DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
među hrpta Velebita i mora odnosno primorska strana Velebita područje golog krša. Površina šuma (welche . . accurat und Geometrish aufgenommen und nach der Wahren Laage der Gegend entworffen worden« — koja je brižljivo i geometrijski snimljena te prema stvarnom stanju prikazana, kako piše na siutacionoj karti Ličke pukovnije) iznosila je: Ličke pukovnije 51.433 jutara (po 1600 čhv), Otočke pukovnije 108.474 jutara, Ogulinske pukovnije 60.613 jutara, odnosno svega 220.500 jutara. Za pojedine distrikte iskazane su površine i broj stabala po vrstama i to kako ukupni tako i sposobnih, za iskorištenje Za većinu distrikata površina šuma iskazana je jednim podatkom tj. za distrikt kao cjelinu, a za one distrikte koji nisu u cijelosti bili obrasli šumom po pojedinim kompleksima. Tako npr. u distriktu Trnovcu (u području Smiljana s 513 jutara, predjel između Ravne Metle, Kozjaka i Košnog potoka površine 1375 7/8 jutara) i predjel Mala Brušanska Kosa površine 943 jutara (mješovita sastojina hrasta i bukve u omjeru 1:2 ito 1/3 stare, a 2/3 mlade šume). U Podgorju računati su samo predjeli obrasli šumskim vrstama od kojih se mogla očekivati veća korist. Takvih je u Podgorju Ličke pukovnije bilo sedam (najmanji, mladik kod Pavića Glavice i Raskrižja, imao je svega 59 jutara), a na području Otočke pukovnije šest (od kojih je u 3 predjela bilo i crnog bora sa 60 do 100 stabala po jutru). Posebno je iskazana i Senjska draga jer je bila sporna između c. i kr. erara i grada Senja. 2. Obrast sastojina nije iskazivan po drvnoj masi, nego brojem stabala i to po pojedinim vrstama. Sastav po vrstama i po ukupnom broju stabala vidi se iz tabelarnog pregleda. Prosječni broj stabala po jutru kretao se od 110 do 200, ali uglavnom preko 160.Ni u predjelima Podgorja broj stabala po jutru nije bio manji nego u unutrašnjosti. Iskazan je i broj stabala, koja se mogu iskorištavati, ali samo u distriktima iz kojih je onda bilo moguće drvo i izvesti (iznijeti). Po pojedinim pukovnijama prosječni broj svih stabala i stabala za sječu iznosio je: ukupni broj pukovnija broj stabala za stabala iskorištavanje Lička 188 53 Otočka 198 49 Ogulinska 193 3. Za svaki distrikt data je i kratka karakteristika o iskorištavanju. Tako npr. za sastojine u sedmom ličkom distriktu (Trnovac kod Smiljana) kaže da se »od javorine i bukovine kao i Oštarskoj gori mogu praviti vesla, a jelovina nije nego za daske, šindru i dužicu; za sastojine jedanaestog ličkog distrikta navodi se: »svuda se nalazi mladik, a osobito u Velikom potoku, Crnom Madežu i Malom Sunđeru mladika smreke, ali i stabla za jarbole i križišta, koja se međutim teško mogu dopremiti do mora radi dubokih uvala i kamenitih brda«, za osmi otočki distrikt (Senjsko bilo), da je najbolje drvo već izvađeno, ali »ima još nešto smreke za jarbole, a ostalo (smreka, jela, bukva, javor) nije za drugo nego za dužicu, ugljen i ogrjev, dok je hrast još dijelom mladik«; za prvi ogulinski distrikt (Drežnica), piše da je »šuma u cijelosti potpuna s najbiranijim drvetom za brodograđevnu i drugu tehničku upotrebu, ali je neizmjerno težak izvoz do morske obale, osim ako se ne izradi valjan put. . . .«, itd. Za iskorištavanje šuma Otočke pukovnije u izvještaju . . . nalazi se i poseban prijedlog mreže puteva uz naznaku načina i troškova pojedinog puta. Predlaže se izgradnja 8 puteva od kojih neke do mora (na Stinicu, u sv. Juraj, u Senj i u zaliv Povile) s troškom od 10 novčića po dužnom hvatu osnovne širine 9 stopa (dakle blizu 3 m). Radna snaga: graničari. Predložena je i izgradnja skladišta i to ne samo otvorenih (za drvo koje se brzo dalje otprema) nego i zatvorenih. 4. Uzgojne mjere predviđene su sa sječom prestarih stabala, »koja priječe razvoj mladika«, a gdje nema mladika i sadnju sjemena, uglavnom hrastovog. Sječa starih stabala treba biti postepena, kako bi mladik bio zaštićen od bure. Za Oštarsku goru navodi se »da hrast osobito lijepo napreduje, a kada bi se izvršila sječa bukve koja preuzima mah i zasadio hrastov žir proizvela bi se lijepa hrastovina za brodogradnju«. ltd. Nadalje se u cilju osiguranja dobrih sastojina za budućnost preporuca sječa samo prestarih stabala, a zabranu sječe mladih »koja su u najboljoj snazi« pri |