DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 135 <-- 135 --> PDF |
ŠUMARSKA PROBLEMATIKA U VEZI UREĐIVANJA TOKA SAVE NA PODRUČJU SR HRVATSKE (Koreferat za savjetovanje o vodoprivrednom rješenju i eksploataciji rijeke Save — 29. X 1965. godine) Ing. BERNARD HRUŠKA Dugoročni program razvoja privrede postavlja zadatak da proizvodnja i prerada drveta u zadovoljavanju potreba društvenog razvoja i standarda u daljnjem periodu od 20 godina stignu nivo najrazvijenijih zemalja Evrope, a da pritom ne bude umanjena zaštitna uloga šuma. Da može doći do planiranog povećanja potrebno je da se sadašnja proizvodnja drveta u tom periodu udvostruči. Povećanje proizvodnje se predviđa: — unapređenjem proizvodnje u prirodnim šumama zavođenjem intenzivnih i suvremenih metoda gospodarenja, — proizvodnjom drveta u plantažama. Prema orijentacionom 20wgodišnjem perspektivnom programu bi trebalo na području SFRJ privesti intenzivnoj proizvodnji drveta površinu od preko 1 milijun ha. Na području SR Hrvatske treba osnovati preko 400.000 ha plantaža, cd čega na šumskim zemljištima cea 60%, a cea 40´% n& zemljištima u sastavu poljoprivrede i nekorištenim zemljištima. Iz podataka navedenih u materijalima Direkcije za Savu »Mogućnost kompleksne bonifikacije i intenzifikacije poljoprivrede na području doline rijeke Save u SR Hrvatskoj« je očito, da postoje svi uvjeti da se na dijelu površina toga područja organizira intenzivna proizvodnja drveta u plantažama i intenzivnim kulturama topola i vrba. Projekcijom perspektivnog razvoja doline rijeke Save predviđa se slijedeće stanje šumske proizvodnje: prije poslij´e bonifikacije — prirodne šume 155.400 ha 110.000 ha — šumske plantaže 7.300 ha 30.000 ha — od ukupne površine područja 639.400 ha 639.400 ha Prema tome se predviđa da se sadašnja šumovitost promatranog područja snizi od 24% na 17%. Smatramo da je projektirano sniženje šumovitosti štetno jer je i sadašnje stanje šuma ispod optimalne šumovitosti (1/3 površine pod šumama). Poznato je da povoljan odnos i razmještaj šuma djeluje korisno na suzbijanje jakosti vjetrova i sprečavanje nepotrebnog isušivanja poljoprivrednog zemljišta. U slučajevima prekomjerne vlage, u doba vegetacije, transpiriranjem ogromnih količina vode putem svoga velikog asimilacionog aparata doprinosi bržem normaliziranju prilika za, poljoprivredne uvjete. U periodima suše pomažu u zadržavanju vlage, naročito stvaranjem rose. Prema mišljenji |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 136 <-- 136 --> PDF |
ma istaknutih stručnjaka optimalna šumovi tost i povoljan raspored poljoprivrednih i šumskih površina mogu u pozitivnom djelovanju povećati prinose poljoprivrede do 7%. Iz toga razloga, a i zbog velikih troškova krčenja i čišćenja šumskih površina od panjeva koji daleko premašuju elaboratom predviđene troškove tehničkog uređenja zemljišta, trebalo bi krčenje šuma ograničiti samo na najnužnije površine kojima će se arcndirati kompleksi najboljih poljoprivrednih površina sposobnih za visoku produkciju. Lošijih boniteta zemljišta će se i tako dobiti dovoljno i bez krčenja šumskih površina na takvim tlima. U hidrotehničkcm rješenju se predviđa stvaranje nizinskih retencija u kojima će se privremeno retardirati višak vodenih masa rijeke Save i njezinih pritoka radi postojanja triju uskih grla u protoku vodenih masa koritom Save u vrijeme visokog vala. I pored toga što je stručna komisija Saveznog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo pozitivno ocjenila dana rješenja, dužni smo na osnovu iskustva, upozoriti da će eventualno duže zadržavanje retardiranih vodenih masa. u retencijama u vrijeme vegetacije uzrokovati sušenje šuma na ovim površinama zbog pomanjkanja kisika za život i rad korjenovog sistema i dovesti do propadanja ovih šuma. Obzirom da