DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 124 <-- 124 --> PDF |
fesor J. D. Matthews , koji je već duže vrome predvodnik 22 Sekcije za proučavanje šumskog drveća Međunarodnog saveza šumarskih instituta (IUFRO). Poslednja tri dana bila su posvećena obilasku, pojedinih ogleda i objekata na terenu koji su u vezi sa radovima oplemenjivanja šumskog drveća. Tim dslom Savetovanja rukovodio je prof. M. Vidaković . Da bi se što veći broj šumara upoznao sa radom Savetovanja u Zagrebu prikazaću ukratko sadržaj pojedinih referata, a potom ogledne parcele i objekte na terenu. UVODNI REFERATI 1. SELEKCIJA PLUS STABALA (Selection of plus trees), prof, dr M. Vidakovi ć (Zagreb). Sistematski i vrlo podrobno prikazani su teoretski osnovi, sadašnje stanje i problemi selekcije plus stabala u svetu kao i u našoj zemlji, koja služe kao polazni materijal za oplemenjivanje šumskog drveća. Tuđe i svoje poglede o ovom važnom zadatku selekcije pisac je izložio u sedam posebnih poglavlja, a to su: kriteriji selekcije plus stabala, pronalaženje i iskorištavanje matematskih indeksa pri izboru plus stabala, odabiranje na jednu, dve ili više osobina, biologija vrste i njena varijabilnost, nasleđivanje i okolina, izbor stabala u plantacijama i odabiranje na kvalitet drveta. O selekciji plus stabala raspravljalo se i ranije na mnogim stručnim skupovima, napisano je dosta referata, izneti su mnogi predloži itd. ali su svi ti podaci bili rastureni, nesređeni i nepotpuni. Ovom prilikom su oni prikupljeni, upoređeni, sređeni i kritički prikazani. Pri tome je pregledano i proučeno 44 objavljena dela na raznim jezicima. Naši stručnjaci dobili su time mogućnost da se brzo i lako upoznaju sa najvažnijim problemima iz ove oblasti. 2. ZAŠTITA GENSKOG MATERIJALA U PRIRODNIM SASTOJINAMA ZA GENETSKA ISTRAŽIVANJA (The preservation of the gene pool in natural stands for genetical research), prof. drM. Vidaković i dr L. Zufa (Novi Sad). Problemi iz ovog područja šumarske genetike prikazani su u sledećim poglavljima referata: pojam genskog materijala (genofonda), varijabilnost, izbor osobina za otkrivanje genofonda, kriteriji za određivanje genofonda kojeg treba sačuvati, mogućnost za zaštitu genskog materijala iz prirodnih šuma osnivanjem arboretuma, živih arhiva, semenskih plantaža, testova provenijencija, testova potomstava i testova klonova. U zaključku referata predloženo je da se što pre pronađe i zaštiti najbolji genski materijal iz prirodnih šuma odnosno da se izdvoji i sačuva što veći broj odgovarajućih stabala i grupa stabala, koji će poslužiti za buduće radove oplemenjivanja pojedinih vrsta šumskog drveća. Koliko mi je poznato ovo je prvi put da se pitanje zaštite genskog materijala iz prirodnih šuma u ovakvom obliku iznelo i raspravljalo na međunarodnom savetovanju šumarskih genetičara. To je vrlo veliki i složen, ali važan, zadatak selekcionera šumskog drveća. Oni ne smeju dozvoliti da se jednom nađu u situaciji selekcionera poljoprivrednih biljaka, koji su sada prisiljeni da uz veliki trud i izdatke traže početni prirodni materijal od kojeg su postale pojedine kuiturne biljke, da bi pomoću njega poboljšali pojedine njihove osobine (proizvodnost). Dok toga materijala još ima u šumama treba ga pronaći i sačuvati. U našoj zemlji takvog materijala ima više nego u mnogim drugim zemljama, što nam znatno olakšava rad na oplemenjivanju pojedinih vrsta drveća. Zaštita tog materijala biće korisna ne samo za naše. nego i za strane selekcionere. 596 |