvodni dio glave prikazuje sisteme
vanjskotrgovinske politike. Režimima, instrumentima
i vanjskotrgovinskom plaćanju
posvetio je autor s pravom dosta prostora
(41 str.). U daljnjem izlaganju autor
sistematski obrađuje organe i institucije
koje djeluju na području vanjske trgovine
(trgovačke komore, sajmovi, burze, posrednici),
oblike vanjskotrgovinskih poduzeća,
problematiku sporova i sudskih postupaka
za sporove koji se javljaju kod izvršenja
vanjskotrgovinskih kupoprodajnih
ugovora. U ovoj glavi je autor dao dosta
prostora i međunarodnom robnom saobraćaju
(ugovori i dokumenti o prevozu, uskladištenju,
osiguranju i si. robe), a posebno
pomorskim otpremnim skladištima. Nešto
detaljnije je iznesena funkcija lučkog
špeditera i manipulacija drvetom u luci.
Druga glava završava tehnikom zaključivanja
ugovora o prodaji drveta i prikazom
drvnog tržišta, kojemu je autor dao 70
stranica. U tom su poglavlju obrađeni
svjetski i evropski promet drvetom (izvozuvoz)
i izvoz drveta iz Jugoslavije. Autor
je uložio mnogo truda da detaljno analizira
izvoz drveta iz Jugoslavije obradivši
najprije historijat izvoza drveta iz jugoslavenskih
zemalja, zatim izvoz drveta iz
bivše Jugoslavije i posebno, izvoz nakon
1945. Radi kompletnosti pregleda, možda bi
se moglo primijetiti, da bi dobro bilo, da


615




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 144     <-- 144 -->        PDF

je autor obuhvatio i papir a nesamo celulozu
i drvenjaču, i da je prikazao i uvoz
šumskih i drvnih proizvoda u našu zemlju.


Treća glava sadrži materiju šumskoprivredns
geografije, datu po kontinentima osim
kod SSSR-a, SAD i Kanade, koji su
prikazani posebno kao važni faktori na
drvnom tržištu.


Posljednja, četvrta glava predstavlja neke
vrste dodatak: autor donosi puni tekst
»Ineotermsa 1953.«, zatim »Opšte uslove za
izvoz i uvoz rezane građe četinara«, »Opšte
uslove za izvoz i uvoz trupaca lišćara
i rezane građe lišćara umerenog područja
«, konverzione faktore za preračunavanje
općih mjera i mjera za šumske i drvne
proizvede, i na kraju nekoliko obrazaca
kupoprodajnih ugovora koji se primjenjuju
u prodaji drveta u međunarodnom prometu
(jedan za London putem brokera,
jedan za Belgiju putem agenta, po jedan za
Holandiju i Švicarsku bez posrednika, zatim
ugovori između komisionara i komitenta
te komisionara i kupca).


Autor je ovom stručnom publikacijom
mnogo zadužio ne s^mo nastavu na šumarskim
fakultetima nego i ostalu stručnu
javnost koja je dobila udžbenik (a djelomično
i priručnik) za obavljanje poslova
koji ulaze u domenu prometa drvetom.


Materija trgovine, a posebno vanjske trgovine
je kompleksne prirode. Osim stručno-
tehnoloških znanja i poznavanja robe
jedno konkretne branše, nužno je poznavanje
određenih osnova različitih privrednih
sistema, makroorganizacije i funkcioniranja
narodnih privreda, poznavanje
sredstava ekonomske politike uopće, zatim
određene materije iz sfere obligacionog
prava i međunarodnog privatnog prava.
Na sve se ovo nadovezuje potreba poznavanja
praktičnog funkcioniranja razmjene
dobara sa svim organima, institucijama
i privrednim organizacijama koje u tome
sudjeluju. Zbog toga zadatak autora
nije bio lagan, jer je trebalo, da iz tako
raznorodne materije izabere bitno, i da to
ukomponira u što jedinstveniju cjelinu. S
obzirom na namjenu publikacije, autor je
bio prinuđen, da ude u detaljnije prikazivanje
i objašnjavanje nekih ekonomskopravnih
instituta i pojmova, jer se ne predavaju
na šumarskim fakultetima. Autor,
koji je uostalom naš poznati stručnjak na
području trgovine drvetom, izvršio je taj
zadatak vrlo uspješno.


Zv. Potočić


Mitranović D.: PANCICEV ŽIVOT,
Beograd 1964., Posebno izdanje Srpske akađemije
nauka i umjetnosti, 181 str., sa IG
siika u tekstu, fotografijom Pančića i dvije
table fotografija Panćićeve omorike.


U knjizi su prikupljeni podaci o životu
i radu dr Josipa Pančića, koji je djelovao
u Srbiji 42 godine (1843—1838), najprije
kao liječnik u Kragujevcu, a poslije
kao profesor botanike na Filozofskom odjelu
Liceja i Filozofskom fakultetu Velike
škole u Beogradu.


Knjiga je objavljena povodom 150-godišnjiee
rođenja J. Pančića . Važniji podaci
iz života i rada J. Pančića bili su
nam poznati iz knjige: J. Panči ć »Flora
u okolini Beograda«, Beograd 1892, koju je
kao III izdanje priredio poslije Pančićevc
smrti Ž. J u r i š i ć. Međutim, Mitranovićki
n rad je najpotpunija monografija


o J. Pančiću. U njoj su podaci prikupljeni
vrlo detaljno i opsežno. Kod pisanja knjige
uložen je velik trud.
Podaci u knjizi svrstani su hronološkim
redom, i to prema poglavljima: Pančićev
zavičaj i školovanje, Pančić kao liječnik
i njegov dolazak u Srbiju (1846), Pančić
kao profesor Liceja (1853—1863), Pančić i
Velika škola, Pančić kao narodni poslanik,
Pančić kao član Glavnog prosvetnog sa-
veta, Pančić kao državni savjetnik, Kraj
Pančićeva života i počasti. Slijedi popis literature.
U dodatku nalazi se popis biljaka
koje je Pančić otkrio. Dodan je i sadržaj
na francuskom jeziku, te registar lica
i registar geografskih imena.


U tekstu se potkralo i nekoliko slučajnih
grešaka. Tako se rodni kraj Pančića, Bribir,
ne nalazi na podnožju Velebita, a rodno
mjesto Nikole Tesle nije Smiljevo nego
Smiijan. Rhamnus rupestris (kršika) označen
je griješkom kao maklen.


U knjizi su istaknute zasluge Pančić a
kao naučenjaka, pedagoga i prijatelja naroda.
Pančić je razvio prirodoslovna istraživanja
u Srbiji. Već 1859. istakao se svojim
opažanjima o serpentinskoj flori u
srednjoj Srbiji, gdje je uočio neko važne
serpentinomorfoze. Između 102 nove biljke,
koje je pronašao Pančić, nalazi se, osim
Pančićeve omorike, Acer intermedium,


A. macrepterum, Euphorbia fragifera, nekoliko
vrsta ruža i dr. Njegov herbar imao
je preko 30.000 primjeraka. Botanički vrt,
koji je Pančić osnovao i uredio u Beogradu,
odigrao je važnu ulogu kod uzgoja i
proširenja raznog domaćeg i stranog dekorativnog
drveća i grmlja. Panči ć je bio
vrlo aktivan kao dugogodišnji rektor Velike
škole, narodni poslanik, potpredsjednik
Narodne skupštine, državni savjetnik