DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 104     <-- 104 -->        PDF

dija o mogućnostima i prednostima dvofazne prerade. Na osnovu izvršenih probnih
rezanja u više poduzeća dokazane su prednosti ove prerade u odnosu na
dosadašnji način. Nove razrade bazirat će se samo na principu dvofazne prerade
naročito kod koncentriranih kapaciteta gdje je ta tehnologija uzeta kao
osnovica novog načina prerade odnosno kao uslov za savremeniju, mehaniziranu
i automatiziranu proizvodnju.


U parketarnicama uvodi se nova tehnika prerade sa tzv. lamel i mozaik
parketima. Po razrađenoj tehnologiji ovi novi proizvodi veoma brzo su postigli
traženu kvalitetu. Da bi se pak uveli u praksu Institut je morao ispitati i tehniku
polaganja, odnosno lijepljenja ovog parketa. Sve početne nedaće svladane
su i danas je to traženi proizvod za moderne stanove, koji se proizvodi u mnogim
našim pogonima.


Posebno područje čini hidrotehnička obrada drveta, koja je zahvaćena u
dva smjera i to:
a) Projektiranje novih sušionica, te rekonstrukcije i poboljšanja u postoje


ćim sušionicama;


b) Studij i primjena modernih postupaka sušenja u tehnici sušenja kod nas.


U zatečenim sušionicama radilo se bez iskustva, bez ispitanih režima, bez
kontrolnih instrumenata. Da bi se otklonile štete ovakvog rada prišlo se izradi
prvih uputstava za sušenje, održavanju tečajeva i upoznavanju stručnog osoblja
sušioničkih pogona sa principima i tehnikom sušenja kao i rukovanja kontrolnim
aparatima. Nastojalo se iskoristiti heterogene sušionice i izgraditi savremene
nove.


Na modernim principima, koristeći veliki kapacitet, manipulaciju građe viljuškarom,
optimalnu brzinu strujanja zraka te poluautomatskih uređaja za
kontrolu sušenja, projektirana je i naša najveća sušionica tvrdog drveta. Izgrađena
je u Vinkovcima za godišnji kapacitet od 28.000 m3. Troškovi ovakvog
sušenja pasti će na 50% troškova sušenja u dosada primjenjivanim manjim sušionicama.


Kako se u tehnologiji pilanske prerade postepeno prelazi na dvostepenu
preradu piljene građe, to se uvodi u tzv. predsušenje. Ide se naime za skraćivanjem
vremena prirodnog sušenja.


Problemu parenja bukove piljene građe posvećena je naročita pažnja, jer
je parena bukovina uobičajena i tražena u trgovačkom svijetu.


FURNIR I PLOČE


Budući da su naši početni kapaciteti za preradu furnirske oblovine, bilo
u rezani ili ljušteni furnir i dalje u šper i panel-ploče, bili mali, a potrebe na
ovim proizvodima vrlo velike, to se već rano prišlo povećanju kapaciteta u
ovoj grani proizvodnje. Rekonstruirane su stare tvornice i izgrađene nove. Projekti
su obuhvaćali i novu sirovinu egzote, pa se upravo razrađuje jedan zamašniji
kapacitet na obali Jadrana za preradu egzota kako je to uobičajeno
i u drugim evropskim zemljama.


Ovih dana bit će stavljena u pogon i moderna tvornica rezanog furnira iz
domaćih vrsta drveta za koji je Institut izradio ne samo elaborat već i sve projekte
sa engineering-om (Češko Selo).


Istraživački rad na području šperploča kretao se u glavnom na ispitivanju
kvalitete domaćih šper-ploča, koje su često atestirane. Posebna je tema praktički
rađena u 4 domaće tvornice šperploča, pod nazivom: