DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 89 <-- 89 --> PDF |
»VOLMANIT CB« — univerzalno sred stvo za zaštitu drveta (113 i 114) Poljoprivredno-šumarski fakultet — Skoplje (123—124) Drugi plenum Zajednica šumarskih fa kulteta (89) Modernizacija šumr je za preradu drveta (88) Ztaštita jamskog skim ugljenokopima (88) Neiskorišćena sirovii.a (88) Obnova mešovitih šuma bukve-jele smrče (88) citcana 6tcaćna litecatuta Ilija Radakov i Jordan Minkov: HRASTOVE SUME U BUGARSKOJ Državno izdatelstvo. Varna 1963. godine. Hrastove šume u Bugarskoj zauzimaju oko dve trećine šumskog fonda, radi čega pravilno gazdovanje sa njima ima veoma veliki značaj za šumarstvo ove zemlje. Ovo pitanje ne može se uspešno resiti po nekom opštem receptu koji važi za zemlje sa razvijenim šumarstvom, pošto se hrastove šume Bugarske razlikuju od njih po ekološkim uslovima, sastavu, izgradnji i produkciji drvne mase. Sve to nalaže da se gazdovanje sa njima sprovede u vezi sa mesnim proučavanjima. U knjizi su razmotrena dva osnovna problema: a) klasifikacija hrastovih šuma, i b) prilagođavanje načina gazdovanja u skladu sa karakteristikama pojedinil taksonomskih jedinica. Klasifikacija šuma je izvršena na principu najnovijih ekoloških metoda, stvorenim isključivo za uslove Bugarske. Svakom tipu šuma postavljen je odgovarajući privredni cilj s obzirom na iskorišćavanje prisutnih prirodnih sila. Važnu ulogu za pravilno primjenjivanje odgovarajućih mera gazdovanja ima prirodno obnavljanje. Na osnovu dugotrajnih proučavanja utvrđene su pojedine zone u kojima se hrastov podrast razvija na razne načine. U jednoj zoni (u sklopu) stvaraju se optimalni uslovi za pojavu podrasta, a u drugoj (na otvorenom) za njegovo rašćenje. Protivno dosadašnjim shvaćanjima, pri optimalnim uslovima za rašćenje hrastov podrast je brzorastući. U knjizi se preporučuju takve vrste seča, Rodezijska tikovina — za izradu parketa (88) Primena poliesterskih lakova u suvremenoj industriji namještaja i građevinske stolarije (101) Švedski postupak obrade deveta u šumi (90) Uzorna šumarska škola u Kraljevu (99) Tvornica sulfatne celuloze u Plaškom (104) Nedovoljno se vodi briga o zapošljavanju šumarskih inženjera i tehničara (104) Ing. Kruni Angelov koje odgovaraju biologiji hrastovog podrasta. Pošto se sastojine pojedinih tipova šuma razlikuju od projektiranih (šume koje imaju određeni privredni cilj), daju se uputstva za odgovarajuće preuređenje sastojina. Ostale mere gazdovanja-pomaganje prirodnog podmlađivanja, pošumljavanje, ogledne seče — usmjeruju se isto tako ka postizavanju odgovarajućih privrednih ciljeva dotičnih tipova šuma. Primen j i van je privrednih mera za gazdovanje hrastovim šuma celishodno i diferencijalno po tipovima šuma, prema mišljenju autora, dovešće do potpunog iskorišćavanja potencijalne produktivnosti šumskog fonda u hrastovim šumama. Ova knjiga može naići na široku primenu i u našim uslovima, gde hrastove šume imaju znatnog uticaja na naš šumski fond, te s toga je preporučujemo svima onima koji se bave ovim pitanjima. Inž. Niko Popnikola Penčo Bodžakov i Ivan Teriev: ORGANIZIRANJE ŠUMSKIH SEMENIH BAZA Sofija, 1962. godine. U ovoj knjizi izložena su pitanja o mestu sortovog semenarstva (semeproizvodstva) u sistemu metoda i sredstava za povišenje produktivnosti šumskih sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Nadalje, izložena su inostrana i sopstvena iskustva u vezi organizacije šumskih semenskih baza u elitnim mladim srednjedobnim i dozrevajućim sastojinama. Razrađeno je i