DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 92     <-- 92 -->        PDF

intarzije, umjetničko pokućstvo i ostalo.
Neke su vrste crvenog drva poznate u
Evropi pod imenom — indokitajski palisander.


Velike površine šumskog zemljišta zapremaju
bambusi. Oni i kokosove palme
smatraju se vjetnamskim tradicionalnim
drvećem, kao breza u Sov. Savezu.
Bambusni nasadi i živice ograđuju svako
selo neprobojnim zelenim zidom, rastu
pored rijeka i penju se visoko u planine.
Računa se da u Vjetnamu ima oko 100
vrsta bambusa. Od njega prave kućerke i
staje, pletu ograde, korpe, vrške za ribolov,
pješačke mostove.


Bambusi se dijele u 2 skupine: če


- h o a, i skupinu n i a. Prva ima stablo
debelih stijena sa promjerom od 24—26
cm, a dobar je građevni materijal. Tanki
i gipki bombusni prutovi zamjenjuju metalnu
armaturu kod željezobetona. Tako
se dobiva bambusobeton, koji kao građevni
materijal malo zaostaje za željeznim.
Iz stabala se prave vodovodne cijevi. Iz
stabala n i a izgrađuje se pleteno pokućstvo,
papir i drugi laki predmeti, jer je
stablo tankih stijena.
Iz vlažnih tropskih šuma juga i jugozapada
dobiva se cimet, stiraks, kardamon
itd., a mangrovo drveće upotrebljava
se za prirodne boje.


Šumarstvo i drvarske industrije nalaze
se pod Centralnom šumskom upravom
pri Min. savjetu DRV. Ona ima ove
odjele: za izradu šuma, pošumljavanje i
zaštitu, uređivanje i procjenu, transport i
prodaju, kadrove i za naučnoistraživačke
radove i planski odjel. Godine 1062. osnovan
je Naučnoistraživački institut za šume
i drvo, koji je po prvi puta u historiji
te zemlje poveo svestrana istraživanja
izvora šumskog blaga i njegova racionalnog
iskorišćavanja.


Zemlja teško osjeća nedostatak šumara
specijalista. Školuju se na Šumarskom
fakultetu Instituta poljoprivrede i šumarstva
i na 4 šumarska tehnikuma, ali se i
svake godine šalje stanoviti broj đaka na
studij u više šumarske škole u SSSR, Kinu
i DR Njemačku.


Šume DRV do danas gotovo i nisu uređivane.
Proizvodnj a drvarskoindustrijskih
i državnih šumskih gospodarstava
iznosi samo 25"/o godišnjeg iskorišćavanja
drvne mase šuma, a ostalih 75"´o sijeku i
prodaju državi stanovnici mnogobrojnih
nacionalnih manjina koji žive po planinama,
ali sječa se i izrada vrši pod kontrolom
Centralne šumske uprave.


Teški terenski uvjeti, strme padine, pomanjkanje
putova, veoma otežavaju izradu
i transport drva. Do polovine drvne


mase ostaje na sječinama. Na glavno se
stovarište prenosi drvo bivolima, rjeđe
slonovima, a sa dostupnih mjesta privlače
drvo sovjetskim traktorima.


U planinama gdje polunomadski žive
manjinska plemena, još nije likvidiran
sistem sječno-paležnog gospodarenja, koje
onda služi za poljoprivredu. Na takvom
se komadu sasiječe sva šuma, pa kad se
stabla isuše, zapali se vatra, koja često
zahvati i susjedne šume. Tlo meliorirano
pepelom daje godišnje 2—3 uroda irunioke,
batata i drugog povrća. Za dvije-tri
godine, kad se tlo iscrpe, prelazi se na
druga mjesta gdje se opet spaljuje šuma,
a takvo gospodarenje pogoduje pojavi
brojnih štetnika, koji se po šumama množe
čitavu godinu. Nema sumnje, da će se
to uskoro likvidirati.