se radi o velikoj povnšini (preko 40.000 ha) vrijednih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena upravo neprocjenjive vrijednosti, nužno je da se u sklopu hidroenergetskih i saobraćajnih rješenja pronađu rješenja koja neće dovoditi u pitanje sigurnost i regeneraciju postojećih prirodnih šuma predviđenih za izgradnju retencija. Nadopunom idejnih projekata obuhvatit će se melioracijom ukupno 2 min ha površina na čitavoj dolini rijeke Save od čega otpada na teritorij SR Hrvatske oko 1 min ha. U dovršenim projektima tretira se 639.400 ha, od kojih je stalno ugroženo od poplava 435.590 ha ili 69% od ukupno ugroženih površina u Posavini. Od ugroženih površina djelomično je branjeno 235.590 ha a potpuno nebranjeno je oko 200.000 ha. Sadašnja struktura .površina po kategorijama korištenja pokazuje da livade i pašnjaci zauzimaju 172.000 ha ili 27´no od ukupne površine područja. Sve su to zemljišta koja leže u području ugroženih, djelomično branjenih i plavnih površina. Ove površine spadaju u cijelosti u kategoriju hidromorfnih odnosno bazenskih tala koja imaju sva svojstva negativna. Njihova melioracija zahtijeva najdetaljniju površinsku odvodnju, koja je ujedno i najskuplja, a da su bar do potpune melioracije i sanacije rezultati poljoprivredne proizvodnje dubiozni zbog male ili skoro nikakve propusnosti za vodu u ovim tlima. Naročito se to očituje u gornjoj Posavini gdje dolazi do povećanih oborina u proljetnom periodu (iskustva na PIK-u Moslavina). Zbog takvih prilika smo mišljenja da je u projekciji perspektivnog razvoja doline rijeke Save proizvodnja drva u plantažama u visini od 30.000 ha prenisko predviđena i da je sigurno moguće u ovu svrhu predvidjeti najmanje dvostruku površinu tj. barem 60.000 ha i to na zemljištima dubioznim za poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se u prvom periodu veća pažnja posveti najboljim tlima sposobnim za organizaciju visokoprinosne poljoprivredne proizvodnje. Na pogodnom dijelu ovih površina moguće je organizirati kombiniranu proizvodnju drveta i mesa iskorišćujući međuprostore između redova u plantažama topola, agrotehničke mjere i gnojenja za proizvodnju stočne hrane u cilju što boljeg iskorištenja zemljišta i povećanja rentabiliteta. Ovim bi nači |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 137 <-- 137 --> PDF |
nom proizvodnje bila potvrđena u elaboratu naglašena potreba orijentacije na stočarsku proizvodnju u uređenoj bonificiranoj Posavini. Ova bi proizvodnja prema tome bila od interesa jednako za poljoprivredu kao i za šumarstvo. U stranim zemljama (naročito Italiji) mogu se vidjeti postignuti dobri rezultati ove kombinirane proizvodnje, a i kod nas je također na više mjesta ovakva proizvodnja provjerena i pokazala je dobre rezultate (Šumsko gospodarstvo Osijek, Koprivnica i dr.). U Italiji se uglavnom ovom proizvodnjom bave poljoprivrednici, dok je u našoj zemlji do sada bila stavljena u zadatak šumarskim organizacijama. Šumarske org du na osnivanju plantaža euroameričkih topola su stekle iskustva (10 i više godina). Nabavljen je i umnožen kvalitetni sadni materijal, razrađen i provjeren je proizvodni proces, kako u proizvodnji sadnica tako i u osnivanju, njezi i zaštiti plantaža. U sadnom materijalu došli smo već 1963. godine u razmnažanju za sada najbolje ocijenjenog i provjerenog kultivara euroameričke topole 1-214 do viškova reprodukcionog materijala. Radovi na osnivanju plantaža tcpola u šumarstvu se odvija u okviru raspoloživih sredstava s pratećom problematikom oko financiranja i pripreme zemljišta za plantažu u svrhu združene proizvodnje. U šumskim gospodarstvima na području Podravine i Posavine postoje stručni kadrovi i organizirane specijalne ekonomske jedinice za osnivanje i gospodarenje plantažama, koje su u stanju, uz