pitanje osnivanja šumskih semenskih plantaža putem kalemljenja sa plemkama dobivenih od etilnih, po pore cfteani Mcučni ča&epi&i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 8 — 1965. Osnovni principi kod provođenja glavnih sječa u šumama SSSR. — Timofee v V. P.: Zakonitosti u formiranju borovih sastojina prirodnog i umjetnog porijekla. — Smilga J. J., Mojro v S. L.: Gospodarska ocjena trepetljike raznih bioloških formi. — Rovsk i V. M., Sarkisova E. G.: Konstantnost nekih formi gledičije u ovisnosti o sastavu oprašivača u sastojini. — O 1 i s a e v V. A.: Iskustva na osnovici uzgojnih sječa u bukovim sastojinama. — Kar a mzi n A. U.: Taksacija sječina iz helikoptera. — Boljškov, Marusov, Nikola e v a: Glodari-šumski štetnici. — D 1 u sski- Zaharov: Naseljavanje mrava u šumama raznih tipova. LESNICKA PRACE — Prag 5 — 1965. Knop-Zasmeta: U susret trećem deceniju čehoslovačkom šumarstvu. — Jindra-Zachar: Dvadeset godina naučnih istraživanja u šumarstvu. — R u p r i c h : Mogućnost uvođenja principa usavršavanja planskog upravljanja šumama.— Steffel : Uloga cijene i standardizacije drvne sirovine u novom sistemu planskog upravljanja u nar. gospodarstvu. — Novak : Kemijska asanacija stabala koja su napali potkornjaci. 6. — 1965. Bluđovski : Spremamo novi petogogišnji plan u šumarstvu. — Skoupy : Sadnja s busenom u polietilenu. — Prihoda: Uši na korijenu obične omorike. 7 — 1965. Prus a : Načini gospodarenja šumama s biološkog stanovišta. — M r a č e k : Broj sadnica po hektaru. — Pomoćne tabele za doziranje kemijskih sredstava. LESNICKI ČASOPIS — prag 6 — 1965. Kalandra, Urošević: Nova bolest topola. — Dimitrovsky: Rekultivacija šuma u područjima nepovoljnog djelovanja industrije i rudnika. klu i kvalitetu, stabala na odgovarajuće podloge. Knjiga je namenjena specijalistima-selekcionarima, i specijalistima-vrtlarima koji se bave proizvodnjom dekorativnih sadnica za ozelenjavanje. Inž. Niko Popnikola 7 — 1965. Blattny, Brčak, Svobodova, Prochazkova, Be ja na n- s k y, Š a f r : Daljnja saopćenja omozaiku topola. — M a 1 e k : Istraživanja uslova proizvodnje u pojedinim šumskim tipovima. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 7 1965. Treba potpuno iskoristiti sušce i izvale. — Garelkov: Mjesto vrsta drva brzog rasta u bukovim šumama. — K. Rangelov: Svojstva srži drva Populus regenerata. — G. Si r a k o v : Za nas nova metoda sadnje omorike obične. G Lazarov : Pakovanje i istovarivanje drv. materijala. — B. Mačev : Sadržaj vitamina u šumskim plodovima. — I. P alašev, C. Garilov, D. Dimitrov: Pozitivan pokušaj stvaranja kultura ailantusa. 8 — 1965. Svjetla godišnjica (20 godina od oslobođenja u bugarskom šumarstvu). — A. Georgiev: Kako stijene utječu na svojstva šumskih tala. — Z. Geor giev : Mjesto koje zauzima akacija u rekonstrukciji malovrijednih šuma. — G. Sirakov/B. Vaši lev, N. Pleše v: Pokusi sadnje bijelog bora sadnicama s podrezanim centralnim korijenom. — A. Manolov : Izvoz čitavih stabala i dugih klada, važan je zadatak šumskih gospodarstava. 9 _ 1965. B. M i č e v : Sjemenske baze u bugarskim šumama. — Ž. Ge o r g i e v : Tehnička zrelost sastojina akacije. — A. Janakiev : Očuvanje klijavosti bijelog bora pri mašinskom obcskriljavanjupročišćavanju. — H. S i r a k o v, J. Calakov, N. Tomov: Naučni temelji tarifne takse drva na panju — pretpostavka za poboljšanje sistema planiranja u šumoprivredi. — H. Stancev : Crnogorične iglice bogat su rezervoar mikro, makroelemenata i vitamina. N. Cenov : Preporuke o sabiranju kestena. D. K. |