Pošumljavanja se također vrše.
U posljednje 3 g. zasađeno je 210 miliona
sadnica po bregovima, pijesku i na morskoj
obali, a sve su to uglavnom obavili
seljaci i ribari. Melia azeradach za 5—6


g. naraste 12—15 m sa promjerom 20—22
cm, a služi za lake gradnje. Lim i tik rastu
sporo.
Glavni su zadaci šumarstva DRV danas:
uređivanje šuma i organizacija gospodarenja
u šumama raznih zona i tipova,
rekonstrukcija malovrijednih šuma i
podizanje novih, proučavanje tehničkih
svojstava drveća. A glavne teme naučnoistraživačkog
rada za petoljetku (1961-
1965) su ove: sastav herbarija nacionalne
flore i kolekcije šumskih kukaca i monografija.
Uporedo s tim proučava se bioekologija
šumskih i drvnih štetnika i razrađuju
mjere borbe s njima.


D. Knežević
ZAKLJUČCI
Međunarodnog simpoziuma o makroekonomici
šumarstva i drvarske industrije


U kolovozu o. g. između 6. i 9. održana
su u Varšav i savjetovanja pomenutog
simpoziuma, koja je organiziralo Odjeljenje
za poljoprivredu i šumarstvo poljačke
Akademije nauka.


Učesnici su bili:
NR Bugarska: Dr P. K o s t o v — NR Madžarska:
Prof. E. Somkuti — DR Njemačka:
Dr. H. Ziesing; dipl. ing. šum.


J. Köhler; prof, dr E. Kienitz: doc.
dr J. J e u t h e; dipl. ing. šum. L. Richter
— Čehoslovačka SR: Prof. dr. F. P apanek;
prof, dr J. Pavlovič; doc ing.
E. Hromada; ing. S. Bahurinsky


ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 93     <-- 93 -->        PDF

NR Poljska: Prof. dr T. Molenda; dr
ing. Wl. Fabiszovski; mgr ing. J.
Szczuka; doc. dr T. Trampler —
Sovjetski Savez: Ing. G. Hrustalov —
SFR Jugoslavija: Prof. dr Z. Potočić;
prof, dr B. Kraljić; dr. L. V u j i č i ć.


Osim spomenutih sudjelovali su i zastupnici
poljačkog Min. za šum. i drv. industriju,
Odbora za šumarstvo Akademije
nauka i drv. tehnologije, Instituta za naučna
istraživanja u šumarstvu, Instituta
za drv. tehnologiju, papira i celuloze, Visoke
škole za kulturu tla, Visoke poljoprivredne
škole u Poznanju, Visoke škole
za poljoprivredu u Krakovu, Projektnog
biroa za uređivanje šuma, Glavne uprave
državnih šuma, Ujedinjene uprave drv.
industrije, U. up. industrije papira i celuloze,
U . up. sporednih proizvoda šuma,
Odjeli akademije, Glavna komora drž.
kontrole i CK rad. partije.


Zasjedanje je otvorio prof, dr Anatol
Listowsk i sekretar Odj. za poljopr. i
šum. polj. Akademije nauka i mgr ing.
Roman Gesin g ministar šumarstva i
drvarske industrije.


U predsjedništvo savjetovanja izabrani
su: Molenda, Ziesing, Potočić, Papanek,
Somkuti, Hrustalov, Kostov, Kienitz.
II Dnevni red


6. X 1965. Otvaranje simpoziuma i govori.
Savjetovanje u grupi »A«
Opća problematika
Tema: Racionaliziranje metoda
za sređivanje drvnog deficita u
planskom gospodarenju.
Tema: Aktualni problemi privredne
integracije i rajoniziranja
šum. i drv. industrije.
7. X 1965. Savjetovanje u grupi »B«
Tema: Ekonomika povećanja
produktivnosti u šumoprivredi.
8. X 1965. Savjetovanja u grupi »C«
Tema: Tehnički i ekonomski
napredak u štednji potrošnjom
drva.
Opća diskusija o tezama iz
grupe problema »A«, »B« i »C«.
9. X 1965. Posjet tvornici pokućstva u
Wyszkow-u
Posjet pogona za preradu drva
u Hajnöwki
10. X 1965. Naučna ekskurzija o problemu
intenziviranja šumoprivrede na
području bialowiež-ske prašume.
Za vrijeme Savjetovanja čitani su slijedeći
referati i održane đ´skusije o njihovim
tezama:


