DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 82     <-- 82 -->        PDF

(Domaća &tcučna Litecatuca


Fukarek P.: Naše listopađno drveće i grmlje.
I. Raspoznavanje vrsta prema izbojcima
i pupovima. Tisak: Celjski tisk,
Celje. Izadavač: Državna založba Slovenije,
Ljubljana. Priručnik džepnog formata
sa 135 strana (oko 180 crteža). Taj
dugo očekivan i veoma potreban priručnik
posvećen je a k a d. I. Pevaleku,
koji je autora »podstrekao na dendrološka
istraživanja naših krajeva.«


Priručnik sadrži uglavnom četiri dijela:
Uvod: 16 strana, Ključ rodova 15 strana,
Opis vrsta 86 strana. K tomu: indeks vrsta
s latinskim i narodnim nazivima 10
strana i Popis važnijih latinskih sinonima.


U uvodnom dijelu, pisac laganim stilom
iznosi opće pokazatelje za raspoznavanje
vrsta u doba vegetacijskog mirovanja.
Zatim u potpoglavlju »Izbojci i ljetorasti«
opširno opisuje značajke izbojaka (dugorasti
i kratkorasti, srčika i dr.). U potpoglavlju
»Pupovi« opisuje značajke oblika,
rasporeda i boje pupova, isto tako u potpoglavlju
»Ožiljci otpalih listova«. Sve
protkano primjerima poznatijih vrsta drveća
i grmlja. U potpoglavlju »Ključ za
raspoznavanje« pisac opisuje i obrazlaže
osnovu za sastav ključa koji
omogućuje brzo raspoznavanje
vrsta: smještaj pupova
(nasuprotan, spiralan i naizmjeničan). Radi
lakšeg snalaženja, Fukarek je izradio
dva ključa: 1. ključ rodova i 2. ključ
vrsta. Iznesen je i postupak kako se pomoću
tih ključeva prilazi raspoznavanju
vrsta.


Ključ rodova veoma je kratak (2 strane).
Ključ vrsta raspoređen je na: Povijuše
i nisko grmlje, Grmlje i Drveće. Nastavno
na taj lako shvatljiv ključ, daju
se sažeti opisi za pojedine vrste ovim
redoslijedom: izbojci, pupovi, ožiljci, habitus,
prirodna rasprostranjenost i dr
Unesene su domaće i rasprostranjenije
inozemne vrste. Za sve rasprostranjenije
vrste uz tekst priloženi su crteži izbojaka
i pupova.


Tisak i oprema su odlični, crteži veoma
jasni.


Možda bi bilo za praksu dobro da je
pisac za pojedine šumarski važnije rodove
komparitivno u tabeli iznio značajne
razlik e između njihovih vrsta i da je
barem uzgredice naveo postojanje spontanih
intraspecies križanaca.


Fukarek je tim djelom ispunio dio velike
praznine u našoj dendrološkoj literaturi.
Uz drugi svoj vrlo plodan rad (za
koji je dobio priznanje i nagradu Republike),
on je tim veoma praktičnim priručnikom
omogućio da šumari i botaničari
vrlo lako izvrše determinaciju listopadnog
drveća i grmlja naših krajeva u doba mirovanja
vegetacije.


J. Šafar
Dušan dr Vučković:


KAPITALISTIČKO
ISKORIŠTAVANJE SUMA
U CRNOJ GORI


U izdanju Istorijskog instituta SR Crne
Gore iz Titograda ove je godine izašla iz
štampe knjiga pod naslovom: »Kapitalističko
iskorišavanje šuma u Crnoj Gori«


od dra Dušana Vučkovića, poznatog i priznatog
šumarskog stručnjaka u našoj zemlji,
a napose u SR Crnoj Gori.


