DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 118 <-- 118 --> PDF |
urednici Sum. lista: inž. Jure Krpan (1952), inž. Milan Androić (1952), inž. Đuro Knežević (1953), inž. Milan Androić (1954), dr Milan Androić (1955—1961). U društvenom radu tokom drugog perioda još su se posebno isticali inž. Petar Dragišić, inž. Nikola Goger, inž. Zvonimir Pere, inž. Adolf Šerbetić, inž. Vinko Lacković, inž. Vladimir Štetić i dugogodišnji blagajnik Društva inž. Josip Peternel (1952—1961). U organizaciji Šumarskih klubova i u razvijanju društvenog rada u njima istaknuli su se: Babogredac inž. Đuro, Hanzl inž. Dragutin, Harapin inž. Jugoslav, Jedlovski inž. Dušan, Jindra inž. Branko, Kramar inž. Andrija, Kulaš inž. Jure, Milas inž. Branko, Miletić inž. Šime, Petvović inž. Franjo, Piškorić inž. Oskar, Regent inž. Boris, Sekalec inž. Zeljko, Spoljarić inž. Vladimir, Šulentić inž. Ferdo, Tonković inž. Dragan, Vučetić inž. Vladimir, Vuković inž. Tomica, Zmijanac inž. Đuro, Zukina inž. Ivan i dr. Treć i perio d djelovanja stručno-društvenih organizacija šumarske i drvarske struke počinje nakon V Kongres a inženjera i tehničara Jugoslavije (Ljubljana, 2—4. III 1960.) i nakon 81. god. skupštine, na kojoj je prihvaćen Statut Saveza šumarskih društava Hrvatske, prilagođen novom ljubljanskom Statutu SITJ. Opća decentralizacija i demokratizacija u sistemu državnog i društvenog života u zemlji, nužno- je zahvatila i način djelovanja inženjersko-tehničkih društvenih organizacija, pa i šumarsko-drvarskih. Šumarski klubovi postaju osnovn e društvene organizacije u koje se vrši učlanjivanje, imaju svoja pravila (koja donosi njihova skupština), i sve svoje društvene organe (Upravni odbor, Nadzorni odbor, Sud časti). Šumarska društva žive svojim autonomnim životom, iznad njih ne postoji nikakav A.O.R. Savez šumarskih društava preuzima koordinacijsku ulogu i potiče probleme na nivou republike (školstvo, produktivnost rada, stručnu štampu, naučno-istraživački rad, i druge probleme šumsko-privredne i drvarske politike). Početak ovog perioda pada u vrijeme još jednog značajnijeg događaja u šumarstvu Jugoslavije: šumska su gospodarstva početkom 1961. god. počela djelovati kao privredn a poduzeć a sa radničkim samoupravljanjem. Time su se pojavili novi, do tada nepoznati problemi u vezi organiziranja radnih ljudi u radne organizacije koje treba da žive i da se uzdržavaju radom u šumama svog područja, a s druge strane treba da održavaju šume i da ih poboljšavaju u korist budućih generacija. Savez ŠDH organizirao je diskusiju i o tim problemima. Držeći se jednog ranijeg dogovora, Upravni je odbor za 81. god. skupštinu organizirao savjetovanje: dne 27. VI održao je inž. Ivo Podhorski referat Problemi i značajke plantažnog uzgoja stabala; dne 28. VI održali su inž. Božidar Maćešić referat Privredno ekonomski razlozi za najužu suradnju i prisne poslovne odnose šumarstva i industrijske prerade drveta, a inž. Bogomil Čop rererat Problemi i budući razvitak pilanske prerade u Hrvatskoj. Plenarni su sastanci također pružali prigodu za stručna ili društvena savjetovanja. Tako je na plenumu od 25. IV 1961. inž. B. Čo p održao referat Uloga i aktivizacija inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i sprovodenja novih privrednih mjera. Uz 82. godišnju skupštinu (20. VI 1961.) priređeno je savjetovanje za koje je inž. Jer. Kahle r izradio referat Metodologija raspodjele čistog prihoda po kompleksnom učinku. U dobro pripravljenoj diskusiji učestvovali su Gr g uri ć 590 |