DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 116 <-- 116 --> PDF |
U vezi sa novom organizacijom kotareva i općina, koja je uslijedila u 1955. god., pristupilo se organizaciij Šumarskih klubova u kotarevima Daruvar, SI. Požega, Virovitica, SI. Brod, Kutina, Varaždin, Sisak, Pula i Koprivnica. Time je broj šumarskih klubova porastao (u 1956) sa 12 na 20 (u međuvremenu je klub Novoselec prestao sa radom). Tokom 1956. i 1957. spremao se opširan materijal za posebno savjetovanje saveznog karaktera o Kršu FNRJ. Inicijator za to savjetovanje bio je Šumarski klub Split. Na referatima, koji su objavljeni u 5 knjiga, radilo je oko 80 obrađivača. Područje Krša je obrađeno kompleksno, geografski i privredno. Savjetovanje se trebalo održati još 1956. god., ali je materijal obrađen i umnožen sa zakašnjenjem, pa je održano tek 1958. (Split, 30. VI — 3. VII). Savjetovanje je prikazano u Sum. listu (1959. god., str. 57). Glavni referati koji su održani na samom savjetovanju, i diskusija, objavljeni su u posebnoj knjizi Savetovanje o Kršu Jugoslavije, Beograd, 1958. U međuvremenu održano je Savjetovanje o stručnoj štampi u društvenim prostorijama u Zagrebu dne 16. III 1957. Savjetovanje je organizirao Savez šumarskih društava FNRJ. Prisustvovali su urednici stručnih listova iz svih republika (osim Slovenije). Međutim, najvažniji dijelovi donesenih zaključaka nisu ostvareni. Na III Kongres u (Bled, 26.-29. V 1958) dolazi do promjene u Statutu Saveza šumarskih društava FNRJ i promjene naziva u Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije (Savez ITSlDJ).Republička šumarska društva prilagođavaju tome svoje nazive i postaju Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije osim Šumarskog društva NR Hrvatske, koje zadržava svoje ime. Dne 3. XI 1958. održana je svečanost u prostorijama Šumarskog Doma povodom 60 godišnjice otvorenja Doma. Prigodan govor održao je prof. inž. A. Kauders , u kojemu je iznio povijest i namjenu izgradnje Doma (Š. 1. 1958, str. 437). U Domu je bio smješten Šumarski i Lovački muzej, koji su već za vrijeme okupacije i prvih godina nakon Oslobođenja, silom tadašnjih okolnosti, zbijeni u jednu prostoriju, pri čemu su mnogi predmeti uništeni, a sam muzej likvidiran. Danas je Društvo vlasnik samo istočne polovice zgrade, jer je zapadna polovica nacionalizacijom postala općedruštveno vlasništvo. Na 80. god. skupštini (Osijek, 30;. V 1959) izmijenjena su pravila Društva i prihvaćen naziv Šumarsko d r u š tv o Hrvatske. Po novim pravilima godišnju skupštinu društva sačinjavaju delegat i klubova (a ne kao do tada svi članovi); skupština će se održavati i dalje svake godine, a Upravni odbor će se birati na dvije godine. U Upravnom će se odboru formirati dv a pododbora : jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Broj redovnih članova je znatno porastao (preko 1000 članova), pa se nije moglo očekivati da će u dostatnom broju prisustvovati godišnjoj skupštini. Zbog toga se prešlo na delegatski sistem. Od pododbora za drvnu industriju se očekivalo, da će zatalasati redove drvarskih stručnjaka, koji su u priličnoj mjeri stajali po strani cd društvenog rada. Ta mjera nije donijela očekivane rezultate. Problem .]e u to vrijeme bio više u određenim suprotnim interesima između šumara i drvara; danas je situacija mnogo povoljnija, budući da su na mnogim lokalitetima ove dvije struke upućene jedna na drugu. Nešto prije godišnje skupštine održano je u organizaciji Društva u Zagrebu Prvo jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma (24—26. III 1959). Materijali |