DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 85 <-- 85 --> PDF |
crnogorskih šuma, veoma su aktivno privredno surađivali s okupatorom; rad i odnos organa upravljanja državnih preduzeća »Durmitora« i »Šipada« u iskorišćavanju crnogorskih šuma i u periodu države SHS i Jugoslavije i u periodu italijanske okupacije bio je u osnovi isti kao i rad i odnos privatnih domaćih i stranih kapitalista«. Kako je već istaknuto knjiga je rezimirana u francuskom jeziku, a osim toga je dokumentirana sa više od 230 podataka upotrijebljene literature sa naznakom i bez naznake autora, arhivskim materijalom, te zakonima i drugim propisima. 3-s lji6tocife $timaCdii9a DVIJESTOGODIŠNJICA ZNAČAJNIH DOKUMENATA NAŠEG ŠUMARSTVA UVOD 1. Od 1764. do 1766. godine dakle prije 200 godina, vršeni su radovi na izradi neke vrše gospodarske osnove za šume na Velebitu i u Velikoj Kapeli, a 191415. godine, dakle prije 50 godili a ova osnova, s još nekim materijalima iz onog doba, objavljena je u Šumarskom listu. To su osnove— elaborati pod naslovima: 1. »Preponizni poslušni izvještaj o vojnim šumama slavne ličke graničarske pukovnije koje leže uz morsku obalu austrijskog primorja«, i 2. »Najpokorniji i najposlušaniji izvještaj i opširni opis o c.-kr. vojnim šumama koje se nalaze u austrijskom Primorju kako slavne otočke tako i djelomično ogulinske graničarske pukovnije«. Prijevode ovih eleborata objavio je B. Kosović, tada »kr. zem. šum. nadzornik II razreda«, pod naslovom »Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina« i podnaslovom »Prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradu iz njih, prve misli o pošumljavanju primorskog krša itd.« u Šumarskom listu i posebnom otisku 1914/15.god. Kako i objavljivanje ovih elaborata spada već u poodmakiu prošlost, iskorišćujemo ove obljetnice, da, s jedne strane, na ove vrijedne i jedinstvene historij- Potrebno je istaći da je problematika koju autor u svojoj knjizi obrađuje rijetko dolazila pod pero naših stručnjaka (Begović, Frančišković, Simeunović, Vujičić) pa ona od autora utoliko više zahtijeva i posebnu erudiciju i izvanredan afinitet, što je pisac knjige nesumnjivo i posjedovao. U želji da će rad dra Dušana Vučkovića »Kapitalističko iskorištavanje šuma u Crnoj Gori« — impresivno djelovati i na druge čitaoce naše struke pisac ovih redaka ga toplo preporučuje. Dr ing. Uroš Golubović ske dokumente upozorimo i mlađe generacije šumara, a, s druge strane, da se oda priznanje i K o s o v ić u za ovaj njegov rad, za koji je oteo zaboravu originalne dokumente (izvještaje, zapisnike sjednica, karte), koji su se nalazili u tadanjem »C.-kr. ratnom Arhivu« u Beču te u »Hrvatskom zemaljskom arhivu« u Zajebu. Kako se može zaključiti i iz podnaslova, Kosović se nije ograničio samo na elaborate, nego je objavio i ostale materijale iz kojih se mogu vidjeti okolnosti koje su uvjetovale izradu samih elaborata te propise, kojima se treba osigurati trajna proizvodnja drva prevenstveno za brodogradnju, ali i dasku, jer je »trgovina dasaka s Levantom vrlo jaka«* ŠUME MASIVA VELEBITA I VELIKE KAPELE 1. Masiv Velebit — Velika Kapela podijeljen je u tri upravne cjeline: ličke, otočke i ogulinske graničarske pukovnije (krajiške regimente), a svaka ova cjelina dalje na tzv. distrikte, koje možemo nazvati i šumskoprivrednim područjima. Broj distrikata iznosio je: u ličkoj pukovniji 11, u otočkoj 12, a u ogulinskoj 4. U Ličkoj i Otočkoj pukovniji kao posebne cjeline uzeto je Podgorje tj. područje iz* Navod iz zapisnika od 22. VI 1762. o vijećanju predstavnika Dvorskog trg. vijeća, Češke dvorske kancelarije, Dvorskog ratnog vijeća, Dvorske kancelarjie itd. 463 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
