DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 92 <-- 92 --> PDF |
intarzije, umjetničko pokućstvo i ostalo. Neke su vrste crvenog drva poznate u Evropi pod imenom — indokitajski palisander. Velike površine šumskog zemljišta zapremaju bambusi. Oni i kokosove palme smatraju se vjetnamskim tradicionalnim drvećem, kao breza u Sov. Savezu. Bambusni nasadi i živice ograđuju svako selo neprobojnim zelenim zidom, rastu pored rijeka i penju se visoko u planine. Računa se da u Vjetnamu ima oko 100 vrsta bambusa. Od njega prave kućerke i staje, pletu ograde, korpe, vrške za ribolov, pješačke mostove. Bambusi se dijele u 2 skupine: če - h o a, i skupinu n i a. Prva ima stablo debelih stijena sa promjerom od 24—26 cm, a dobar je građevni materijal. Tanki i gipki bombusni prutovi zamjenjuju metalnu armaturu kod željezobetona. Tako se dobiva bambusobeton, koji kao građevni materijal malo zaostaje za željeznim. Iz stabala se prave vodovodne cijevi. Iz stabala n i a izgrađuje se pleteno pokućstvo, papir i drugi laki predmeti, jer je stablo tankih stijena. Iz vlažnih tropskih šuma juga i jugozapada dobiva se cimet, stiraks, kardamon itd., a mangrovo drveće upotrebljava se za prirodne boje. Šumarstvo i drvarske industrije nalaze se pod Centralnom šumskom upravom pri Min. savjetu DRV. Ona ima ove odjele: za izradu šuma, pošumljavanje i zaštitu, uređivanje i procjenu, transport i prodaju, kadrove i za naučnoistraživačke radove i planski odjel. Godine 1062. osnovan je Naučnoistraživački institut za šume i drvo, koji je po prvi puta u historiji te zemlje poveo svestrana istraživanja izvora šumskog blaga i njegova racionalnog iskorišćavanja. Zemlja teško osjeća nedostatak šumara specijalista. Školuju se na Šumarskom fakultetu Instituta poljoprivrede i šumarstva i na 4 šumarska tehnikuma, ali se i svake godine šalje stanoviti broj đaka na studij u više šumarske škole u SSSR, Kinu i DR Njemačku. Šume DRV do danas gotovo i nisu uređivane. Proizvodnj a drvarskoindustrijskih i državnih šumskih gospodarstava iznosi samo 25"/o godišnjeg iskorišćavanja drvne mase šuma, a ostalih 75"´o sijeku i prodaju državi stanovnici mnogobrojnih nacionalnih manjina koji žive po planinama, ali sječa se i izrada vrši pod kontrolom Centralne šumske uprave. Teški terenski uvjeti, strme padine, pomanjkanje putova, veoma otežavaju izradu i transport drva. Do polovine drvne mase ostaje na sječinama. Na glavno se stovarište prenosi drvo bivolima, rjeđe slonovima, a sa dostupnih mjesta privlače drvo sovjetskim traktorima. U planinama gdje polunomadski žive manjinska plemena, još nije likvidiran sistem sječno-paležnog gospodarenja, koje onda služi za poljoprivredu. Na takvom se komadu sasiječe sva šuma, pa kad se stabla isuše, zapali se vatra, koja često zahvati i susjedne šume. Tlo meliorirano pepelom daje godišnje 2—3 uroda irunioke, batata i drugog povrća. Za dvije-tri godine, kad se tlo iscrpe, prelazi se na druga mjesta gdje se opet spaljuje šuma, a takvo gospodarenje pogoduje pojavi brojnih štetnika, koji se po šumama množe čitavu godinu. Nema sumnje, da će se to uskoro likvidirati. Pošumljavanja se također vrše. U posljednje 3 g. zasađeno je 210 miliona sadnica po bregovima, pijesku i na morskoj obali, a sve su to uglavnom obavili seljaci i ribari. Melia azeradach za 5—6 g. naraste 12—15 m sa promjerom 20—22 cm, a služi za lake gradnje. Lim i tik rastu sporo. Glavni su zadaci šumarstva DRV danas: uređivanje šuma i organizacija gospodarenja u šumama raznih zona i tipova, rekonstrukcija malovrijednih šuma i podizanje novih, proučavanje tehničkih svojstava drveća. A glavne teme naučnoistraživačkog rada za petoljetku (1961- 1965) su ove: sastav herbarija nacionalne flore i kolekcije šumskih kukaca i monografija. Uporedo s tim proučava se bioekologija šumskih i drvnih štetnika