DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 132     <-- 132 -->        PDF

brida u potomstvu. Ali ne samo to. Ona dokazuje da genetska istraživanja
mogu biti korisna i za praksu. Naime, ukrštanjem korzičkog i austriiskog
crnog bora. dobivaju se hibridi koji brže rastu od austrijskog crncg bora. To
je zaključak referata o ovoj kulturi, koga je pripremio prof. M. Vidakovi ć
zajedno sa ing. F. Mrvom.


4. SELEKCIJA CETINARSKIH STABALA U KENDERU (G. KOTAR).
Na području Šumskcg gazdinstva Delnice, u predelu Kender (jugoistočni dec
Risnjaka) rastu vrlo dobre sastojine jele i smrče. Zbog toga je u tim sastojinama
izvršena selekcija stabala, koja će poslužiti kao polazni materijal za
oplemenjivanje tih vrsta. Učesnicima ekskurzije pokazano je jedno fenotipski
veoma razvijeno stablo smrče, koga meštani nazivaju »kraljica«. Visoko je
43 m, a deblo je pravo, dugo i punodrvno. U susednoj sastojini pokazana su
dva plus stabla smrče i jedno plus stablo jele. Izveštaj o svim tim stablima
pripremili su i saopštili prof. M. Vidaković i ing. F. Mrva koji su
i izvršili selekciju.
5. PRAŠUMA »CORKOVA UVALA«. Nalazi se u području Plitvičkih
jezera. To je mešovita šuma jele, bukve i smrče. Zavod za gajenje šuma Šumarskog
fakulteta u Zagrebu izdvojio je u toj šumi dve ogledne parcele. Na
njima se nalaze i stabla koja mogu korisno da posluže za selekciju i oplemenjivanje.
Najviše stablo jele na jednoj od tih parcela visoko je 52 m, a na
drugoj 47 m. Prema tome ove ogledne parcele mogu da posluže i za potrebe
selekcije plus stabala, očuvanja genskog materijala, osnivanje živih arhiva,
semenskih plantaža itd. O tim oglednim parcelama referisao je prof, dr M.
A n i ć, koji ih je pronašao i zaštitio.
6. SEMENSKA SASTOJINA I PLUS STABLA BELOG BORA NA KLEKOVAČI
(BOSNA). Sa izdvajanjem semenskih sastojina četinara u Bosanskoj
Krajini započeo je Institut za šumarstvo u Sarajevu još pre 10 godina. Jedna
od boljih sastojina belog bora nalazi se na Klekovači (u blizini Drinića kod
Bosanskog Petrovca). U toj sastojini izdvojena su i plus stabla. Učesnicima
ekskurzije pokazana su tri takva stabla. Prvo je visoko 31 m (obim u prsnoj
visini 142 cm), drugo 29,5 m (obim u prsnoj visini 121 cm) i treće 27 m (obim
u prsnoj visini 114,5 cm). U vezi izdvajanja ovih stabala vodio se živi razgovor.
Učesnici ekskurzije bili su složni u oceni da je selekcija pravilno izvedena
i da će izdvojena stabla korisno poslužiti za oplemenjivanje belog bora.
Izveštaj o selekciji ovih stabala podneo je dr M. Jovančevi ć (Sarajevo).
Šteta što nije bilo vremena i mogućnosti da se učesnicima ekskurzije pokažu
i plus stabla belog bora na području Janja, koja su mestimično čak i bolja od
onih na Klekovači.
7. SLAVONSKA ŠUMA LUŽNJAKA KOD KUTINE. Na području Šumskog
gospodarstva »Garjevica« odnosno na području Šumarije Lipovljani nalaze
se dobre sastojine poznatog slavonskog hrasta lužnjaka, poljskog jasena
i bresta. Sastojine u odjelu 42a služe kao ogledne parcele. Da bi se učesni
cima ekskurzije pokazao rast i prirast slavonskog lužnjaka izmereno je u tim
sastojinama ukupno 2.382 stabla lužnjaka, 1.896 stabala jasena, 1.250 stabala
bresta, 2.083 stabala graba i 275 stabala jove. U posebnim tablicama prikazani
su podaci o starosti stabala, njihovoj srednjoj visini, prirastu, rasporedu po
debljinskim razredima itd. Neka stabla lužnjaka debela su u prsnoj visini
preko 1 m. Podatke o ovoj oglednoj joarceli i njenom značaju za selekciju našeg
lužnjaka pripremili su prof, dt M. Vidakovi ć i njegov saradnik ing.