Problemi grupe »A«



Tema: Racionaliziranje metoda za
sređivanje i likvidiranje drvnog deficita
u planskom gospodarenju.
T.
Molenda — Aktualni problemi dugoročnih
prognoza drvne bilance.

Tema: Aktualni problemi privredne
integracije šumarstva i drvarske industrije.
T.
Trampler — Sažeti referat — obrađen
na osnovici specijalnih referata:
T. Molenda — Poljački model integracije
šumarstva i drvarske industrije.
J. Svionder — Sirovinska baza kao
temelj za snabdijevanje drv. industrije.
T. Trampler — Diferenciranje sječne
zrelosti borovih šuma s obzirom na
područja rastenja.
Z. Jabukovski — Problemi programiranja
dislokacije poljačke drvarske
industrije.
P. Kostov — Problemi planiranja u
šumoprivredi Bugarske.
F. Papaneke — O pitanju specijaliziranja
u uzgajanju određenih drvnih
sortimenata.
H. Jeuthe — Prognoziranje razvitka
cijena drvu.
A. Cymak — Principi rajoniziranja
šumskih gospodarstava.
J. Köhler — K pitanju teritorijalnog
planiranja u šumoprivredi.
H. Ziesing — Izlučivanje šumskih
područja kao temelj za organizaciju
privrednih poduzeća u šumoprivredi
DDR.
Problemi grupe »B«



Tema: O ekonomici povišenja proizvodnje
u šumoprivredi.
E.
Kienitz — Prijedlozi za podjelu zadataka
i povišenje proizvodnje u šumoprivredi.
B.
Kraljić — Povišenje proizvodnje u
šumoprivredi s obizrom na šumarsku
politiku, privredno-financijski sistem
i mikroorganizaciju u socijalizmu.
K.
B. Losicki — o pitanju određivanja
optimalne smjese vrsta drva u sastojinama
Sovjetskog Saveza.
J.
Szczuka — Sažeti referat — obrađen
na osnovici posebnih referata:
J. Broda — Problem intenziviranja
šumoprivrede na području Poljske sa
historijskog gledišta.
L. Jastrzenbski — Utjecaj zakonodavstva
na intenzitet šumoprivrede u
Poljskoj.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 94     <-- 94 -->        PDF

M. Podgorski — Posao kao faktor u
povišenju proizvodnje šuma.
W. Krajski — Ekonomski efekti od
meliorizacije šuma.
J. Szczuka — Potencijalne proizvodne
mogućnosti pojedinih šumskih područja.
T. Trampler — Razvitak proizvodnih
mogućnosti u državnom šumarstvu.
T. Marszalek — Metodika ekonomske
procjene produktivnosti šuma.
Problemi grupe »C«



Tema: Tehnički i ekonomski napredak
na području štedljive potrošnje
šuma.
E.
Hromađa — Neki ekonomski problemi
u iskorišćavanju drvnih zaliha u
CSR.
Wl. Fabiszewski — Sažet referat na osnovici
slijedećih:


T. Puchalski — Drvni deficit u Evropi.
Z. Kulczycki — Smjer i područja zamjene
za drvo.
Wl. Fabiszewski — Zalihe sirovina
za ploče vlaknatice.
F. Budniak — Ekonomski efekti izrade
i transporta tankog drva.
IV


1. Na osnovici simpozijskih referata o
problemima makroekonomike u šumarstvu
i drvarskoj industriji rezultirala je
opća teza — da se ublaženje posljedica
drvnog deficita može postići integriranom
aktivnošću i to u slijedećem pravcu:
— povišenjem produktivnosti šuma,
— punim iskorišćavanjem drva u industrijskoj
preradi primjenom moderne
tehnike,

svestranom štednjom na drvu i drvnim
proizvodima u svim granama
narodnog gospodarstva

uvođenjem sve više i više onih materijala,
koji će zamijeniti drvo.
Za ostvarivanje navedenih zadataka potrebna
je uska organizacijska i proizvodno-
tehnička povezanost šumarstva i drvarske
industrije uzevši u obzir razvojne
tendencije nacionalne ekonomije..


