DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 140 <-- 140 --> PDF |
(3)cuM&ene nijeSti KURS O NAČELIMA RACIONALIZACIJE RADA I TEHNIČKOM NORMIRANJU U ŠUMARSTVU Savez inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije Hrvatske, putem svoje Komisije za produktivnost, pokrenuo je akciju za skraćenje radnog vremena u šumsko- privređnim organizacijama i poduzećima industrijske prerade drva. U okviru te akcije predviđeno je, da veći broj inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, putem seminara, kurseva i si., ovlada pravilima praktične racionalizacije, tehničkim normiranjem te standardnim radnim postupcima. Komisija za produktivnost rada SITŠDIH dala je inicijativu za održavanje kursa iz racionalizacije rada u šumarstvu. S tim u vezi Zavod za organizaciju proizvodnje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Komisija za produktivnost rada SITŠDIH iz Zagreba, putem Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske — organizirali su Kurs o načelima racionalizacije rada i tehničkom normiranju u šumarstvu. Kurs je održan u Zagrebu i na fakultetskim šumskim objektima u Lipovljanima od 25. listopada do 10. studenog 1965. pod rukovodstvom prof, dr Branka Kraljića. Kurs su pohađali slijedeći inženjeri i tehničari. 1) Bedžula inž. Drago, Kombinat »Spačva « — Vinkovci; 2) Bogunović inž. Rajko, Šumsko gospodarstvo Karlovac; 3) Čokić inž. Veljko, Šumsko gospodarstvo Kutina; 4) Faber inž. Vlado, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske; 5) Has Krešimir, Šumsko gospodarstvo Kutina; 6) Hribljan inž. Bogomil, Šumsko poljoprivredno gospodarstvo Bjelovar; 7) Husnjak inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo Varaždin; 8) Klepac inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo Delnice; 9) Koletić inž. Berislav, Šumsko gospodarstvo Slavonska Požega; 10) Koščević inž. Zvonimir, Kombinat »Spačva« — Vinkovci; 11) Krajačić inž. Stevo, Lovno šumsko gospodarstvo »Jelen« — Beograd; 12) Lukačić inž. Radovan, Šumsko gospodarstvo Buzet; 13) Marković inž. Jovan, Zavod za topole Novi Sad; 14) Mikinac inž. Ivan, Šumsko gospodarstvo Kutina; 15) Miščević Milan, Šumsko gospodarstvo Sisak; 16) Radulović inž. Slobodan, Šumsko industrijsko poduzeće »Sana« — Sanski Most; 17) Ribar Nikola, Šumsko gospodarstvo Gospić; 18) Skorup inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo Senj; 19) Šimić inž. Marko, Šumsko gospodarstvo Osijek; 20) Šinik inž. Jovan, Šumsko gospodarstvo Slavonska Požega; 21) Štraser inž. Rudi, Šumsko gospodarstvo Zagreb; 22) Terzin inž. Vlado, Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod; 23) Trbojević inž. Uglješa, Šumsko gospodarstvo Podravska Slatina; 24) Ude inž. Jernej, Biotehnički fakultet Ljubljana; 25) Vojt inž. Pavel, Šumsko gospodarstvo Zagreb; 26) Vorkapić Jovan, Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod; 27) Vrancš inž. Vojislav, Šumsko gospodarstvo Zagreb; 28) Winkler inž. Iztck, Biotehnički fakultet Ljubljana. Predavanja i terenski radovi su izvođeni po ovom programu: 1. dan: 1. sat — Uvod: temeljni pojmovi o racionalizaciji, razvitak racionalizacije. 2. sat — Osnovi psihofiziologije rađa: mišići, kosti, receptorni aparat i nervni sistem; 3. sat — promet materije i energije u organizmu; 4. sat — fiziološki procesi u organizmu i njihovo reguliranje pri radu te tzv. uređivanje: disanje, krvotok, termoregulacija; 5. sat — umor; 6. sat — odmor; 2. dan: 1. sat — uvježbanost i treniranje; 2. sat — »psihološka atmosfera« pri radu; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 141 <-- 141 --> PDF |