i razrađuju mjere borbe s njima. D. Knežević ZAKLJUČCI Međunarodnog simpoziuma o makroekonomici šumarstva i drvarske industrije U kolovozu o. g. između 6. i 9. održana su u Varšav i savjetovanja pomenutog simpoziuma, koja je organiziralo Odjeljenje za poljoprivredu i šumarstvo poljačke Akademije nauka. Učesnici su bili: NR Bugarska: Dr P. K o s t o v — NR Madžarska: Prof. E. Somkuti — DR Njemačka: Dr. H. Ziesing; dipl. ing. šum. J. Köhler; prof, dr E. Kienitz: doc. dr J. J e u t h e; dipl. ing. šum. L. Richter — Čehoslovačka SR: Prof. dr. F. P apanek; prof, dr J. Pavlovič; doc ing. E. Hromada; ing. S. Bahurinsky |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 93 <-- 93 --> PDF |
NR Poljska: Prof. dr T. Molenda; dr ing. Wl. Fabiszovski; mgr ing. J. Szczuka; doc. dr T. Trampler — Sovjetski Savez: Ing. G. Hrustalov — SFR Jugoslavija: Prof. dr Z. Potočić; prof, dr B. Kraljić; dr. L. V u j i č i ć. Osim spomenutih sudjelovali su i zastupnici poljačkog Min. za šum. i drv. industriju, Odbora za šumarstvo Akademije nauka i drv. tehnologije, Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu, Instituta za drv. tehnologiju, papira i celuloze, Visoke škole za kulturu tla, Visoke poljoprivredne škole u Poznanju, Visoke škole za poljoprivredu u Krakovu, Projektnog biroa za uređivanje šuma, Glavne uprave državnih šuma, Ujedinjene uprave drv. industrije, U. up. industrije papira i celuloze, U . up. sporednih proizvoda šuma, Odjeli akademije, Glavna komora drž. kontrole i CK rad. partije. Zasjedanje je otvorio prof, dr Anatol Listowsk i sekretar Odj. za poljopr. i šum. polj. Akademije nauka i mgr ing. Roman Gesin g ministar šumarstva i drvarske industrije. U predsjedništvo savjetovanja izabrani su: Molenda, Ziesing, Potočić, Papanek, Somkuti, Hrustalov, Kostov, Kienitz. II Dnevni red 6. X 1965. Otvaranje simpoziuma i govori. Savjetovanje u grupi »A« Opća problematika Tema: Racionaliziranje metoda za sređivanje drvnog deficita u planskom gospodarenju. Tema: Aktualni problemi privredne integracije i rajoniziranja šum. i drv. industrije. 7. X 1965. Savjetovanje u grupi »B« Tema: Ekonomika povećanja produktivnosti u šumoprivredi. 8. X 1965. Savjetovanja u grupi »C« Tema: Tehnički i ekonomski napredak u štednji potrošnjom drva. Opća diskusija o tezama iz grupe problema »A«, »B« i »C«. 9. X 1965. Posjet tvornici pokućstva u Wyszkow-u Posjet pogona za preradu drva u Hajnöwki 10. X 1965. Naučna ekskurzija o problemu intenziviranja šumoprivrede na području bialowiež-ske prašume. Za vrijeme Savjetovanja čitani su slijedeći referati i održane đ´skusije o njihovim tezama: Problemi grupe »A« — Tema: Racionaliziranje metoda za sređivanje i likvidiranje drvnog deficita u planskom gospodarenju. T. Molenda — Aktualni problemi dugoročnih prognoza drvne bilance. — Tema: Aktualni problemi privredne integracije šumarstva i drvarske industrije. T. Trampler — Sažeti referat — obrađen na osnovici specijalnih referata: T. Molenda — Poljački model integracije šumarstva i drvarske industrije. J. Svionder — Sirovinska baza kao temelj za snabdijevanje drv. industrije. T. Trampler — Diferenciranje sječne zrelosti borovih šuma s obzirom na područja rastenja. Z. Jabukovski — Problemi programiranja dislokacije poljačke drvarske industrije. P. Kostov — Problemi planiranja u šumoprivredi Bugarske. F. Papaneke — O pitanju specijaliziranja u uzgajanju određenih drvnih sortimenata. H. Jeuthe — Prognoziranje razvitka cijena drvu. A. Cymak — Principi rajoniziranja šumskih gospodarstava. J. Köhler — K pitanju teritorijalnog planiranja u šumoprivredi. H. Ziesing — Izlučivanje šumskih područja kao temelj za organizaciju privrednih poduzeća u šumoprivredi DDR. Problemi grupe »B« — Tema: O ekonomici povišenja proizvodnje u šumoprivredi. E. Kienitz — Prijedlozi za podjelu zadataka i povišenje proizvodnje u šumoprivredi. B. Kraljić — Povišenje proizvodnje u šumoprivredi s obizrom na šumarsku politiku, privredno-financijski sistem i mikroorganizaciju u socijalizmu. K. B. Losicki — o pitanju određivanja optimalne smjese vrsta drva u sastojinama Sovjetskog Saveza. J. Szczuka — Sažeti referat — obrađen na osnovici posebnih referata: J. Broda — Problem intenziviranja šumoprivrede na području Poljske sa historijskog gledišta. L. Jastrzenbski — Utjecaj zakonodavstva na intenzitet šumoprivrede u Poljskoj. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 94 <-- 94 --> PDF |
M. Podgorski — Posao kao faktor u povišenju proizvodnje šuma. W. Krajski — Ekonomski efekti od meliorizacije šuma. J. Szczuka — Potencijalne proizvodne mogućnosti pojedinih šumskih područja. T. Trampler — Razvitak proizvodnih mogućnosti u državnom šumarstvu. T. Marszalek — Metodika ekonomske procjene produktivnosti šuma. Problemi grupe »C« — Tema: Tehnički i ekonomski napredak na području štedljive potrošnje šuma. E. Hromađa — Neki ekonomski problemi u iskorišćavanju drvnih zaliha u CSR. Wl. Fabiszewski — Sažet referat na osnovici slijedećih: T. Puchalski — Drvni deficit u Evropi. Z. Kulczycki — Smjer i područja zamjene za drvo. Wl. Fabiszewski — Zalihe sirovina za ploče vlaknatice. F. Budniak — Ekonomski efekti izrade i transporta tankog drva. IV 1. Na osnovici simpozijskih referata o problemima makroekonomike u šumarstvu i drvarskoj industriji rezultirala je opća teza — da se ublaženje posljedica drvnog deficita može postići integriranom aktivnošću i to u slijedećem pravcu: — povišenjem produktivnosti šuma, — punim iskorišćavanjem drva u industrijskoj preradi primjenom moderne tehnike, — svestranom štednjom na drvu i drvnim proizvodima u svim granama narodnog gospodarstva — uvođenjem sve više i više onih materijala, koji će zamijeniti drvo. Za ostvarivanje navedenih zadataka potrebna je uska organizacijska i proizvodno- tehnička povezanost šumarstva i drvarske industrije uzevši u obzir razvojne tendencije nacionalne ekonomije.. 2. Postizavanje optimalnog proizvodnog potencijala šuma uslovljeno je intenziviranjem šumoprivrede i to: — primjenom modernih metoda u uređivanju šuma, čiji popravak valja uvesti i u uzgojne radove, tehniku meliorizacije i zaštitu šuma, a isto tako i u iskorišćavanje šuma, gdje treba postepeno primjenjivati kompleksnu mehanizaciju svih radova u šumi. — usavršavanje metoda suzbijanja šumskih štetnika i povišenje naravne otporne snage šumskih biocenoza — podizanje površina vrstama drva brzog rasta — otvaranje šuma izgradnjom mreže šumskih putova i njihovo prilagođavanje modernim metodama eksploatacije i transporta drva — bolje i veće kvalifikacije šum. tehničara i inženjera, šum. radnika i izgradnja radničkih naselja — razvitak kompleksnih istraživanja problema intenziviranja u šumoprivredi. 3. Izdvajanje šumskih proizvodnih područja s analognim prirodnim i ekonomskim uvjetima uzgoja neophodno je potrebno radi ustanovljenja i diferenciranja cilja proizvodnje. To rajoniziranje mora biti u vezi sa općim teritorijalnim planiranjem zemlje. Gornji problemi mogu se u pojedinim zemljama različito rješavati. Nastojanje k punom iskorišćavanju prirodne sredine za šumsku proizvodnju uzevši u obzir njezinu raznolikost, opća je osobina svih tih metoda. Na temelju takvog rajoniziranja i utvrđenih ciljeva šumske proizvodnje izrađuju se perspektivni planovi razvitka šumoprivrede s obzirom na strukturu proizvodnih zaliha i strukturu sortimenata u očekivanim sječama. Uzajamna izmjena informacija među socijalističkim zemljama o metodama i napredovanju u radovima na perspektivnom planiranju, preporučuje se. 4. Uslijed intenziviranja šumoprivrede očekuje se povišenje udjela i onih drvnih sortimenata, koji nisu bili dovoljno iskorišćavani u industriji. Drvarska i industrija celuloze valja da se pripravi na izradu novih tehnologija za preradu svih sortimenata dobivenih u šumi i punom iskorištenju industrijskih otpadaka. Prijedlozima za usmjeravanje pojedinih grana prerade i potrošnje drva treba da prethode kompleksni ekonomski računi. 