osiguranje stalnog izvora investicionih sredstava, da prihvate i realiziraju sve programe plantažiranja. Veoma stručnu obradu ovakvog projekta plantažiranja, kao i nadzor nad njegovim izvršenjem, može preuzeti grupa međunarodno* priznatih naučnih i stručnih radnika u Zavodu za topole u Novom Sadu. Ovaj Zavod je dao na provjeru križanjem dobiveni hibrid trepetljike za ovakva teža zemljišta koji obećava da će u prirastu konkurirati dosadašnjim kultivarima euroameričkih topola. U selekciji i traženju visokoprinosnih vrba potrebnih za privođenje proizvodnji drveta velikih površina u poplavnim područjima velikih rijeka, do sada skoro izvan proizvodnje, su također postignuti dobri početni rezultati koji obećavaju prinose slične onima koji se postižu hibridima euroameričkih topola. Za korištenje najnižih dijelova bazenskih zemljišta u melioraciji doline rijeke Save dolaze u obzir i nasadi visokoprinosnih vrba. Naravno da se u sastavu poljoprivrednih organizacija može, nakon njihove konsolidacije na novim zemljištima, organizirati ova kombinirana proizvodnja koristeći iskustva stečena u osnivanju i gospodarenju plantažama topole iz šumarskih organizacija i njihovu organizaciju stočarske proizvodnje. Vrijeme realizacije predloženog programa ovisno je o proizvodima koji se očekuju iz ove proizvodnje. Neposredna blizina Zagrebačke tvornice papira će u gornjoj Posavini uvjetovati orijentaciju na proizvodnju oeluloznog drveta na potrebnoj površini, a u preostalom dijelu srednje Posavine cilj gospodarenja u plantažama topola će biti ubrzano povećanje drvnog fonda zbog smanjenja pritiska na drvni fond prirodnih šuma, koji je poremećen uslijed disproporcije dobnih razreda, odnosno zbog manjka zrelih šuma (50´% po površini, a oko 20% po drvnoj masi od normalnog stanja). Vrijeme za izvršenje samog programa osnivanja plantaža za proizvodnju drveta ovisi uglavnom o mogućnosti priticanja sredstava za financiranje s time da je za proizvodnju dovoljno povećanog broja kvalitetnih sadnica tj. za puni start u realizaciji programa potrebno najmanje dvije godine (sadnice 2/2 godina). (K;:J |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 138 <-- 138 --> PDF |
Aproksimativni troškovi osnivanja j´ednog ha plantaža iznose: 1. krčenje zemljišta prosječno 5 radnika a 2.500 dinara bruto 12.500 din. 2. rigolanje na 60 cm 80.000 „ 3. kupljenje žila 3 radnika a 2.500 dinara bruto 7.500 ,, 4. tanjuranje 7.000 ,, 5. kolčenje mreže za kopanje i sadnju sadnica 270 komada a 5 dinara 1.350 „ 6. kopanje jama promjera 60 cm, dubine 80 cm 270 komada a 50 dinara 13.500 „ 7. sadnice 270 komada a 250 dinara 67.500 „ 8. Sadnja sadnica 270 komada a 40 dinara 10.800 „ 9. prevoz sadnica 500 komada pola radnog dana traktora a tj. po ha 6.5C0 dinara 6.500 „ 10. umjetno gnojivo 1200 kg a 26 dinara 31.200 „ 11. rasturanje gnojiva 5.000 „ 12. ostali troškovi 7.000 „ Direktni troškovi 249.850 din. Indirektni troškovi (20% UPR) 49.970 „ SVEUKUPNO: 299.820 din. ili okruglo: 300.000 din. Zemljišta koja dolaze u obzir za osnivanje plantaža topola su djelomično obrasla živicama i s nešto šikara, pa se stoga predviđaju troškovi niži od predviđenih elaboratom, koji se odnose većim dijelom na osnivanje plantaža na krčevinama. Prema tome bi za realizaciju predloženog programa osnivanja plantaža topola i vrba na površini od 60.000: ha bilo potrebno 18 mlrd dinara. Ako se odlučimo da ophodnja bude 12 godina, potrebna bi bila godišnje sredstva od 1,5 mlrd dinara. Prihvatimo li elaboratom predviđeni godišnji prosječni prirast po 1 ha cd 30 ms, iznosit će bruto drvna masa nakon 12 godina 360 m;i po 1 ha. Po odbitku 15´% otpada na granjevinu i dr., preostaje nam neto drvna masa od 306 m3, iz koje će se na osnovu sadašnjih cijena realizirati 3,672.000 dinara bruto prihoda nakon 12 