3. sat — »fizikalna atmosfera« pri radu; 4. sat — Načela racionalizacije živog rada: »optimalan rad«; biološka načela 5. sat — prilagođavanje rada radniku: sredstva, načina i tehnike te vremena, psihološke i fizikalne atmosfere; 6. sat — nastavak; 3. dan: 1. sat — prilagođavanje radnika radu: profesionalna orijentacija, profesionalna selekcija i praktično odabiranje najprikladnijih radnika za pojedine radove; 2. sat — tehničkc-zaštitna načela: afinitet za nezgode i razlozi nezgoda; načela za sječu i izradu, šumski transport; 3. sat — za šumsko-kuiturne radove i šumsko građevinarstvo; 4. sat — načela grupnog rađa: skupni rad, jednostavna kooperacija, specijalizacija (manufaktura, mašinski rad), mnogomajstorstvo; 5. sat — lančani sistem rada; brigadni sistem; 6. sat — pojedinačna proizvodnja, maloserijska proizvodnja, velikoserijska proizvodnja, masovna proizvodnja, sistem različitih radilišta (tipovi: domaće radinosti, industrijski); postupično, paralelno i kombinirano kretanje komada serije. 4. dan: 1. sat — Načela racionalizacije oruđa za rad: mala tehnička racionalizacija (oruđa, tehnike rada, tehnologije); 2. sat — mehanizacija, automatizacija, automacija; 3. sat — Načela racionalizacije predmeta rada: sirovine, pomoćnih materijala; 4. sat — Načela usklađivanja svih faktora rada, odnosno proizvodnje: načelo uklanjanja štetnih razmaka ( u vremenu i prostoru); načelo uklanjanja povratnih hodova; načelo uklanjanja praznih hodova; 5. sat — načelo susmještavanja; načelo ujednačenosti (standardizacije i tipizacije) i diversifikacije; 6. sat — načelo predviđanja; 5. dan: 1. sat — načelo pripreme rada; 2. sat — načelo pripreme radilišta; 3. sat — načelo pripreme radnog mjesta; 4. sat — načelo planiranja; 5. sat — načelo reda i čistoće; 6. sat — načelo nadzora, kontrole, evidencije, analize i koordiniranja. 6´. dan: 1. sat — Proučavanje rađa: radni pokus; studij rada; podjela rada; 2. sat — glavne karakteristike psihofizioloških metoda proučavanja rada: kalorimetrijske metode, metode mjerenja pulsa, metode mjerenja temperature, metode mjerenja znojenja, metode mjerenja umora; 3. sat — metode mjerenja: snage, brzine; količine i kvalitete učinka; objektivnih uvjeta rada; 4. sat — metode studija toka rađa i pokreta (metode, stila); 5. sat — pojednostavljenje rada; 6. sat — informacija o sistemima MTM, QSK, BTE i si.; 7. dan: 1. sat — metode studije vremena: podjela radnog vremena; mjerenje; 2. sat — kronografija i fotosnimka radne smjene; 3. sat — kronometraža; 4. sat — metode trenutačnih zapažanja; 5. sat — metode procjene radnog mjesta i radne osobe; 6. sat — nastavak. 8. dan: 1. sat — Diskusija o prijeđenom gradivu; 2. sat — nastavak. 3. sat — Normiranje rađa: metode normiranja, tj. iskustvene, statističke, proračunsko- analitičke (tehničke); 4. sat — normativ materijala, normativ oruđa za rad tj. kapacitet oruđa za rad, normativ radne snage tj. radne norme — općenito, vrste normi žive radne snage; 5. sat — koristi od poznavanja navedenih »normativa«; 6. sat — Konzultacije i diskusija. 9. dan: 1. sat — Kapacitet agregata za obradu tla; 2. sat — nastavak; 3 sat — kapacitet kamionskog voznog parka i si. strojeva; 4. sat — nastavak; 5. sat — kapacitet animalne vozne zaprege; 6. sat — nastavak. 10. dan: 1. sat — kapaciteti oruđa za rad prikladnih za razne vrste radova; 2. sat — Diskusija i konsultacije. 3. sat — Tehničko normiranje žive radne snage: 5 faza karakterističnih za svako naučno istraživanje; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 142 <-- 142 --> PDF |