Ovo, po tematici i dokumentaciji, vrlo
rijetko i vanredno vrijedno djelo, kako sa
šumarsko-pravnog tako i sa historijskodruštveno-
ekonomskog gledišta, autor je
napisao na 500 stranica, ne računajući
rezime u francuskom jeziku, popis upotrebljene
literature, arhivskih fondova,
registre ličnih i geografskih imena, te
druge priloge (prijepis ugovora, geografska
karta SR Crne Gore). Problematika
koju autor u svome djelu minuciozno obrađuje
podijeljena je u tri vremenski i
društveno-historijsko-ekonomski karakteristična
dijela, koji opet zajedno predstavljaju
organski povezanu i logično uslovljenu
jedinstvenu cjelinu, koja zaokružena
daje originalan, svojevrsno obrađen
i temeljito dokumentiran presjek, ne samo
šumarskih i općenito ekonomskih nego
i društveno-političkih prilika u Crnoj
Gori od druge polovine XIX vijeka do
1943. godine, odnosno do kapitulacije Italije.
Pa upravo zbog takve kompleksnosti,
zbog združenosti svih uzročnih faktora do,
može se slobodno reći, kobnih posljedica
po crnogorske šume i općenito po šumarstvo
Crne Gore, i evidentnosti nadasve
bezdušne eksploatacije imovine tamošnjeg
stanovništva — što sve istraživač iznosi,
razrađuje, komentira i zaključuje po pojedinim
dijelovima, poglavljima i pojedi




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 83     <-- 83 -->        PDF

načno — i jest velika stručna, naučna i
historijska vrijednost ove knjige Istorijskog
instituta Crne Gore. Još ako se ovome
doda subjektivna moć autora koja se
manifestira u jasnom stilu, bogatu rječniku,
poznavanju problema i prilika, poznavanju
šumarske, pravne i ekonomske
literature, u poznavanju nepisanih zakona
i običaja u ovom kraju naše zemlje,
onda nećemo biti neskromni ako kažemo
da je u ovoj 1965. god. u Titogradu objavljeno
dragocjeno naučno-stručno i historijsko
djelo na kojemu treba čestitati i
pozdraviti i autora i izdavača. Ali treba
reći da je ovaj rad primljen i ocijenjen
od strane prominentnih šumarskih stručnjaka
sa naših fakulteta kao doktorska
disertacija i da je autor na njemu doktorirao,
što govori da je knjiga prije nego
što se pojavila u izlozima i prije nego što
je dospjela u ruke čitalaca bila izložena
rigoroznoj stručnoj i društvenoj ocjeni i
kritici. Ona je tu kritiku izdržala, pa se
može reći da je time knjiga još više
vrednovana. Prema tome možemo reći da
je naša naučna i stručna literatura obogaćena
još jednim vrijednim djelom, bez
osvrta na to što nam je autor njime naslikao
tužnu prošlost crnogorskih šuma
sa stanovišta njihove eksploatacije. No i
sociolozi, pa i historičari radničkog pokreta,
u ovoj studiji mogu naći dragocjenih
podataka za svoje analize. Osim toga,
a na temelju ovako znalačko-didaktičkog
presjeka ekonomskih i društveno-polititičkih
prilika u Crnoj Gori dolazi se, pomnim
studiranjem ove knjige, i do potvrde
onog specifičnog, historijski mogućeg, a
dijalektički opravdanog zaključka da je
ulogu proleterijata u socijalističkoj revoluciji,
koga (zbog nepostojanja industrije)
u Crnoj Gori nije ni bilo, preuzela i izvršila
u njegovo ime narodna inteligencija,
koja je u pravilu poticala sa sela.
Autor, doduše, ovo ne komentira, ali historičarima
radničkog pokreta, ova činjenica
ne bi mogla izmaći. Zapravo čitajući
ovu knjigu teško je reći koji je dio šumarski
a koji je ekonomski, koji je pravni
a koji društveno-politički, koji je moralni,
a koji opet običajni — kad je istraživač,
kako smo već istakli, kompleksno
zahvatio sve uzroke da bi lakše i sa
više svjetla sagledao posljedice bezdušnog
i polukolonijalnog iskorištavanja crnogorskih
šuma i njihovih vlasnika. Dovoljno
je samo istaći da su na području Crne
Gore, koja je do Berlinskog kongresa
(1878. godine) zauzimala površinu od svega
4.400 km2, odnosno nakon oslobodilačkih
ratova (1876—1878) 9.475 km2, ili nakon
balkanskog rata (1912) još oko 5.000