5. Među problemima koji su u vezi sa ekonomikom i organizacijom šumske proizvodnje, sve više se pomalja pitanje održanja i povećanja poljoprivrednog značenja šume. To pitanje stoji usko povezano sa brzim i stalnim razvitkom industrijskih zemalja članica i potrebom da se zaštitna funkcija šume s obzirom na vodu sve više istakne, a tako i njezina funkcija u poboljšanju životnih uvjeta čovjeka. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 95 <-- 95 --> PDF |
6. Povisivanje porizvodnosti šuma u smislu njezine materijalne i kulturne funkcije ne može se prepustiti samoj prirodi, jer čovjek igra istaknutu ulogu u stvaranju proizvodnosti šuma, čija djelatnost ima presudno značenje u razvitku punijeg iskorišćavanja drvne mase i štednji drva u raznim granama privrede. U kompleksnom rješavanju tih problema ističe se važnost naučnih istraživanja u šumoprivrednoj ekonomici od čega očekuje praksa ne samo izradu metoda za sintetičko cijenjenje makroekonomike nego i odvajanje metoda istraživanja na području makroekonomike koji dolaze u šumarstvu i drv. industriji. V 1. Rješavanje tih zadataka traži proširenje i produbljenje istraživanja problema makroekonomike u šumarstvu i drv. industriji. Kao prešna tematika na tom području javlja se: — Istraživanje o rajoniziranju šumarstva i proizvodnih snaga u industriji za preradu drva u vezi s drugim granama narodnog gospodarstva. — istraživanje o primjeni metoda kompleksnog ekonomskog računa sa diferenciranjem ciljeva proizvodnje u šumarstvu i određivanje smjernica i prijedloga za razvitak pojedinih grana u preradi i potrošnji drva. — istraživanja metodike perspektivnih prognoza u drvnoj bilanci — istraživanja o metodama procjene produktivnosti šuma i analiza uspjeha privredne djelatnosti u šumarstvu i drv. industriji — izrada metoda kompleksne ocjene rentabilnosti šumarstva i industrija, koje prerađuju drvo i šumske proizvode. 2. Obrada tih tema traži koordinaciju, suradnju i specijalizaciju u istraživačkom radu pojedinih zemalja članica. U vezi s time učesnici Simpoziuma smatraju da treba kreirati jednu međunarod pretplatite se na IT - novine nu instituciju odnosnih zemalja za istraživanja o makroekonomici za šumarstvo i drv. industriju. Učesnici Simpoziuma predlaž,u da Poljaci izrade plan o zadacima i organizaciji te institucije do juna 1966. Taj će se prijedlog staviti na diskusiju na šestom zasjedanju šumarskih ekonomista socijalističkih zemalja. VI Učesnici Simpoziuma veseljem i zahvalnošću uzimaju do znanja bugarski prijedlog, da se šesto zasjedanje održi 1Ö6G. g. u Sofiji. VII Učesnici mole Poljake, da uslijed smrti prof. F. F r o m e r a, imenuju novog zastupnika za međunarodnu koordinaciju naučnih istraživanja na području rajoniziranja šumoprivrede. VIII Delegacije socijalističkih zemalja na ovom Simpoziumu srdačno se zahvaljuju na gostoprimstvu poljačkoj Akademiji nauka. Na simpoziumu tretirani rezultati i diskutirani problemi, koji su bili vanredno važni za sve zemlje ovdje zastupane. Delegacije izrazuju uvjerenje da je poljačka Akademija nauka postigla velik uspjeh s obzirom na rezultate ove Konferencije u nastojanju da se riješe pitanja makroekonomike šumoprivrede, a i da se i dalje proširuje suradnja među socijalističkim zemljama. Za vanrednu organizaciju i vođenje Simpoziuma učesnici se srdačno zahvaljuju Akademiji nauka i Ministarstvu za šumarstvo i drv. industriju, kolegicama i kolegama koji su surađivali su pripremama i provođenju zasjedanja, a naročito odličnim prevodiocima. Na istaknutom mjestu valja spomenuti našu zahvalnost ministru prof. dr. T. Molendi i doc. dr T. T r a m p 1 e r u. D. K. GLASILO INŽENJERA I TEHNIČARA JUGOSLAVIJE Adresa : Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Beograd , Kosmajska 3-5/V Pretplata za pojedince godišnje 2000 d Ziro-račun: 101-11-1-1026 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 96 <-- 96 --> PDF |