4. sat — stupanj optimalnosti rada (normalnosti, zalaganja): utvrđivanje, procjena vježbanjem, primjena; 5. sat — suština projektiranja normi (na temelju faktičnog stanja (realna metoda) projektirati optimalno stanje (idealna metoda). 6. sat — Dogovor za terenske 5-dnevne vježbe. 11. dan: 1. sat — Konkretni obrasci i metoda za tehničko normiranje vuče trupaca po tlu (saonicama ili papučama) animalnom snagom putem kronografije; 2. sat — snimanje podataka na terenu u šumi; 3. sat — isto; 4. sat — isto; 5. sat — isto; 6. sat — (popodne) obračun snimljenih podataka u konačištu; 7. sat (popodne) isto; 8. sat (popodne) isto; 9. sat (popodne) projektiranje odnosne radne norme. 12. dan: 1. sat — Konkretni obrasci i metoda za tehničko normiranje ručnog utovara i istovara drva putem grupe radnika na temelju kronografije; 2. sat — snimanje podataka na terenu u šumi; 3. sat — isto; 4. sat — isto; 5. sat — isto; 6. sat (popodne) obračun snimljenih podataka u konačištu; 7. sat (popodne) isto; 8. sat (popodne) projektiranje odnosne radne norme. 13. dan: 1. sat — Konkretni obrasci i metoda za tehničko normiranje sječe i izrade drva putem dva ranika samo s ručnim, oruđem — na temelju — kronografije tipa kontiranja (po IFF A); 2. sat — isto; 3. sat — snimanje podataka na terenu u šumi; 4- sat — isto; 5. sat — isto; (i. sat — isto; I. sat (popodne) obračun snimljenih podataka u konačištu; i. sat (popodne) isto; 9. sat (iza večere) isto; 10. sat (iza večere) projektiranje odnosne radne norme. 14. dan: 1. sat — Konkretni obrasci i metode za tehničko normiranje sječe i izrade drva, koje vrši grupa od tri ili više radnika s jednom motornom pilom i ostalim ručnim oruđem — na temelju kombinirane metode putem kronografije i multimomentne metode (metode trenutačnih zapažanja), 2. sat — snimanje podataka na terenu u šumi; 3. sat —isto; 4 sat — isto; 5. sat — isto; ´i sat (popodne) obračun snimljenih podataka u konačištu; 7. sat (popodne) isto; Si. sat (popodne) projektiranje odnosno norme. 15. dan: 1. sat — Frikazivanje glavnih karakteristika sistema okvirnih diferenciranih tehničkih noimi za sječu i izradu drva iz Zap. Njemačke, Austrije i ČSSPi (u konačištu); 2. sat — nastavak; 3. sat — prijedlozi G. 3peidel-a i Ir. Geritson- a o sistemima diferenciranih tehničkih normi za sječu i izradu drva 4. sat — Vježbe procjene stupnja optimalnosti hodanja bez tereta i trupljenja dvorukorn ručnom pilom; 5. sat — isto; 6. sat (popodne) — Konzultacije i diskusija; 7. sat (popodne) — Zaključak i dogovor o primjeni i naknadnoj pomoći. Prvi (teorijski) dio Kursa održao se je od 25. listopada do 5. studenog I960, u prostorijama SITŠDIH u Zagrebu. Ondje su učesnici Kursa — putem predavanja prof, dr Branka Kraljića , predočene najnovije literature iz područja naučne organizacije rada uopće i posebno u šumarstvu te prikazanih projekcija — apsolvirali pravila praktične racionalizacije, standardne radne postupke te osnove tehničkog normiranja. Drugi (praktični) dio Kursa održao se je od 6. do 10. studenog 1965. na fakultetskim objektima u Lipovljanima. Tom prilikom su učesnici Kursa — putem neposrednih terenskih snimanja i obračuna snimljenih podataka — upoznali metode, tehniku snimanja i obračuna podataka te projektiranja pojedinačnih (konkretnih) tehničkih normi. Na terenu su se snimali radovi pri: izvlačenju oblovine po tlu iz sječine do po |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 143 <-- 143 --> PDF |
moćnog stovariššta animalnom zapregom, ručnom utovaru oblovine u gipove. ručnoj sječi i izradi drva te sječi i izradi drva uz pomoć motorne pile. Na završetku Kursa održala se je diskusija o predenom gradivu i daljnjim zadacima, koji stoje pred šumsko-privrednirn organizacijama, naročito pred njihovim inženjerima i tehničarima — na povećanju proizvodnosti rada i skraćenju radnog vremena. U diskusiji se je istaklo, da će se mnogi zadaci oko racionalizacije rada, tehničkog normiranja, povećanja proizvodnosti rada i si. — mnogo lakše izvršiti, ako to postane opća akcija. U toj akciji bi naročito trebali pomoći Šumarski fakultet, S1TŠDIH putem Komisije za produktivnost i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske. cJiomaća Sltucna Uteeatuca Oreščaninin, dr inž. Dušan: Trgovina drvetom, Beograd, 1963. g. U izdanju Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije objelodanjen je udžbenik za trgovinu drvetom za studente šumarskih fakulteta. Ovu stručnu publikaciju treba posebno pozdraviti kao prvi udžbenik za ovu materiju u našoj zemlji.