DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 133     <-- 133 -->        PDF

A. Krstinić . Na žalost vreme nije dozvolilo da se ova ogledna parcela
poseti, što je velika šteta za strane goste.
Pošto je Savetovanje o šumarskoj genetici u Zagrebu bilo međunarodno
(održao ga Međunarodni savez šumarskih instituta — IUFKO), službeni jezik
za vreme oba dela savetovanja bio je engleski. Međutim za sve vreme bio je
prisutan prevodilac sa engleskog jezika na naš, francuski i nemački jezik, kao
i obratno. Tako je data mogućnost i onima koji ne poznaju dovoljno engleski
da prate i učestvuju u savetovanju. Prevodio je ing. Ivo Bastjančić, odličan
poznavalac stranih jezika (verovatno jedan od najboljih među šumarskim inženjerima
naše zemlje), koji je radio i na prevođu skoro svih referata. Šumarska
naobrazba olakšala mu je i omogućila da svoju dužnost uspešno obavi
i tako doprinese uspehu Savetovanja.


Što je Međunarodno savetovanje o šumarskoj genetici održano i u našoj
zemlji zasluga je u prvom redu Predsednika 22 Sekcije lUFRO-a, prof. John


D. Matthews-a, koji je podržao ovo zasedanje i na taj način dao mogućnost
našoj zemlji i našoj struci da dođe do izražaja. Svakako veliku zahvalnost
zaslužili su i strani učesnici, koji su se skupili u Zagrebu ili poslali
referate skoro iz celog sveta (od Irske do Japana i od Skandinavije do Amerike).
Oni su utrošili dosta truda oko izrade referata i vidno sudelovali u radu,
što je omogućilo uspeh Savetovanju.
Za uspešan rad Međunarodnog savetovanja u Zagrebu mnogo je učinio
prof, dr M. V i d a k o v i ć. On je bio pokretač Savetovanja, sastavio je uvodne
referate, organizovao zasedanje, vodio ekskurzije i uspešno obavio mnoge
druge poslove. Mora se priznati da nije lako organizovati jedno međunarodno
savetovanje ovakvog oblika u našoj zemlji i da te zahteva izvanredno zalaganje
i umešnost. Vrlo je pohvalno što su u pripremanju i izvođenju Savelovanja
učestvovali skoro svi sarađnici na selekciji i oplemenjivanju šumskog
drveća u Jugoslaviji i u granicama svojih mogućnosti doprineli uspešnom
završetku.


Zajednica šumarskih instituta Jugoslavije shvatila je u samom početku
značaj održanja Međunarodnog savetovanja o šumarskoj genetici u Jugoslaviji.
Ona je upravo i organizovala ovo zasedanje preko svoje Sekcije za genetiku,
a pored toga osigurala je i potrebna novčana sredstva. Da nije bilo
razumevanja i podrške sa te strane svakako ne bi bilo ni moguće održanje
Savetovanja u Zagrebu.


Veliki doprinos Međunarodnom savetovanju o šumarskoj genetici u našoj
zemlji dale su šumskoprivredne organizacije i ustanove na čijem području su
izvedene ekskurzije. To su: Šumsko gazdinstvo u Kranju, Institut za šumarstvo
u Ljubljani, Šumsko gazdinstvo u Buzetu, Šumska uprava u Labinu,
Šumsko gazdinstvo u Delnicama, uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera
«, Šumsko gospodarstvo u Kutini, Šumska uprava u Lipovljanima. Šumskoindustrijsko
preduzeće »Oštrclj« u Bosanskom Petrovcu i Institut za šumarstvo
u Sarajevu. Na području spomenutih preduzeća i ustanova goste su dočekali
šumarski stručnjaci, ukazali svu moguću pomoć i veliko gostoprimstvo.


Do sada sam imao piiliku da sudelujem na nekoliko međunarodnih savetovanja
o šumarskoj genetici (u Dresdenu 1961., god., u Waldsieversdoiiu
kod Berlina 1963. god. i u Stockholmu 1963. god.). Upoređujući ta savetovanja
čini mi se da je Savetovanje u Zagrebu bilo na uzornoj visini i da je čak
u nekim pojedinostima prevazišlo slične sastanke u drugim zemljama. Sred