2. Postizavanje optimalnog proizvodnog
potencijala šuma uslovljeno je intenziviranjem
šumoprivrede i to:

primjenom modernih metoda u uređivanju
šuma, čiji popravak valja
uvesti i u uzgojne radove, tehniku
meliorizacije i zaštitu šuma, a isto
tako i u iskorišćavanje šuma, gdje
treba postepeno primjenjivati kompleksnu
mehanizaciju svih radova u
šumi.

usavršavanje metoda suzbijanja šumskih
štetnika i povišenje naravne otporne
snage šumskih biocenoza
— podizanje površina vrstama drva brzog
rasta

otvaranje šuma izgradnjom mreže
šumskih putova i njihovo prilagođavanje
modernim metodama eksploatacije
i transporta drva



bolje i veće kvalifikacije šum. tehničara
i inženjera, šum. radnika i
izgradnja radničkih naselja

razvitak kompleksnih istraživanja
problema intenziviranja u šumoprivredi.
3. Izdvajanje šumskih proizvodnih područja
s analognim prirodnim i ekonomskim
uvjetima uzgoja neophodno je potrebno
radi ustanovljenja i diferenciranja
cilja proizvodnje. To rajoniziranje mora
biti u vezi sa općim teritorijalnim planiranjem
zemlje. Gornji problemi mogu se
u pojedinim zemljama različito rješavati.
Nastojanje k punom iskorišćavanju prirodne
sredine za šumsku proizvodnju
uzevši u obzir njezinu raznolikost, opća
je osobina svih tih metoda.
Na temelju takvog rajoniziranja i utvrđenih
ciljeva šumske proizvodnje izrađuju
se perspektivni planovi razvitka šumoprivrede
s obzirom na strukturu proizvodnih
zaliha i strukturu sortimenata u
očekivanim sječama.


Uzajamna izmjena informacija među
socijalističkim zemljama o metodama i
napredovanju u radovima na perspektivnom
planiranju, preporučuje se.


4. Uslijed intenziviranja šumoprivrede
očekuje se povišenje udjela i onih drvnih
sortimenata, koji nisu bili dovoljno iskorišćavani
u industriji.
Drvarska i industrija celuloze valja da
se pripravi na izradu novih tehnologija
za preradu svih sortimenata dobivenih u
šumi i punom iskorištenju industrijskih
otpadaka.


Prijedlozima za usmjeravanje pojedinih
grana prerade i potrošnje drva treba da
prethode kompleksni ekonomski računi.


5. Među problemima koji su u vezi sa
ekonomikom i organizacijom šumske proizvodnje,
sve više se pomalja pitanje održanja
i povećanja poljoprivrednog značenja
šume.
To pitanje stoji usko povezano sa brzim
i stalnim razvitkom industrijskih zemalja
članica i potrebom da se zaštitna funkcija
šume s obzirom na vodu sve više istakne,
a tako i njezina funkcija u poboljšanju
životnih uvjeta čovjeka.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 95     <-- 95 -->        PDF

6. Povisivanje porizvodnosti šuma u
smislu njezine materijalne i kulturne funkcije
ne može se prepustiti samoj prirodi,
jer čovjek igra istaknutu ulogu u stvaranju
proizvodnosti šuma, čija djelatnost
ima presudno značenje u razvitku punijeg
iskorišćavanja drvne mase i štednji
drva u raznim granama privrede.
U kompleksnom rješavanju tih problema
ističe se važnost naučnih istraživanja
u šumoprivrednoj ekonomici od čega očekuje
praksa ne samo izradu metoda za
sintetičko cijenjenje makroekonomike nego
i odvajanje metoda istraživanja na području
makroekonomike koji dolaze u
šumarstvu i drv. industriji.
V


