DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 14     <-- 14 -->        PDF

stava predan javnom saobraćaju, pa se kao takve više ne pojavljuju u evidencijama
šumarstva. Osim toga je vjerojatno od 1956. godine bilo i rekonstrukcija
postojećih cesta, koji se podatak ne prati u statistici.


6. INVESTICIJE U ŠUMARSTVU
Investicijska ulaganja u šumarstvu gotovo isključivo su vršena iz vlastitih
izvora, pa su ulaganja ovisila o priticanju sredstava u pojedinim godinama.
Radi ilustracije iznijet ćemo prikaz investicijskih ulaganja po godinama:


Po cijenama 1962 g.


Godina Ukupno U tome:
grad. objekti oprema ostalo
miliona dinara


1947 123 88 8 27
1948 343 212 69 62
1949 612 103 62 447
1950 368 84 23 261
1951 268 17 46 205
1952 784 747 28 9
1953 1567 1232 175 160
1954 192 94 64 34
1955 3340 1926 460 954
1956 4717 3939 311 467
1957 2893 544 304 2045
1958 1655 1337 121 197
1959 2481 1808 338 335
1960 2331 1458 598 275
1961 3110 1124 1061 925
1962 4759 1622 1404 1733
1963 4460 1423 1610 1427
1964 5465 2051 1236 2178


Kod promatranja investicijskih kretanja u šumarstvu interesantna su 3


razdoblja i to:
I od 1947—54. godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 532 min.
II — od 1955—61. godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 2933 min.
III — od 1962.—64 godine sa godišnjim prosjekom ulaganja od 4895 min.
Ulaganje investicija po namjeni kretalo se ovako:


u min dinara
Godišnji prosjek
Razdoblje Ukupna ulaganja Građevin. objekti Oprema Ostalo


1947—1954 532 322 59 151
1955—1961 2933 1734 456 742
1962—1964 4895 1699 1417 1799


Do 1954. godine investicije su bile neznatne zbog niske šumske takse i
uglavnom su se odnosile na građevinske objekte (na komunikacije). Ulaganja
u opremu su niska zbog toga što je u tom razdoblju eksploatacija šuma bila
izvan sklopa šumarstva. U 1955. godini se osniva obavezni Fond za unapređenje
šumarstva, koji je u početku imao namjenu za izgradnju komunikacija.
Putem njega došlo je do izdvajanja znatnih sredstava u taj zapravo investicijski
fond, koji je jedno vrijeme imao i karakter egalizacionog fonda, kada su se


486