DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 80 <-- 80 --> PDF |
striju, koja predstavlja ne samo sredstvo za međunarodnu terminologiju i difuziju stručne i naučne literature, već i olakšicu za korišćenje i nformacija. Nastojali smo što više smanjiti vrijeme između publiciranja originalnog rada i pojave njegovog bibliografskog odraza. Materijal je obrađen u obliku dokumentacijskih kartica, koje se mogu izrezivati prema potrebi i lijepiti na bibliografske kartice internacionalnog formata. (Umnažanje se vrši ciklostil strojem, naslovna strana za sve ovogodišnje brojeve otisnuta je u tiskari, a za omotne strane su upotrebljeni institutski fascikli). U prvom broju publiciran je i prikaz primjene decimalne klasifikacije u drvnoj industriji i šumarstvu s glavnom i pomoćnim tabelama, kao i kompletni prijevod grupe 8. koja obrađuje područje — Proizvodi šume i njihova upotreba. Tiraž nije tačno predviđen i kretao bi se prema potrebi, tako´ da zadovolji potrebe našeg Instituta, đrvnoindustrijskih poduzeća, srodnih instituta u zemlji, a manji broj je namijenjen zamjeni za slične domaće i inozemne bibliografske publikacije. Time je ispunjena jedna davna želja stručnjaka ne samo iz naših naučnih institucija u Zagrebu, nego i iz drugih republičkih centara, pa i obaveza prema našim stručnjacima u operativi. Očekujući da će ova aktivnost dobiti podršku i od Saveza istraživačkih ustanova šumarstva i drvne industrije, naša je namjera da se formira centar za drvnu industriju pri našem Institutu, koji bi kartice i informacije o novim časopisima, stranim i domaćim knjigama, separatima, dizertacijama, izvještajima itd. izmjenjivao sa ostalim srodnim institucijama, koje svoj rad koordiniraju s našim, a naravno ne bi se ispustilo iz vida ni suradnja s nacionalnim i akademijskim bibliotekama. U tom slučaju bi dokumentacione kartice nosile osim signature decimalne klasifikacije i rednog broja kartice i oznaku institucije, gdje je dokument obrađen i odakle se može dobiti. U tom centru bi se nalazio centralni katalog svih stručnih časopisa i stranih stručnih knjiga, koji bi se redovno kontinuirao s novim prinovama, odnosno unosile odgovarajuće izmjene. To bi poboljšalo i koordiniranost u nabavci stručnih publikacija i uštedu u materijalnim izdacima. Koordiniranost nabavki stručnih časopisa, kao i pregled domaćih i stranih časopisa po našim naučno-stručnim bibliotekama iz područja drvne industrije i šumarstva, postići će se najbolje popisom časopisa po bibliotekama (podacima o godištima, koje biblioteka posjeduje) i tako stvoriti centralni katalog časopisa, koji bi se mogao i posebno objaviti. Kod toga će biti također neobično važne međusobne informacije o nabavci ostalih stranih publikacija (kao knjiga, separata, izvještaja itd.). U daljnjem izlaganju I. Šalovac komparira bibliografske publikacije i referati vne žurnale i ističe potrebu suradnje s Centrom za tehničku i naučnu dokumentaciju u Beogradu. Bilteni dokumentacije Centra u Beogradu izlaze kako je poznato u više serija, nastojeći da pokriju sve grane prirodnih i tehničkih nauka. Serija A-3 za šumarstvo i drvnu industriju godinama ispunjava veliku prazninu u radu na širenju informacija iz obiju struka. Izlazi u tiražu od 260 primjeraka, a u vidu dokumentacijskih kartica s normiranom dužinom izvoda, anotira veliki broj stručnih časopisa iz obiju struka,ali na žalost samo djelomično. Referativni žurnali u prosjeku mogu obuhvatiti anotacijom oko 57´Vo publiciranih članaka, dok je kod čistih bibliografskih edicija taj postotak 73%. Vrijeme između publiciranja članaka i bibliografskog prikaza je neuporedivo kraće i ide u korak s tempom publiciranja, dakle pruža upotrebive informacije — u pravo vrijeme. Naučni radnik i specijalista treba da primi znanstvenu informaciju na najbrži i najkoncizniji način, a to mu prije svega pruža jedna specijalizirana bibliografska ekipa — poznavaoca struke, stranih jezika i tehnika rada. Mi raspolažemo velikim bogatstvom dokumentacije, ali njeno korišćenje nije još sistematizirano, jer je ne koriste efikasno privreda i drugi zainteresirani faktori. Danas, npr. u našoj zemlji, prema nekim podacima, razne institucije uvoze oko 11.000 naslova stranih časopisa, za koje se ne može reći da se koriste najefikasnije. Pojedine časopise uvoze u većem broju više organizacija i tako možda nepotrebno troše devize. Koordiniranim radom postiglo bi se efikasnije korišćenje uvezenih publikacija, uz to bi se strani časopisi naručivali u najnužnijem i potrebnom broju, a eventualno i bolje stručne kvalitete. Na završetku svog izlaganja I. Šalovac iznosi da je za osiguranje uspješnije koordinacije istraživanja potrebno razviti i bolju službu jedinstvenih informacija. Vrijeme je da stvari krenu naprijed, potencijalnih mogućnosti ima — treba ih samo i ostvariti. U diskusiji koja se iza toga razvila, prisutni su iznijeli slijedeća mišljenja. NE |