DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 137 <-- 137 --> PDF |
nom proizvodnje bila potvrđena u elaboratu naglašena potreba orijentacije na stočarsku proizvodnju u uređenoj bonificiranoj Posavini. Ova bi proizvodnja prema tome bila od interesa jednako za poljoprivredu kao i za šumarstvo. U stranim zemljama (naročito Italiji) mogu se vidjeti postignuti dobri rezultati ove kombinirane proizvodnje, a i kod nas je također na više mjesta ovakva proizvodnja provjerena i pokazala je dobre rezultate (Šumsko gospodarstvo Osijek, Koprivnica i dr.). U Italiji se uglavnom ovom proizvodnjom bave poljoprivrednici, dok je u našoj zemlji do sada bila stavljena u zadatak šumarskim organizacijama. Šumarske org du na osnivanju plantaža euroameričkih topola su stekle iskustva (10 i više godina). Nabavljen je i umnožen kvalitetni sadni materijal, razrađen i provjeren je proizvodni proces, kako u proizvodnji sadnica tako i u osnivanju, njezi i zaštiti plantaža. U sadnom materijalu došli smo već 1963. godine u razmnažanju za sada najbolje ocijenjenog i provjerenog kultivara euroameričke topole 1-214 do viškova reprodukcionog materijala. Radovi na osnivanju plantaža tcpola u šumarstvu se odvija u okviru raspoloživih sredstava s pratećom problematikom oko financiranja i pripreme zemljišta za plantažu u svrhu združene proizvodnje. U šumskim gospodarstvima na području Podravine i Posavine postoje stručni kadrovi i organizirane specijalne ekonomske jedinice za osnivanje i gospodarenje plantažama, koje su u stanju, uz osiguranje stalnog izvora investicionih sredstava, da prihvate i realiziraju sve programe plantažiranja. Veoma stručnu obradu ovakvog projekta plantažiranja, kao i nadzor nad njegovim izvršenjem, može preuzeti grupa međunarodno* priznatih naučnih i stručnih radnika u Zavodu za topole u Novom Sadu. Ovaj Zavod je dao na provjeru križanjem dobiveni hibrid trepetljike za ovakva teža zemljišta koji obećava da će u prirastu konkurirati dosadašnjim kultivarima euroameričkih topola. U selekciji i traženju visokoprinosnih vrba potrebnih za privođenje proizvodnji drveta velikih površina u poplavnim područjima velikih rijeka, do sada skoro izvan proizvodnje, su također postignuti dobri početni rezultati koji obećavaju prinose slične onima koji se postižu hibridima euroameričkih topola. Za korištenje najnižih dijelova bazenskih zemljišta u melioraciji doline rijeke Save dolaze u obzir i nasadi visokoprinosnih vrba. Naravno da se u sastavu poljoprivrednih organizacija može, nakon njihove konsolidacije na novim zemljištima, organizirati ova kombinirana proizvodnja koristeći iskustva stečena u osnivanju i gospodarenju plantažama topole iz šumarskih organizacija i njihovu organizaciju stočarske proizvodnje. Vrijeme realizacije predloženog programa ovisno je o proizvodima koji se očekuju iz ove proizvodnje. Neposredna blizina Zagrebačke tvornice papira će u gornjoj Posavini uvjetovati orijentaciju na proizvodnju oeluloznog drveta na potrebnoj površini, a u preostalom dijelu srednje Posavine cilj gospodarenja u plantažama topola će biti ubrzano povećanje drvnog fonda zbog smanjenja pritiska na drvni fond prirodnih šuma, koji je poremećen uslijed disproporcije dobnih razreda, odnosno zbog manjka zrelih šuma (50´% po površini, a oko 20% po drvnoj masi od normalnog stanja). Vrijeme za izvršenje samog programa osnivanja plantaža za proizvodnju drveta ovisi uglavnom o mogućnosti priticanja sredstava za financiranje s time da je za proizvodnju dovoljno povećanog broja kvalitetnih sadnica tj. za puni start u realizaciji programa potrebno najmanje dvije godine (sadnice 2/2 godina). (K;:J |