DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 133 <-- 133 --> PDF |
A. Krstinić . Na žalost vreme nije dozvolilo da se ova ogledna parcela poseti, što je velika šteta za strane goste. Pošto je Savetovanje o šumarskoj genetici u Zagrebu bilo međunarodno (održao ga Međunarodni savez šumarskih instituta — IUFKO), službeni jezik za vreme oba dela savetovanja bio je engleski. Međutim za sve vreme bio je prisutan prevodilac sa engleskog jezika na naš, francuski i nemački jezik, kao i obratno. Tako je data mogućnost i onima koji ne poznaju dovoljno engleski da prate i učestvuju u savetovanju. Prevodio je ing. Ivo Bastjančić, odličan poznavalac stranih jezika (verovatno jedan od najboljih među šumarskim inženjerima naše zemlje), koji je radio i na prevođu skoro svih referata. Šumarska naobrazba olakšala mu je i omogućila da svoju dužnost uspešno obavi i tako doprinese uspehu Savetovanja. Što je Međunarodno savetovanje o šumarskoj genetici održano i u našoj zemlji zasluga je u prvom redu Predsednika 22 Sekcije lUFRO-a, prof. John D. Matthews-a, koji je podržao ovo zasedanje i na taj način dao mogućnost našoj zemlji i našoj struci da dođe do izražaja. Svakako veliku zahvalnost zaslužili su i strani učesnici, koji su se skupili u Zagrebu ili poslali referate skoro iz celog sveta (od Irske do Japana i od Skandinavije do Amerike). Oni su utrošili dosta truda oko izrade referata i vidno sudelovali u radu, što je omogućilo uspeh Savetovanju. Za uspešan rad Međunarodnog savetovanja u Zagrebu mnogo je učinio prof, dr M. V i d a k o v i ć. On je bio pokretač Savetovanja, sastavio je uvodne referate, organizovao zasedanje, vodio ekskurzije i uspešno obavio mnoge druge poslove. Mora se priznati da nije lako organizovati jedno međunarodno savetovanje ovakvog oblika u našoj zemlji i da te zahteva izvanredno zalaganje i umešnost. Vrlo je pohvalno što su u pripremanju i izvođenju Savelovanja učestvovali skoro svi sarađnici na selekciji i oplemenjivanju šumskog drveća u Jugoslaviji i u granicama svojih mogućnosti doprineli uspešnom završetku. Zajednica šumarskih instituta Jugoslavije shvatila je u samom početku značaj održanja Međunarodnog savetovanja o šumarskoj genetici u Jugoslaviji. Ona je upravo i organizovala ovo zasedanje preko svoje Sekcije za genetiku, a pored toga osigurala je i potrebna novčana sredstva. Da nije bilo razumevanja i podrške sa te strane svakako ne bi bilo ni moguće održanje Savetovanja u Zagrebu. Veliki doprinos Međunarodnom savetovanju o šumarskoj genetici u našoj zemlji dale su šumskoprivredne organizacije i ustanove na čijem području su izvedene ekskurzije. To su: Šumsko gazdinstvo u Kranju, Institut za šumarstvo u Ljubljani, Šumsko gazdinstvo u Buzetu, Šumska uprava u Labinu, Šumsko gazdinstvo u Delnicama, uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera «, Šumsko gospodarstvo u Kutini, Šumska uprava u Lipovljanima. Šumskoindustrijsko preduzeće »Oštrclj« u Bosanskom Petrovcu i Institut za šumarstvo u Sarajevu. Na području spomenutih preduzeća i ustanova goste su dočekali šumarski stručnjaci, ukazali svu moguću pomoć i veliko gostoprimstvo. Do sada sam imao piiliku da sudelujem na nekoliko međunarodnih savetovanja o šumarskoj genetici (u Dresdenu 1961., god., u Waldsieversdoiiu kod Berlina 1963. god. i u Stockholmu 1963. god.). Upoređujući ta savetovanja čini mi se da je Savetovanje u Zagrebu bilo na uzornoj visini i da je čak u nekim pojedinostima prevazišlo slične sastanke u drugim zemljama. Sred |