1. Rješavanje tih zadataka traži proširenje
i produbljenje istraživanja problema
makroekonomike u šumarstvu i drv.
industriji.
Kao prešna tematika na tom području
javlja se:


— Istraživanje o rajoniziranju šumarstva
i proizvodnih snaga u industriji za
preradu drva u vezi s drugim granama
narodnog gospodarstva.
— istraživanje o primjeni metoda kompleksnog
ekonomskog računa sa diferenciranjem
ciljeva proizvodnje u šumarstvu
i određivanje smjernica i prijedloga za
razvitak pojedinih grana u preradi i potrošnji
drva.
— istraživanja metodike perspektivnih
prognoza u drvnoj bilanci


— istraživanja o metodama procjene
produktivnosti šuma i analiza uspjeha
privredne djelatnosti u šumarstvu i drv.
industriji
— izrada metoda kompleksne ocjene
rentabilnosti šumarstva i industrija, koje
prerađuju drvo i šumske proizvode.
2. Obrada tih tema traži koordinaciju,
suradnju i specijalizaciju u istraživačkom
radu pojedinih zemalja članica.
U vezi s time učesnici Simpoziuma smatraju
da treba kreirati jednu međunarod


pretplatite se na


IT - novine


nu instituciju odnosnih zemalja za istraživanja
o makroekonomici za šumarstvo
i drv. industriju.


Učesnici Simpoziuma predlaž,u da Poljaci
izrade plan o zadacima i organizaciji
te institucije do juna 1966. Taj će se prijedlog
staviti na diskusiju na šestom zasjedanju
šumarskih ekonomista socijalističkih
zemalja.


VI


Učesnici Simpoziuma veseljem i zahvalnošću
uzimaju do znanja bugarski prijedlog,
da se šesto zasjedanje održi 1Ö6G.


g. u Sofiji.
VII


Učesnici mole Poljake, da uslijed smrti
prof. F. F r o m e r a, imenuju novog zastupnika
za međunarodnu koordinaciju
naučnih istraživanja na području rajoniziranja
šumoprivrede.


VIII
Delegacije socijalističkih zemalja na ovom
Simpoziumu srdačno se zahvaljuju
na gostoprimstvu poljačkoj Akademiji
nauka. Na simpoziumu tretirani rezultati
i diskutirani problemi, koji su bili vanredno
važni za sve zemlje ovdje zastupane.
Delegacije izrazuju uvjerenje da je
poljačka Akademija nauka postigla velik
uspjeh s obzirom na rezultate ove Konferencije
u nastojanju da se riješe pitanja
makroekonomike šumoprivrede, a i da
se i dalje proširuje suradnja među socijalističkim
zemljama.


Za vanrednu organizaciju i vođenje
Simpoziuma učesnici se srdačno zahvaljuju
Akademiji nauka i Ministarstvu za
šumarstvo i drv. industriju, kolegicama i
kolegama koji su surađivali su pripremama
i provođenju zasjedanja, a naročito
odličnim prevodiocima. Na istaknutom
mjestu valja spomenuti našu zahvalnost
ministru prof. dr. T. Molendi i doc. dr


T. T r a m p 1 e r u.
D. K.
GLASILO INŽENJERA I TEHNIČARA JUGOSLAVIJE


Adresa : Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Beograd , Kosmajska 3-5/V
Pretplata za pojedince godišnje 2000 d
Ziro-račun: 101-11-1-1026