među hrpta Velebita i mora odnosno primorska strana Velebita područje golog krša. Površina šuma (welche . . accurat und Geometrish aufgenommen und nach der Wahren Laage der Gegend entworffen worden« — koja je brižljivo i geometrijski snimljena te prema stvarnom stanju prikazana, kako piše na siutacionoj karti Ličke pukovnije) iznosila je: Ličke pukovnije 51.433 jutara (po 1600 čhv), Otočke pukovnije 108.474 jutara, Ogulinske pukovnije 60.613 jutara, odnosno svega 220.500 jutara. Za pojedine distrikte iskazane su površine i broj stabala po vrstama i to kako ukupni tako i sposobnih, za iskorištenje Za većinu distrikata površina šuma iskazana je jednim podatkom tj. za distrikt kao cjelinu, a za one distrikte koji nisu u cijelosti bili obrasli šumom po pojedinim kompleksima. Tako npr. u distriktu Trnovcu (u području Smiljana s 513 jutara, predjel između Ravne Metle, Kozjaka i Košnog potoka površine 1375 7/8 jutara) i predjel Mala Brušanska Kosa površine 943 jutara (mješovita sastojina hrasta i bukve u omjeru 1:2 ito 1/3 stare, a 2/3 mlade šume). U Podgorju računati su samo predjeli obrasli šumskim vrstama od kojih se mogla očekivati veća korist. Takvih je u Podgorju Ličke pukovnije bilo sedam (najmanji, mladik kod Pavića Glavice i Raskrižja, imao je svega 59 jutara), a na području Otočke pukovnije šest (od kojih je u 3 predjela bilo i crnog bora sa 60 do 100 stabala po jutru). Posebno je iskazana i Senjska draga jer je bila sporna između c. i kr. erara i grada Senja. 2. Obrast sastojina nije iskazivan po drvnoj masi, nego brojem stabala i to po pojedinim vrstama. Sastav po vrstama i po ukupnom broju stabala vidi se iz tabelarnog pregleda. Prosječni broj stabala po jutru kretao se od 110 do 200, ali uglavnom preko 160.Ni u predjelima Podgorja broj stabala po jutru nije bio manji nego u unutrašnjosti. Iskazan je i broj stabala, koja se mogu iskorištavati, ali samo u distriktima iz kojih je onda bilo moguće drvo i izvesti (iznijeti). Po pojedinim pukovnijama prosječni broj svih stabala i stabala za sječu iznosio je: ukupni broj pukovnija broj stabala za stabala iskorištavanje Lička 188 53 Otočka 198 49 Ogulinska 193 3. Za svaki distrikt data je i kratka karakteristika o iskorištavanju. Tako npr. za sastojine u sedmom ličkom distriktu (Trnovac kod Smiljana) kaže da se »od javorine i bukovine kao i Oštarskoj gori mogu praviti vesla, a jelovina nije nego za daske, šindru i dužicu; za sastojine jedanaestog ličkog distrikta navodi se: »svuda se nalazi mladik, a osobito u Velikom potoku, Crnom Madežu i Malom Sunđeru mladika smreke, ali i stabla za jarbole i križišta, koja se međutim teško mogu dopremiti do mora radi dubokih uvala i kamenitih brda«, za osmi otočki distrikt (Senjsko bilo), da je najbolje drvo već izvađeno, ali »ima još nešto smreke za jarbole, a ostalo (smreka, jela, bukva, javor) nije za drugo nego za dužicu, ugljen i ogrjev, dok je hrast još dijelom mladik«; za prvi ogulinski distrikt (Drežnica), piše da je »šuma u cijelosti potpuna s najbiranijim drvetom za brodograđevnu i drugu tehničku upotrebu, ali je neizmjerno težak izvoz do morske obale, osim ako se ne izradi valjan put. . . .