DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 136 <-- 136 --> PDF |
ma istaknutih stručnjaka optimalna šumovi tost i povoljan raspored poljoprivrednih i šumskih površina mogu u pozitivnom djelovanju povećati prinose poljoprivrede do 7%. Iz toga razloga, a i zbog velikih troškova krčenja i čišćenja šumskih površina od panjeva koji daleko premašuju elaboratom predviđene troškove tehničkog uređenja zemljišta, trebalo bi krčenje šuma ograničiti samo na najnužnije površine kojima će se arcndirati kompleksi najboljih poljoprivrednih površina sposobnih za visoku produkciju. Lošijih boniteta zemljišta će se i tako dobiti dovoljno i bez krčenja šumskih površina na takvim tlima. U hidrotehničkcm rješenju se predviđa stvaranje nizinskih retencija u kojima će se privremeno retardirati višak vodenih masa rijeke Save i njezinih pritoka radi postojanja triju uskih grla u protoku vodenih masa koritom Save u vrijeme visokog vala. I pored toga što je stručna komisija Saveznog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo pozitivno ocjenila dana rješenja, dužni smo na osnovu iskustva, upozoriti da će eventualno duže zadržavanje retardiranih vodenih masa. u retencijama u vrijeme vegetacije uzrokovati sušenje šuma na ovim površinama zbog pomanjkanja kisika za život i rad korjenovog sistema i dovesti do propadanja ovih šuma. Obzirom da se radi o velikoj povnšini (preko 40.000 ha) vrijednih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena upravo neprocjenjive vrijednosti, nužno je da se u sklopu hidroenergetskih i saobraćajnih rješenja pronađu rješenja koja neće dovoditi u pitanje sigurnost i regeneraciju postojećih prirodnih šuma predviđenih za izgradnju retencija. Nadopunom idejnih projekata obuhvatit će se melioracijom ukupno 2 min ha površina na čitavoj dolini rijeke Save od čega otpada na teritorij SR Hrvatske oko 1 min ha. U dovršenim projektima tretira se 639.400 ha, od kojih je stalno ugroženo od poplava 435.590 ha ili 69% od ukupno ugroženih površina u Posavini. Od ugroženih površina djelomično je branjeno 235.590 ha a potpuno nebranjeno je oko 200.000 ha. Sadašnja struktura .površina po kategorijama korištenja pokazuje da livade i pašnjaci zauzimaju 172.000 ha ili 27´no od ukupne površine područja. Sve su to zemljišta koja leže u području ugroženih, djelomično branjenih i plavnih površina. Ove površine spadaju u cijelosti u kategoriju hidromorfnih odnosno bazenskih tala koja imaju sva svojstva negativna. Njihova melioracija zahtijeva najdetaljniju površinsku odvodnju, koja je ujedno i najskuplja, a da su bar do potpune melioracije i sanacije rezultati poljoprivredne proizvodnje dubiozni zbog male ili skoro nikakve propusnosti za vodu u ovim tlima. Naročito se to očituje u gornjoj Posavini gdje dolazi do povećanih oborina u proljetnom periodu (iskustva na PIK-u Moslavina). Zbog takvih prilika smo mišljenja da je u projekciji perspektivnog razvoja doline rijeke Save proizvodnja drva u plantažama u visini od 30.000 ha prenisko predviđena i da je sigurno moguće u ovu svrhu predvidjeti najmanje dvostruku površinu tj. barem 60.000 ha i to na zemljištima dubioznim za poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se u prvom periodu veća pažnja posveti najboljim tlima sposobnim za organizaciju visokoprinosne poljoprivredne proizvodnje. Na pogodnom dijelu ovih površina moguće je organizirati kombiniranu proizvodnju drveta i mesa iskorišćujući međuprostore između redova u plantažama topola, agrotehničke mjere i gnojenja za proizvodnju stočne hrane u cilju što boljeg iskorištenja zemljišta i povećanja rentabiliteta. Ovim bi nači |