* Udžbenik ima nešto preko 400 stranica i i podijeljen je na 4 glave. Prva glava obuhvaća četvrtinu knjige (114 str.). U toj glavi izlaže autor pojam trgovine i tržišta (vrste, funkciju), neke karakteristike unutrašnje trgovine uopće i trgovine drvetom u zemlji (sa razvojem cijena od 1945. do 1952.), oblike prodaje te manipulaciju i otpremu drveta. Polovicu prostora te glave autor posvećuje uzancama i standardizaciji s prikazom općih i posebnih standarda u šumarstvu i drv. industriji koji važe u SFRJ, a od izvoznih daje standarde za rezanu građu jele (smrče) i bukve. Osim toga autor prikazuje norme za sortiranje rezane građe lišćara koje se primjenjuju u unutrašnjem prometu u Rumuniji i Francuskoj (uz Jugoslaviju glavni producenti lišćarskih proizvoda u Evropi). Uz to je data i orijentacijska specifikacija šperploča za britansko tržište i na kraju te glave evropske * Tu vrijednu knjigu trebao bi imati gotovo svaki naš stručnjak. Kao udžbeniku, cijena je knjizi razmjerno niska (1240 din.), a naručuje se kod Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd. Na završetku Kursa je zaključeno: — da je Kurs bio jako koristan i da je vrlo dobro uspio; — da se o održanom Kursu obavijesti Upravni odbor Poslovnog udruženja šumsko- privrednih organizacija Hrvatske; — da svi učesnici Kursa informiraju organe upravljanja i stručne kolegije u svojim poduzećima o održanom Kursu i zadacima koji stoje pred šumskim gospodarstvima u vezi povećanja proizvodnosti rada i skraćenja radnog vremena; — da bi trebalo u svakoj šumariji osposobiti po jednog normirca tako, da se organizira služba normiranja; — da će Šumarski fakultet pomoći svaku akciju za povećanje proizvodnosti rada i skraćenje radnog vremena u šumarstvu. Inž. Simeun Tomanić smjernice za sortiranje oblog i prostornog drveta. Druga glava predstavlja polovicu knjige (208 str.); sadrži materiju o vanjskoj trgovini. Uvodni dio glave prikazuje sisteme vanjskotrgovinske politike. Režimima, instrumentima i vanjskotrgovinskom plaćanju posvetio je autor s pravom dosta prostora (41 str.). U daljnjem izlaganju autor sistematski obrađuje organe i institucije koje djeluju na području vanjske trgovine (trgovačke komore, sajmovi, burze, posrednici), oblike vanjskotrgovinskih poduzeća, problematiku sporova i sudskih postupaka za sporove koji se javljaju kod izvršenja vanjskotrgovinskih kupoprodajnih ugovora. U ovoj glavi je autor dao dosta prostora i međunarodnom robnom saobraćaju (ugovori i dokumenti o prevozu, uskladištenju, osiguranju i si. robe), a posebno pomorskim otpremnim skladištima. Nešto detaljnije je iznesena funkcija lučkog špeditera i manipulacija drvetom u luci. Druga glava završava tehnikom zaključivanja ugovora o prodaji drveta i prikazom drvnog tržišta, kojemu je autor dao 70 stranica. U tom su poglavlju obrađeni svjetski i evropski promet drvetom (izvozuvoz) i izvoz drveta iz Jugoslavije. Autor je uložio mnogo truda da detaljno analizira izvoz drveta iz Jugoslavije obradivši najprije historijat izvoza drveta iz jugoslavenskih zemalja, zatim izvoz drveta iz bivše Jugoslavije i posebno, izvoz nakon 1945. Radi kompletnosti pregleda, možda bi se moglo primijetiti, da bi dobro bilo, da 615 |