DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 91 <-- 91 --> PDF |
cJtcano SumacJtna SUME DR VJETNAMA Dvojica docenata Sovj. Saveza (M. L a- v r o v sa tehnol. instituta i J. Zaruđny sa šum. teh. akademije) boravili su u Sj. Vjetnamu sa zadatkom da ukazu pomoć u podizanju kadrova predavača i naučnih radnika za ekologiju šumskog bilja, šumarsku entomologiju i zoologiju i da budu konzultatori Centr. šum. uprave. Glavne su radove obavljali u Institutu poljo-i šumoprivrede, koji je nedaleko Hanoja, a i drvarskoindustrijskim gospodarstvima, pokusnim gospodarstvima i šum. stanicama širom zemlje. Doc. M. Lavro v izvještava: Institut poljoprivrede i šumarstva — to je visoka škola, kojoj nema ravne u čitavoj jugoistočnoj Aziji. Na njegovih 6 fakulteta (agronomskom, za zaštitu bilja, veterinarskom, šumarskom, za mehanizaciju u poljoprivredi i šumarstvu, ribarskom) studira preko 3.000 studenata. Prošlost . Prema statističkim podacima, fancuski su kolonizatori za svoje 80- godišnje vladavine ostavili vjetnamskom narodu 4 škole, 120.000 birtija i pušionica opijuma i 95% nepismenih. U ovih 20 godina iza revolucije od 1945. g. nepismenih je nestalo. U 9 visokih škola i 54 tehnikuma ima oko 40.000 studenata; od toga je u vis. školama 14.000, a to je 22 puta više od broja studenata u čitavoj Indokini (Vjet namu, Laosu i Kambodži) u 1940. g. Francuzi su, naravno, devastirali šume i za 80 godina pošumili su 100 ha a devastirali stotine hiljada .O tom piše (1909. g.) i sam francuski šumar O. Chevalier, Milijuni su hektara pretvoreni u niskoproizvodne džungle. Sadašnjost. Iza oslobođenja počelo se racionalno gospodariti. Šume se sma traju velikim nacionalnim bogatstvom, o čem svjedoči i narodna poslovica: Šuma je zlato — more srebro. Trećinu zemlje pokrivaju šume (13,45 mil. ha).Iznad 17. paralele tj. na teritori ju DR Vjetnama nalazi se 2/3 šuma čita vog Vjetnama. To je planinska zemlja s jasno izraže nim vertikalnim raslojavanjem vegetacije. Vlažne tropske šume su u nizinama i klan cima: na sjeveru sižu i do 700 m, a na jugu do 1.000 i 1.200 m. Iznad te crte na sjeveru su pretežno subtropske šume hra sta, johe, klena, a na jugu prevladavaju crnogorične šume sa Pinus merkussi, P. khasia i dr. Biljno je bogatstvo veliko. Prof. A, Tahtadžjan pisao je 1941. g. da flora DRV broji oko 12.000 vrsta viših biljaka. Vegetacija pokriva gotovu svu zemlju čak i erodirane brežuljke, strme stijene vapnenačke, dine po morskim obalama — sve se to brzo pokrije grmljem, travama, paprati i isprepliće brojnim lijanama. Šume su vrlo mješovite. Ponekad se na jednom ha nađe i po desetak vrsta drveća, grmlja, bambusa, paprati, lijana. S avansk e ili rijetke šume zapremaju strme obronke gora i padine zapadne ekspozicije gdje biva manje kiše. Te su šume zbijene u zapadnim i dijelom centralnim provincijama. Stabla su im tek 10-15 m visoka. Tu nema orhideja, paprati, a rijetke su i lijane. Tlo je pokriveno travom. Duž riječnih dolina i brojnih potoka protežu se uskim pojasevima višeetažne šume obraštene neprohodnim bambusom i drugim zeljastim biljem, naročito alangalangom. Morska je obala sva pokrita šumama mangrove, koje zauzimaju više od 80.000 ha. Šume se dijele u 4 zone. Najniža je četvrta. Ona siže do 500 m i zauzima površinu više od 3,5 mil. ha. U toj zoni jedino se i vrši iskorišćavanje. Bogate šume imaju do 250 kub. m po ha (ima ih 1,1 mil. ha), ostale su manje vrijedne, one su zasada rezerva. U šumama Vjetnama ima preko 600 vrsta drveća, od kojih mnoge daju dobar građevni materijal, kvalitetne boje, smole i tanin. Najvrednije su ove vrste: lim, gu, kam-he, zoj, sao, bang-lang, čak i d. Li m (Eritrophlacum Fordii) spada među »željezno drveće«, crvenkasto je i tvrdo, teško pa tone u vodi. Od njega prave direke, mostove, parkete, željezničke pragove itd. Sa o (Hoplea odorata) upotrebljava se u brodogradnji i za vagone, jer je veoma elastično. Bang-lan g (Leger stroemia diversi) radi svoje elastičnosti i čvrstoće naziva se »avionskim drvom« i iskorišćava se u aviaciji. Osim tih, ima još oko 20 raznih vrsta »crvenog drveća« čak, kam-lat, g o d o i dr. Od njih se prave razne skulpture, 469 |