km2, a posebno za vrijeme države SHS i
Jugoslavije, bila skoncentirana brojna eksplotatorska
društva kod kojih je vladao
zakon profita i korupcije a u koju su bili
uvučeni i neki šumarski stručnjaci, visoki
državni činovnici i advokati, pa čak i neki
plemenski, odnosno bratstvenički opunomoćenici.
Dakako, da se sve to kobno
završavalo po vlasnike šuma (privatne,
plemenske, bratstvenicke šume) kojima je
pripadalo oko 92´0/o najvrednijih šuma
Crne Gore. Sama činjenica da su 3 do 22
puta bile veće cijene preprodavanih stabala
od onih što je plaćeno po stablu vlasnicima
šuma i da je intenzitet sječa iznosio
od 63 do 100% i to uglavnom vrednijih
vrsta drveta (četinari) ukazuje jasno
da se ovdje radilo o klasičnom primjeru
polukolonijalne eksploatacije šuma


— tog jedinog imetka crnogorske sirotinje.
U domaćoj ekonomsko-historijskoj literaturi
vjerovatno nema djela koje na tako
opipljiv, očigledan i dokumentiran način
prikazuje strku i napad gramžljivih grabežljivaca
na nezaštićenu narodnu imovinu,
zatim koje prikazuje njihovu moralnu
bijedu i »etiku« dostojnu vremena iz
prvobitne akumulacije kapitala.


Eksploatatorska a. d. i d. d. društva kao
što su: »D. d. za eksploataciju drva«, »Jadransko
šumsko«, »Tara«, »Varda«, »Zeta«
»Union«, »Lestag«, »Industrija drveta H.
Cekro«, »Ombla«, »Durmitor«, »Šipad« i
tko se sve nije, na prevarantski način,
pojavljivao tamo— velikodušno su narodu
obećavali trajno otvaranje šuma (cestama
i željeznicama) i sigurnu garanciju
za njihova zaposlenja uz »bogate«, i još
dodatne nagrade, odnosno ekonomski preporod
njihovih krajeva.


Međutim raznim makinacijama, korupcijama,
bezakonjem i potpunom devestacijom
šuma ova društva su narod pretvorila
u veću sirotinju nego što je bio, a
država je, naročito od svoga (državnog)
preduzeća »Šipad«, doživjela takve ekonomske
štete koje se jedino mogu pravdati
»moralnim« i »etičkim« ugledom njezinog
aparata. Zbog ovakve situacije, a i
radi potankog analiziranja uzroka i posljedica,
autor je podijelio svoju studiju,
osim uvoda, u tri dijela i to na: period
crnogorske države, period kraljevine SHS
i Jugoslavije i period italijanske okupacije
1941—1943. godine. Upravo ovakva
podioba omogućava čitaocu da može, kao
u najčitanijoj političko-ekonomskoj literaturi,
pratiti prodiranje, tok i razvoj kapitala,
njegovih društvenih odnosa i svih
popratnih pojava, kao i reperkusija koje
su nastale nakon iskorištavanja šuma u


461




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Crnoj Gori. Nakon toga, a na temelju de


taljnih analiza, autor knjige donosi sinte


zu svojih istraživanja da bi iz nje, na


kraju, formulirao zaključke koje u cije


losti prepisujemo:


»Na osnovu izvršenih proučavanja i


analiza za sva tri perioda, došlo se do


sljedećih zaključaka:


kapitalističko iskorišćavanje šuma u
Crnoj Gori razvijalo se prema toku razvitka
kapitalističkih društvenih odnosa u
njenim periodima;


u periodu crnogorske države, zbog opite
privredne zaostalosti i krajnjeg siromaštva
zemlje, oskudnih saobraćajnih
sredstava, odsustva šumskih komunikacija,
teškoća transporta robe do tržišta i dr.
razloga — nije bilo objektivnih uslova za
veće iskorišćavanje šuma; stoga se i kapitalističko
iskorišćavanje svodi na vrlo
kratkotrajne sječe jedne šume u slivu
Morače, neznatno iskorišćavanje preko
dvije male parne pilane u g. Tari i nekolike
pilane potočaro i na početak sječa
nekih šuma u d. Tari za potrebe jednog
preduzeća u Bosni; zato ono predstavlja
samo početke takvog rada i nosi pečat
opšte primitivnosti crnogorske privrede;