«, itd. Za iskorištavanje šuma Otočke pukovnije u izvještaju . . . nalazi se i poseban prijedlog mreže puteva uz naznaku načina i troškova pojedinog puta. Predlaže se izgradnja 8 puteva od kojih neke do mora (na Stinicu, u sv. Juraj, u Senj i u zaliv Povile) s troškom od 10 novčića po dužnom hvatu osnovne širine 9 stopa (dakle blizu 3 m). Radna snaga: graničari. Predložena je i izgradnja skladišta i to ne samo otvorenih (za drvo koje se brzo dalje otprema) nego i zatvorenih. 4. Uzgojne mjere predviđene su sa sječom prestarih stabala, »koja priječe razvoj mladika«, a gdje nema mladika i sadnju sjemena, uglavnom hrastovog. Sječa starih stabala treba biti postepena, kako bi mladik bio zaštićen od bure. Za Oštarsku goru navodi se »da hrast osobito lijepo napreduje, a kada bi se izvršila sječa bukve koja preuzima mah i zasadio hrastov žir proizvela bi se lijepa hrastovina za brodogradnju«. ltd. Nadalje se u cilju osiguranja dobrih sastojina za budućnost preporuca sječa samo prestarih stabala, a zabranu sječe mladih »koja su u najboljoj snazi« pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
rašćivanja. Štetnost prestarih stabala sastoji se i u tome »što za sebe vuku svu silu hrane, a malo je ostvljaju mladim stablima«. Za lički dio Podgorja posebno se naglašava štetnost koza, ali »zabrana držanja koza . . . nije tako jednostavna stvar, jer je ona najvažniji izvor hrane za tamošnje stanovništvo. Zato se za smanjivanje štete od koza predlaže intenzifikacija kozarstva izgradnjom staja i osiguranjem krme za zimski dio godine. 6. U izvještajima . . . nalaze se i podaci o stanju Krša, o jačini, degradacije tla jer se u zaključnom dijelu prikaza :-astojina u ličkom Podgorju navodi, da se u ovom području jača hrastova stabla mogu uzgojiti samo u vrtačama, gdje se nalazi više zemlje i koja su mjesta zaštićena od bure i žege. Takva su mjesta na karti i posebno označena kao npr. Pavićeva draga, predjel ispod Šopića stana, ispod Bilog briga nedaleko granice prema Dalmaciji i dr. 3. OSTALI PRILOZI Od ostale materije u ovom radu B. Kosovića nalazi se i: 1. zapisnici raznih sjednica, 2. Instrukcija za šumare svih c. i kr. vojnih šuma u Karlovačkom generalatu, 3. teze za donošenje propisa o šumskom redu za sve c. i kr. vojne šume u Karlovačkom generalatu, te 4. prijedlozi prodajnog cjenika drveta u šumi na panju. Konačno, B. Kosović, uzima ove materijale za obranu svoje teze da sadašnje rasprostiranje golog Krša ne datira iz daleke prošlosti. KOLIČINA STABALA U ŠUMAMA VELEBITA I VELIKE KAPELE broj stabala na području pukovnije ličke otočke Ogulinske ukupni za sječu ukupni za sječu ukupni jela 3,081.536 1,106.609 5,697.351 1.780.277 2,714.390 bor — — 136.100 67.630 — smreka 1,131.370 250.073 2,916.046 835.335 1,471.660 brijest 1.572 157 18.275 3.894 27.958 bukva 4,526.400 1,258.512 10,252.180 2,407.692 6,332.430 grab 148.830 24.461 264.175 42.023 — hrast 214.030 13.701 424.615 44.088 48.071 jasen (bijeli i crni) 118.398 15.975 206.716 23.477 358.197 jasika — — 2.178 544 — javor 361.535 56.647 519.548 134.851 686.991 klen i maklen 93.734 2.749 178.440 32.444 — lipa 6.831 2.749 15.346 3.836 72.220 Za Ličku pukovniju navodi se, da ima i nešto breze a za Ličku i Otočku, da ima dosta i lijeske, ali koja nije brojčano iskazana, jer se broji kao visoko drvo. „ _.., O. Piskonc |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 88 <-- 88 --> PDF |