godina ili prosječno godišnje 306.000 dinara, sve po 1 ha. Osim direktnih troškova osnutka potrebno je tokom života plantaža vršiti zaštitne mjere i silvikulturne radove, koji iznose tokom ophodnje oko 60% troškova osnivanja ili oko 180.000 dinara po ha. Ukupno uložena sredstva iznose 480.000 dinara, a ostvaruju ukupni prihod od 3,672.000 din., tj. nakon 12 godina ostvaruje se oko 7,5 puta veća vrijednost od svih uloženih sredstava. Gornji račun je izveden pod pretpostavkom da se međuprostori koriste za predviđenu poljoprivrednu proizvodnju, u našem slučaju proizvodnju stočne hrane, i da će ta proizvodnja pokrivati svoje troškove, odnosno da neće teretiti proizvodnju drveta i da će ona indirektno prigodom vršenja radova za proizvodnju vršiti njegu i održavanje proizvodne sposobnosti zemljišta. Na zemljištu priređenom za plantažnu proizvodnju (iskrčenom, duboko pooranom na 60 cm, istanjuranom i pognojenom startnom količinom od 1.200 kg umjetnog gnojiva) mogući su visoki prinosi stočne hrane (kukuruza i krmnih smjesa), koji mogu učiniti proizvodnju mesa rentabilnom i interesantnom. 610 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 139 <-- 139 --> PDF |
Za proizvodnju stočne hrane će se moći koristiti površine kroz 5—6 godina primjenjujući vrste koje podnose zasjenu, već prema tome kako se ona povećava. Moramo ovdje naglasiti da je zatravljivanje i paša stoke isključena, jer trave iz roda Gramminae nepovoljno djeluju na prirast topola, a pašom stoke se smanjuje neophodna aeracija tla nužna za visoke prinose topola. Da bi predočili veličinu i korisnost predloženog programa, navodimo: Potpunom realizacijom programa osnivanja plantaža topola na području od 60.000 ha kroz 12 godina, tj. po 5.000 ha godišnje, omogućuje se nakon toga stalna godišnja sječa 5.000 ha plantaža s drvnom masom od 360 m;! po 1 ha odnosno ukupno 1,800.000 rh! bruto drvne mase. Upoređenc sa sječivim etatom prirodnih ekonomskih šuma, koje sa površine cd preko 1,160.000 ha omogućuju sječu koja se kreće oko 3,900.000 m3 (nakon revizije sječivih etata po uređajnim elaboratima) pokazuje da organizirana proizvodnja drveta na 60.000 ha daje stalni godišnji prinos koji iznosi 46´% od visine sječa sa preko 1,160.000 ha prirodnih šuma. Financijski rezultat je još povoljniji, jer predložene površine leže u blizini autoputa i rijeke Save koja će nakon uređenja biti plovna do Zagreba, pa će i troškovi eksploatacije, a naročito prevoza, biti daleko manji i povoljniji nego u prirodnim šumama, s time što troškovi privlačenja do pomoćnog stovarišta potpuno izostaju u eksploataciji drveta sa plantaža jer se prevoznim sredstvom može doći direktno na lice mjesta po izrađenu masu. Prema tome izvršenje ovoga i još jednog takvog programa na drugim područjima (Podravina) osiguravaju dvostruku proizvodnju drva. Na kraju možemo konstatirati da za proizvodnju drveta u plantažama postoji veliki interes stranih privrednih grupacija, tako da ne bi bilo teškoća da se u slučaju odobrenja za zaduženje u inozemstvu nađu povoljni krediti za financiranje predloženog programa. Isto tako je moguće sav višak drva za celulozu prodati u izvozu i ostvariti čvrsta devizna sredstva, kojima se može povoljnije na svjetskom tržištu kupiti pšenica nego ´što bi se proizvela na ovim dubioznim zemljištima i sve to bez rizika i dubioze, odnosno gubitka poslovanja, pa je iz ovog aspekta predložena proizvodnja vrijedna pažnje. Najzad, do konačnog rješenja, odobravanja i obezbeđenja sredstava za čitav projekt regulacije rijeke Save, uz mala ulaganja i ´kraću ophodnju u proizvodnji drva, mogu se parcijalno rješavati pojedini problemi uz istovremeno ubiranje visokih prihoda i akumulacije. Ovako> ostvarena sredstva mogu sa svoje strane, djelomično doprinijeti rješenju financiranja čitavog projekta. |