DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 139 <-- 139 --> PDF |
Za proizvodnju stočne hrane će se moći koristiti površine kroz 5—6 godina primjenjujući vrste koje podnose zasjenu, već prema tome kako se ona povećava. Moramo ovdje naglasiti da je zatravljivanje i paša stoke isključena, jer trave iz roda Gramminae nepovoljno djeluju na prirast topola, a pašom stoke se smanjuje neophodna aeracija tla nužna za visoke prinose topola. Da bi predočili veličinu i korisnost predloženog programa, navodimo: Potpunom realizacijom programa osnivanja plantaža topola na području od 60.000 ha kroz 12 godina, tj. po 5.000 ha godišnje, omogućuje se nakon toga stalna godišnja sječa 5.000 ha plantaža s drvnom masom od 360 m;! po 1 ha odnosno ukupno 1,800.000 rh! bruto drvne mase. Upoređenc sa sječivim etatom prirodnih ekonomskih šuma, koje sa površine cd preko 1,160.000 ha omogućuju sječu koja se kreće oko 3,900.000 m3 (nakon revizije sječivih etata po uređajnim elaboratima) pokazuje da organizirana proizvodnja drveta na 60.000 ha daje stalni godišnji prinos koji iznosi 46´% od visine sječa sa preko 1,160.000 ha prirodnih šuma. Financijski rezultat je još povoljniji, jer predložene površine leže u blizini autoputa i rijeke Save koja će nakon uređenja biti plovna do Zagreba, pa će i troškovi eksploatacije, a naročito prevoza, biti daleko manji i povoljniji nego u prirodnim šumama, s time što troškovi privlačenja do pomoćnog stovarišta potpuno izostaju u eksploataciji drveta sa plantaža jer se prevoznim sredstvom može doći direktno na lice mjesta po izrađenu masu. Prema tome izvršenje ovoga i još jednog takvog programa na drugim područjima (Podravina) osiguravaju dvostruku proizvodnju drva. Na kraju možemo konstatirati da za proizvodnju drveta u plantažama postoji veliki interes stranih privrednih grupacija, tako da ne bi bilo teškoća da se u slučaju odobrenja za zaduženje u inozemstvu nađu povoljni krediti za financiranje predloženog programa. Isto tako je moguće sav višak drva za celulozu prodati u izvozu i ostvariti čvrsta devizna sredstva, kojima se može povoljnije na svjetskom tržištu kupiti pšenica nego ´što bi se proizvela na ovim dubioznim zemljištima i sve to bez rizika i dubioze, odnosno gubitka poslovanja, pa je iz ovog aspekta predložena proizvodnja vrijedna pažnje. Najzad, do konačnog rješenja, odobravanja i obezbeđenja sredstava za čitav projekt regulacije rijeke Save, uz mala ulaganja i ´kraću ophodnju u proizvodnji drva, mogu se parcijalno rješavati pojedini problemi uz istovremeno ubiranje visokih prihoda i akumulacije. Ovako> ostvarena sredstva mogu sa svoje strane, djelomično doprinijeti rješenju financiranja čitavog projekta. |