DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Zagreba. Reorganizacija je bila omogućena načelnom odlukom V Proširenog Plenuma uprave Saveza DIT-ova na ljubljanskom sastanku (12—14. X 1950), da se u svim republikama osnuju posebna republička društva inženjera i tehničara pojedinih struka. Ovom je cdlukom omogućeno vertikalno povezivanje tehničkih kadrova u njihova republička stručna društva. Sa 72. god. skupštinom, održanom u Zagrebu dne 20. prosinca 1950. god., prestaje prvi period stručno-društvenog djelovanja, ograničenog na teritoriju Zagreba, i počinje drugi period, u kojem se postepeno aktiviraju u društvenom radu i stručnjaci van Zagreba, prvenstveno na njihovu lokalnom području, a neki i u upravi Društva. Materijalno je stanje Društva u prvom periodu bilo veoma skromno. Uprava se trudila da pribavi najnužnija sredstva za tiskanje Šumarskog lista i za odvijanje poslova. U tome su mnogo pripomogli savezni i republički stručni šumarski resori, budući da je list u to vrijeme bio savezno g karaktera. Materijalno stanje se popravilo izdavanjem Tablica za kubiranje trupaca, a pogotovu izlaženjem Malog šumarsko-tehničkog priručnika u dva dijela (1949. god.) koji je ubrzo rasprodan. U tom su prvom razdoblju predsjednici bili: prof, dr Đuro Nenadić (1945— 1946), prof, dr Milan Anić (1946—1949), inž. Josip Radošević (1950—1951); tajnici: inž. Zrinko Grohovac (1945—1946), inž. Rudolf Antoljak (194G—1952); urednici Šumarskog lista: prof, dr M. Anić (1945), inž. Zlatko Bunjevčević (1946. i 1947), inž. Roko Benić (1948. i 1949). inž, Josip Safar (1950. i 1951). U organiziranju i razvijanju društvene djelatnosti u tom periodu naročito su se isticali inž. J. Šafar, inž. R. Antoljak, prof, dr M. Anić, inž. Zv. Spoljarić, inž. B. Čop, dr I. Horvat, i posebno prof. inž. A. Kauders (kao prvi podpredsjednik i kao obrađivač Šumarske bibliografije 1846—1946). Drug i perio d društvenog djelovanja počinje širokom akcijom nove uprave Šumarskog društva NR Hrvatske: u svim je većim sjedištima šumskoprivrednih i drvnoindustrijskih organizacija trebalo osnovati Šumarsk e klubove , u kojima se imao dalje razvijati društveni rad stručnjaka tih struka. Za Šumarske klubove je sastavljen pravilnik od 9 članova, vezan odredbama uz pravila Šumarskog društva. Prvi je Šumarski klub osnovan u Gospiću (10. II 1951), zatim je slijedio Osijek (11. II), Vinkovci ,(17. II), Rijeka (18. II), Bjelovar (26. II), Đurđenovac (4. III). Novoselec (12. III), N. Gradiška (12. III), Ogulin (4. V). Kasnije su osnovani klubovi u Karlovcu, Splitu (u okviru splitskog DIT-a) i u Zagrebu. Tako je i u djelovanju Društva postepeno ostvarivana decentralizacija, koja je kao proklamirani princip privrednog i društvenog sistema u našoj zemlji zauzimao sve veći mah. Upravo je taj princip decentralizacije (deetatizacije) i načela samoupravljanja, radničkog u poduzećima i društvenog u drugim institucijama, unio probleme u šumarsku struku s kojima se Društvo u tom periodu naročito mnogo bavilo. Gotovo nije bik» ni jednog većeg sastanka, plenuma ili skupštine, a da ti problemi nisu bili, na ovaj ili na onaj način poticani. Tako je već u 1952. god. na I Kongresu šumarskih i drvarskih stručnjaka FNRJ u Sarajevu prvi referat posvećen problemima organizacije (inž. Zv. Potočić : Problemi organizacije šumarstva kod nas). Pod pritiskom općedruštvenih kretanja u traženju novih odnosa ljudi u proizvodnji, uzdrmala se cijela dotadašnja, kod nas decenijama ustaljena, a u cijelom ostalom svijetu tradicionalno uobičajena organizacijska forma »šumarske službe«. Kroz cijeli ovaj drugi period tražio se 586 |