domaći 6icučnl ča&api&i LES — Ljubljana 7/8 — 1965. Slovnik M.: Zdravstveno- tehničkoj zaštiti pri drvarsko-industrijskom radu treba posvetiti više pažnje. — Šinkovc B.: Lakiranje sa nitro-i poliesterskim lakovima, njihove karakteristike i međusobna poređenja. — K n oevenage l A.: Specijalne mašine za obradu drva. —- Ehemann K.: Novosti sa područja strojeva za brušenje drva. — H e m p e 1 W.: Automatske stružnice, frezeri i bušilice Hempel. — Motorne pile sistema Dolmar za šumu i skladišta. TOPOLA — Beograd 50/51 — 1965. Vasić M.: Važniji. problemi šumske privrede Jugoslavije. — Bur a D.: Plantažno gajenje topola u Italiji. — Marković J.: Značaj i potreba eksperimentalnog istraživanja primene mehanizacije i racionalizacije u plantažnoj proizvodnji topola i vrba. — Bur a D.: Izložba mehanizacije šumske proizvodnje. BILTEN — Zagreb 7 — 1965. Informacije o primjeni novih privrednih mjera šumarstvu. — O integraciji u šumskoj proizvodnji i industriji za mogućnostima razvoja šumarstva kotara Osijek. — Pokusi sa proizvodnjom vrba. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 7/8 — 1965. Gojmerac M.: Šumski fond i snabdijevanje tvornica celuloze sa celuloznim drvetom. — C i vi ć P.: Osvrt na raniji i sadašnji način mehaničke prerade bukovine. — Eić N,: Taksacijska procjena šuma pomoću primjernih praga. — Zilenkov N.: Uzroci brzog propadanja naših šumskih putova. — O m anovi ć S.: Podizanje šumskih kultura u okolici Sarajeva — historijski prikaz. ŠUMARSTVO — Beograd 12 — 1965. P o p o vi ć V.: Primena linearnog programiranja na probleme iz ekonomike šumarstva. — Radova n o- vi ć Ž.: Metodologija planiranja u radnoj organizaciji u šumarstvu sa stanovišta potrajnog gazdovanja šumama. — G a 1 i ć M.: O mediteranskom i submediteranskom elementu u fiori Šumadije. — N e đ a 1ko v S.: Primena tipologije šuma u uređivanju šuma. — Vujiči ć L.: Istraživačko- razvojna služba u drvnoj industriji Beograda. — Jevti ć M.: Evoluciom put i savremene koncepcije pošumljavanja u Francuskoj. — Mirković D.: Spisak preradu drva. — Tumačenje novih pro-%&doktorskih distertacija odbranjenih na piša. Šumarskom fakultetu u Beogradu (od os8 — 1965. Uvod u diskusiju o stanju i nivanja Šumarskog fakulteta do 1965. g.). PREGLED ZNAČAJNIH ČLANAKA IZ OBLASTI ŠUMARSTVA I INDUSTRIJE ZA PRERADU DRVA OBJAVLJENIH Od br. 1 do 122 broja objavljeni su sli jedeći članci. U zagradi je broj lista u kojem je članak objavljen. Neophodna je modernizacija pilana i fabrika namještaja (5) Drvo, novi izvor odličnog đubriva (14) Borba protiv šumskih požara (20) Sušenje drveta za izradu namještaja (21) Motorne festere u šumarstvu (34) Pošumljavanje priobalnih pojasa Velike Morave (42) Bolje korišćenje šuma i industrija za preradu drveta (43) Šumarstvo i drv. industrija (47) Mehanizacija radova u eksploataciji šuma (47) Značaj šumskih zaštitnih pojasa (63) Bolje utvrđivanje normi u šumarstvu (64) U IT-NOVINAMA Razvoj oplemenjivanja bilja u šumarstvu (72) O nekim aspektima zaštite drveta (87) Gubar napada šume (95) Institut za šumarstvo i drv. industriju — Beograd (106) Zavod za šumarstvo — Peć (106) Kako je zaštićen šumarski stručnjak na terenu (108) Osnovni zakon o zaštiti bilja od bolesti i štetočina (108) Sprečavanje štetnog dejstva poplava (121) Uspjeh bugarske nauke i tehnike u oblasti zaštite bilja (83) Jednostrano čeono zavarivanje brodskih panel-ploča (120) Način polaganja stručnih ispita u šumarstvu (112) |