c/^ekcalag DRASClC IVAN HBHB Pred nešto više od godine dana, dne 19. augusta 1964. godine, preminuo je u Voloskom, nedaleko Rijeke, u 84. godini života, Draščić Ivan, jedan od najstarijih šumara u Hrvatskoj. Njegova nagla i neočekivana smrt iznenadila je sve njegove prijatelje, drugove i znance. »Barba« Ive, tako su ga mnogi zvali od milošte, bio je sve do kraja svog života pun zdravlja i životne vitalnosti. Rodio se 15. III 1882. god. u malom istarskom selu Sv. Martin kraj Buzeta. Šumarske je škole završio 1903. godine. Od 1904. god., pa sve do 1952. godine, kada je umirovljen, bez prekida je aktivno služio kao šumar u raznim mjestima našeg Krša (Volosko, Zadar, Sinj, Korčula, Split). Odmah nakon Oslobođenja, još 1945. godine, Draščić se vraća u svoju dragu Istru, da ovdje nastavi i dovrši svoj plodni rad kao šumarski stručnjak i rodoljub. Vršio je razne odgovorne dužnosti kao kotarski i oblasni šumarski referent. Prije umirovljenja radio je u Šumskom gospodarstvu »Viševica«. Životni put Ivana Draščića, kao šumara i kao čovjeka, obilježen je, s jedne strane, rijetko predanim i uspješnim stručnim radovima na našem Kršu, a s druge, poštovanjem i zahvalnošću, koje su prema njemu osjećala iskazivali mu svi oni, koji su imali sreću da snjime rade i da od njega mnogo nauče, kao i oni, koji su mu se obraćali za stručni savjet, pomoć ili mišljenje. Draščić Ivan dobro je poznat mnogim našim šumarima i van Hrvatske. Bio je jedan od naših najboljih poznavalaca Krša i njegovih problema, odličan dendrolog. uzgajivač, smolar itd. Uspjesi, kojima je obilno zasijano polje njegova rada i danas stoje kao živi svjedoci. Mnoge crnoborove kulture na padinama Učke njegovo su djelo. I opjevani je »Marjan« kraj Splita, stručno djelo šumara Draščića. Još prije mnogo decenija njegovom se je zaslugom u Dalmaciji i drugdje počeo unositi alepski bor umjesto crnoga bora. Pionir je smolarenja crnoborovih kultura u Istri itd. itd. U povodu 50. godišnjice njegova predanog rada u struci, kolektiv šumarije Opatija i tadašnji Šumarski klub Rijeka nagradili su Draščića i uručili mu spomenplaketu. Izabran je i za zaslužnog člana Saveza šumarskih društava SR Hrvatske. Draščić Ivan svjetao je primjer u našoj struci. Upravo zbog toga, naša je žalost za njime to veća i dublja. Njegovom smo smrću izgubili dobrog druga, prijatelja i stručnjaka. U stalnom će nam sjećanju ostati lijepa uspomena na dragog nam pokojnika, plemenitog čovjeka i druga. Ing. B. Regent |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠUMARIJA VELIKA GORICA prodaje za pot ebe pošumljavanja i parkiranja u svom rasadniku Lukavec SADNICE: crnog bora goleme thuje bijelog bora smreke duglazije jasena lipe i td. SADNICE SU RAZNE STAROSTI, TE ŠKOLOVANE I NEŠKOLOVANE. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 98 <-- 98 --> PDF |
K o m b i n at »S P A C V A« V I N K OVCI pro daje 150.000 KOM PRVORAZREDNIH SADNICA TOPOLE Cl-I -214 starost 2/3, visina 6,5—8,5 m. Svi rasadnici nalaze se uz cestu i željezničke stanice Sve pobliže informacije daje proda; a telefon br. 22-202. ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava uredništvo: Zagreb, Mažuraniea trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 3071-608-359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci 1.000 dinara, studenti i đaci 400 dinara: Inozemstvo 7.500 dinara (10 USA dolara) — Tisak: Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |