DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 139     <-- 139 -->        PDF

Za proizvodnju stočne hrane će se moći koristiti površine kroz 5—6 godina
primjenjujući vrste koje podnose zasjenu, već prema tome kako se ona
povećava. Moramo ovdje naglasiti da je zatravljivanje i paša stoke isključena,
jer trave iz roda Gramminae nepovoljno djeluju na prirast topola, a pašom
stoke se smanjuje neophodna aeracija tla nužna za visoke prinose topola.


Da bi predočili veličinu i korisnost predloženog programa, navodimo:


Potpunom realizacijom programa osnivanja plantaža topola na području
od 60.000 ha kroz 12 godina, tj. po 5.000 ha godišnje, omogućuje se nakon toga
stalna godišnja sječa 5.000 ha plantaža s drvnom masom od 360 m;! po 1 ha
odnosno ukupno 1,800.000 rh! bruto drvne mase.


Upoređenc sa sječivim etatom prirodnih ekonomskih šuma, koje sa površine
cd preko 1,160.000 ha omogućuju sječu koja se kreće oko 3,900.000 m3
(nakon revizije sječivih etata po uređajnim elaboratima) pokazuje da organizirana
proizvodnja drveta na 60.000 ha daje stalni godišnji prinos koji iznosi
46´% od visine sječa sa preko 1,160.000 ha prirodnih šuma. Financijski rezultat
je još povoljniji, jer predložene površine leže u blizini autoputa i rijeke Save
koja će nakon uređenja biti plovna do Zagreba, pa će i troškovi eksploatacije,
a naročito prevoza, biti daleko manji i povoljniji nego u prirodnim šumama,
s time što troškovi privlačenja do pomoćnog stovarišta potpuno izostaju u
eksploataciji drveta sa plantaža jer se prevoznim sredstvom može doći direktno
na lice mjesta po izrađenu masu. Prema tome izvršenje ovoga i još jednog
takvog programa na drugim područjima (Podravina) osiguravaju dvostruku
proizvodnju drva.


Na kraju možemo konstatirati da za proizvodnju drveta u plantažama postoji
veliki interes stranih privrednih grupacija, tako da ne bi bilo teškoća da
se u slučaju odobrenja za zaduženje u inozemstvu nađu povoljni krediti za
financiranje predloženog programa. Isto tako je moguće sav višak drva za celulozu
prodati u izvozu i ostvariti čvrsta devizna sredstva, kojima se može povoljnije
na svjetskom tržištu kupiti pšenica nego ´što bi se proizvela na ovim
dubioznim zemljištima i sve to bez rizika i dubioze, odnosno gubitka poslovanja,
pa je iz ovog aspekta predložena proizvodnja vrijedna pažnje.


Najzad, do konačnog rješenja, odobravanja i obezbeđenja sredstava za čitav
projekt regulacije rijeke Save, uz mala ulaganja i ´kraću ophodnju u proizvodnji
drva, mogu se parcijalno rješavati pojedini problemi uz istovremeno
ubiranje visokih prihoda i akumulacije. Ovako> ostvarena sredstva mogu sa
svoje strane, djelomično doprinijeti rješenju financiranja čitavog projekta.