u periodu države SHS i Jugoslavije kapitalističko
iskorišćavanje šuma u Crnoj
Gori uzima velikog maha, jer u novoj,
mnogo većoj državi s razvijenim kapitalističkim
sistemom i robnom proizvodnjom
i s neuporedivo većim tržištem —
za to postoje kudikamo povoljniji uslovi
nego u crnogorskoj državi; zato se u ovom
periodu obnavljaju raniji ugovori i zaključuje
velik broj novih ugovora za druge
šume;


kapitalističko iskorišćavanje šuma vršeno
je putem mnogobrojnih dugoročnih ugovora,
a odnosilo se samo na nedržavne
šume, najvećim dijelom plemenske, seoske
i bratstveničke; ugovorima je bila obuhvaćena
površina od oko 62.000 ha šuma
u gotovo svim šumovitim srezovima;
najveći broj ugovora odnosio se na šume
za čije je iskorišćavanje trebalo uložiti
male investicije, tj. na šume u slivu Pive,
Tare, Lima i Ibra, kojima je najveći dio
posječenih drvnih masa trasportovan na
preradu van Crne Gore; do sloma Jugoslavije
nijesu dovršene sječe šuma po nekim
ugovorima, a deset ugovora nije ni
počelo da se realizuje;


kupci drveta su mnoga domaća i strana
društva i pojedini kapitalisti iz raznih
krajeva zemlje, a prekupom ugovornih
prava — i državna preduzeća »Durmitor«


»Sipad«; veliki broj domaćih društava
bio je samo nominalno domaći, jer su nji


ma stvarno rukovodili i financirali strani
kapitalisti; od stranih društava sa sjedištem
u inostranstvu učestvuje jedno iz
Čehoslovačke i jedno i Švicarske;


kapitalističko iskorišćavanje šuma u
Crnoj Gori u periodu države SHS i Jugoslavije
u vrlo izrazitom obliku pokazuje
sistem polukolonijalnog iskorišćavanja sa
svim svojim eklatantno ispoljenim negativnim
karakteristikama;


takav sistem bio je prirodan odraz kapitalističkog
društveno-političkog i ekonomskog
sistema u zemlji, u kome domaći
i strani kapitalisti imaju svemoćan uticaj
na sve društvene vlasti, društvene odnose
i razvoj cjelokupnog državnog i
društvenog života; otuda je taj sistem
povezan s raznim i mnogobrojnim špekulacijama,
zloupotrebama, makinacijama i
izigravanjem zakonskih propisa ne samo
od strane kupaca drveta već i od strane
nadzornih državnih organa;


za takav sistem pogodno tie predstavljali
su: opšta i privredna zaostalost Crne
Gore, bijedno ekonomsko stanje njenog
stanovništva i njegova stalna nezaposlenost,
povoljan položaj odnosnih šuma sa
znatnim i kvalitetnim drvnim masama,
jako izražena dominacija nedržavnih šuma
koje su bez stručne uprave, posebni
uslovi krajnje nerazvijenosti šumarstva;


taj sistem je pokazao varvarski ulazak
kapitalista u šume koji, u cilju izvlačenja
što većih profita, provode takvo iskorišćivanje
koje najvećim dijelom nema nikakvih
obzira prema šumama i njihovom
budućem razvoju;


u odnosu na vlasnike odnosnih šuma,
taj sistem je izrazio pljačkaški karakter
kako plaćanjem u najvećem broju slučajeva,
bagatelnih cijena za drvo na panju,
tako i stalnom grubom eksploatacijom
šumskih radnika koji su najvećim dijelom
regrutovani iz redova vlasnika šuma;


ugovaranjem veoma niskih cijena i špekulacijama
pri mnogobrojnim prenosima
ugovora, njihovim izmjenama i produžavanjem
rokova trajanja, taj sistem je nanosio
znatne štete i fiskalnim državnim
interesima;


pored svih negativnih strana takvog sistema,
ne može se poricati da je on vršio
i određeni pozitivan uticaj na razvoj privrede
u Crnoj Gori i na zapošljavanje
stanovništva, čime su donekle olakšavani
veoma teški životni uslovi;


za vrijeme italijanske okupacij
e, rukovodeći organi gotovo svih većih
šumsko-industrijskih preduzeća koja su
pred slom države vršila iskorišćavanje