DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 117     <-- 117 -->        PDF

sa savjetovanja objavljeni su u posebnoj ediciji u režiji Saveza ITSIDJ (Š. 1.
1959, str. 241).


Krajem 1959. održano je Savjetovanje o naučno-istraživačkom radu u
šumarstvu i drv. industriji NR Hrvatske u društvenoj dvorani uz prisustvo
predstavnika svih instituta i šumarskih institucija. Referat je održao inž. P.
Dragišić . Sastanak je održan povodom opće akcije da se istraživački instituti
uklope u fakultetske istraživačke institucije. U zaključcima (Š. 1. 1959, str.
463) je podvučeno, da oba postojeća instituta, s obzirem na svoju ulogu i značaj
trebaju i dalje postojati, neovisno od istraživačkih institucija Šumarskog
fakulteta.


Povodom proslave 40<-gcdišnjice KPJ i SKOJ-a održan je dne 19. prosinca
1959. Svečani plenum Šumarskog društva Hrvatske. Prigodan govor je održao
tadašnji predsjednik pref. dr M. Androić , a referat o revolucionarnoj djelatnosti
članova Društva tajnik inž. O. Zunko . Inž. Fr. K n e b 1, sekretar
Sekretarijata za šumarstvo, otkrio je tom prilikom u zgradi šumarskog doma
spomen ploču palim borcima i žrtvama fašizma, članovima Društva (Š. 1.
1959, str. 451).


Drugi period društvenog djelovanja prestaje sa 81. god. skupštinom Šumarskog
društva Hrvatske, održanom 27. i 28. lipnja 1960. god. u Zagrebu. Na
toj je skupštini prihvaćen novi Statut, prema kojemu Šumarsko društvo Hrvatske
prestaje funkcionirati kao osnovno i jedinstveno društvo za cijelu republiku,
nego prerasta u Savez šumarskih društava Hrvatske
(Savez ŠDH). Osnovna društva postaju dotadašnji Šumarski klubovi i poprimaju
naziv Šumarsko društvo pojedinih kotareva (uglavnom teritorij bivših
klubova).


U drugom periodu su šumarski klubovi uhodavali svoje djelovanje, najčešće
po inicijtavi Upravnog odbora Društva, a kasnije sve više i po svojoj
vlastitoj. Dobrim su se dijelom, ipak, oslanjali na rad Upravnog odbora (centralnog)
Društva, te su podnosili izvještaje o svem radu Društvu, a i na godišnjim,
skupštinama Društva. Mnogi od njih su bili povremeno veoma aktivni
(Bjelovar, Varaždin, Karlovac, Kutina, Vinkovci, Virovitica). Pogledi članova
su se sve više svraćali na svoje lokalno područje, na svoje vlastite probleme,
stručne i društvene. Taj je pozitivan proces postepeno jačao, sve više članova
se društveno aktiviralo, društveni rad se širio, oslobađale su se nove snage i
uključivale u društveni rad.


Rad (centralne) Uprave Društva se nije smanjio. Publicistička djelatnost
je nastavljala svoj tok, Šumarski list je ubrojio nove i nove godine u svoj vijek,
a izlazile su i druge stručne publikacije: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha
u sastojinama (po metodi prof. Laera obradio inž. M. Fišer), lugarska službena
knjiga, Lovački priručnik i Šumarska bibliografija (1946—1955) koju je obradio
prof. A. Kauders a Društvo objavilo u čast 10-godišnjice Oslobođenja. Materijalno
stanje Društva se znatno´ popravilo, posebno zalaganjem dugogodišnjeg
blagajnika Društva, inž. Josipa Peternela (izabran za blagajnika 26. VIII 1952.).


U drugom periodu bili su predsjednici Društva: inž. Stjepan Surić (1952—
1953), inž. Matej Butković (1954), inž. Vlado Supek (1955), inž. Ante Lovrić
(1956), inž. Nikola Sepić (1957), inž. Matej Butković (1958), dr Milan Androić
(1959—1962); tajnici su bili: inž. Ante Lovrić (1952), inž. Žarko Hajdin (1953),
dr Roko Benić (1954), inž. Mladen Novaković (1955), inž. August Horvat (1956),
inž. Žarko Hajdin (1957—1958), inž. Oto Zunko (1959), dr Zv. Potočić (1960);