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 96     <-- 96 -->        PDF

c/^ekcalag


DRASClC IVAN


HBHB


Pred nešto više od godine dana, dne


19. augusta 1964. godine, preminuo je u
Voloskom, nedaleko Rijeke, u 84. godini
života, Draščić Ivan, jedan od najstarijih
šumara u Hrvatskoj. Njegova nagla i neočekivana
smrt iznenadila je sve njegove
prijatelje, drugove i znance. »Barba« Ive,
tako su ga mnogi zvali od milošte, bio je
sve do kraja svog života pun zdravlja i
životne vitalnosti.
Rodio se 15. III 1882. god. u malom istarskom
selu Sv. Martin kraj Buzeta. Šumarske
je škole završio 1903. godine. Od
1904. god., pa sve do 1952. godine, kada je
umirovljen, bez prekida je aktivno služio
kao šumar u raznim mjestima našeg Krša
(Volosko, Zadar, Sinj, Korčula, Split).


Odmah nakon Oslobođenja, još 1945. godine,
Draščić se vraća u svoju dragu Istru,
da ovdje nastavi i dovrši svoj plodni


rad kao šumarski stručnjak i rodoljub.
Vršio je razne odgovorne dužnosti kao
kotarski i oblasni šumarski referent. Prije
umirovljenja radio je u Šumskom gospodarstvu
»Viševica«.


Životni put Ivana Draščića, kao šumara
i kao čovjeka, obilježen je, s jedne strane,
rijetko predanim i uspješnim stručnim
radovima na našem Kršu, a s druge,
poštovanjem i zahvalnošću, koje su prema
njemu osjećala iskazivali mu svi oni,
koji su imali sreću da snjime rade i da
od njega mnogo nauče, kao i oni, koji su
mu se obraćali za stručni savjet, pomoć
ili mišljenje.


Draščić Ivan dobro je poznat mnogim
našim šumarima i van Hrvatske. Bio je
jedan od naših najboljih poznavalaca Krša
i njegovih problema, odličan dendrolog.
uzgajivač, smolar itd. Uspjesi, kojima je
obilno zasijano polje njegova rada i danas
stoje kao živi svjedoci. Mnoge crnoborove
kulture na padinama Učke njegovo
su djelo. I opjevani je »Marjan« kraj
Splita, stručno djelo šumara Draščića.
Još prije mnogo decenija njegovom se je
zaslugom u Dalmaciji i drugdje počeo
unositi alepski bor umjesto crnoga bora.
Pionir je smolarenja crnoborovih kultura
u Istri itd. itd.


U povodu 50. godišnjice njegova predanog
rada u struci, kolektiv šumarije Opatija
i tadašnji Šumarski klub Rijeka nagradili
su Draščića i uručili mu spomenplaketu.
Izabran je i za zaslužnog člana
Saveza šumarskih društava SR Hrvatske.


Draščić Ivan svjetao je primjer u našoj
struci. Upravo zbog toga, naša je žalost
za njime to veća i dublja. Njegovom smo
smrću izgubili dobrog druga, prijatelja i
stručnjaka. U stalnom će nam sjećanju
ostati lijepa uspomena na dragog nam
pokojnika, plemenitog čovjeka i druga.


Ing. B. Regent




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 97     <-- 97 -->        PDF

ŠUMARIJA VELIKA GORICA


prodaje


za pot ebe pošumljavanja i parkiranja
u svom rasadniku Lukavec


SADNICE:


crnog bora


goleme thuje


bijelog bora


smreke


duglazije


jasena


lipe i td.


SADNICE SU RAZNE STAROSTI,
TE ŠKOLOVANE I NEŠKOLOVANE.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 98     <-- 98 -->        PDF

K o m b i n at »S P A C V A« V I N K OVCI


pro daje


150.000 KOM PRVORAZREDNIH SADNICA TOPOLE
Cl-I -214 starost 2/3, visina 6,5—8,5 m.
Svi rasadnici nalaze se uz cestu i željezničke stanice
Sve pobliže informacije daje proda; a telefon br. 22-202.


ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske


Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava


uredništvo: Zagreb, Mažuraniea trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 3071-608-359 —


Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci


1.000 dinara, studenti i đaci 400 dinara: Inozemstvo 7.500 dinara (10 USA dolara) — Tisak:
Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor