DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 79 <-- 79 --> PDF |
me zaključeno je nakon diskusije potpred.sjednika Saveza IT Hrvatske prof, dr Milana Androića da se izabere nekoliko jakih organizacija šumarstva i drvne industrije u SRH u kojima anketirati i rukovodioce i na osnovi te ankete donijeti prijedloge i zaključke Savezu IT Hrvatske. Ad. 4. Upravni odbor Saveza prihvatio je po blagajniku podnesen rebalans financijskog plana za 1965. godinu. Ad. 5. Glede raspodjele osobnih dohodaka službenicima adimnistracije našeg Saveza zaključeno je da blagajnik i tajnik uz pomoć predsjednika pripreme prijedlog pravilnika, a da se prije njegova odobrenja osoblju izvrši isplata akontacije. Ad. 6. Razno Zaključuje se iz u tu svrhu namijenjenih sredstava Saveza dodijeliti kako slijedi: a) za priznanje na dugogodišnjem radu u obliku spomen-pokiona ranijim funkcionerima Saveza ITŠID Jugoslavije iznos do 40.000 d. b) Fondu za unapređenje dječje zaštite iznos od 10.000 d. c) Pokretu »Nauku mladima« iznos od 10.000 d. DOKUMENTACIJA U DRVNOJ INDUSTRIJI I ŠUMARSTVU Institut za drvo, Zagreb, organizirao je 15. V 1965. sastanak na kojem se raspravljalo o temi iznesenoj u naslovu. Sastanak je održan u biblioteci Zavoda za tehnologiju drva, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Sastanku su prisustvovali: Prof. dr. NEIDHARDT N., dekan Šumarskog fakulteta, Zagreb, Prof. dr. ANIC M., predstavnik JAZU, Zagreb, Prof. dr. Horvat I., predstavnik Šumarskog fakulteta, Zagreb, Prof. dr. POTOČIĆ Z., predstavnik Saveza šumarskih društava Hrvatske, Zagreb, Ing. DERETA B., predstavnik Instituta za šumarska istraživaživanja, Šum. fakulteta, Zagreb, Ing. LOJDA G., predstavnik Jugoslavenskog instituta za četinjače, Jastrebarsko, Ing. BARIŠIĆ T., predstavnik Instituta za drvo, Zagreb, Ing. RAJKOVIC V., predstavnik Instituta za drvo, Zagreb, Ing. PRPIC B., predstavnik Šumarskog fakulteta, Zagreb, Ing. BAĐUN S., predstavnik redakcije Bibliografskog biltena IZAD-a, Zagreb. Za predsjednika sastanka izabran je prof. dr. I. Horvat, koji je nakon uvodne riječi predložio slijedeći dnevni red: 1. Izvještaj o dosadašnjem radu na dokumentaciji 2. Izdavanje bibliografskih publikacija 3. Formiranje redakcije za dokumentaciju za područje šumarstva 4. Razno Izvještaj o dosadašnjem radu na dokumentaciji radova s područja drvne industrije, kojeg vrši Odjel za dokumentaciju i publikacije Instituta za drvo (IZAD-a) podnosi Šalovac Ivo, dipl. inž. U svom izlaganju ukazuje na činjenicu da danas postoji preoblije znanstvenih informacija koje se prenose kroz sve veći broj stručnih časopisa, knjiga, tehničkih izvještaja i dr. Ove informacije objavljuju se brže nego što se mogu sabrati i prikazati. Kao ilustraciju tome navodi podatak da danas na području prirodnih nauka i tehnike godišnje izlazi oko 40.000 časopisa s oko 2 miliona članaka. Časopisi, odnosno članci unutar njih drže više korak s napretkom nauke, nego monografije, knjige i ostalo. Budući da su članci od većeg naučnog i stručnog interesa, potrebno je njihove naslove i sadržaje što prije prenijeti do zainteresiranih punktova. Na ovaj način olakšava se rad mnogim naučnim i stručnim radnicima — jer »nekolicina njih čita mnogo, da bi mnogo njih s malo čitanja bili dobro informirani «. Radi gore iznesenih razloga, Odjel za dokumentacij u i publikacije IZAD-a u Zagrebu, uključujući napore Instituta za unapređenje naučno-istraživačkog rada, počeo je ove godine izdavati BIBLIOGRAFSKI BILTEN za područje drvne industrije. Korištenjem ove publikacije naši naučni i stručni radnici u raznim institucijama, te stručnjaci i tehničari u praksi moći će kompletirati svoje kartoteke s bibliografskim podacima: o člancima iz stručnih časopisa, o knjigama i ostalim materijalima. Ostvarenje principa moderne dokumentacije, tj. preko horizontalnog komuniciranja znanosti, omogućiti vertikalnu transmisiju informacija, zadatak je ove nove publikacije. Prilikom rada na Bibliografskom biltenu, Odjel za dokumentaciju koristio je časopisni fond biblioteke IZAD-a koji velikim dijelom pokriva područje drvne industrije. Postepeno bi se obradili i časopisi — koji bi bili od interesa — i iz ostalih specijalnih bibliotečno-dokumentacionih centara. Prvi broj donosi i popis časopisa. Predviđeno je izlaženje 10 brojeva godišnje. Rad redakcije se sastoji u izboru članaka, bibliografskoj obradi, prijevodu naslova na naš jezik, kao i klasificiranju prema decimalnoj i Oxfordskoj klasifikaciji za šumarstvo i drvnu indu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 80 <-- 80 --> PDF |
striju, koja predstavlja ne samo sredstvo za međunarodnu terminologiju i difuziju stručne i naučne literature, već i olakšicu za korišćenje i nformacija. Nastojali smo što više smanjiti vrijeme između publiciranja originalnog rada i pojave njegovog bibliografskog odraza. Materijal je obrađen u obliku dokumentacijskih kartica, koje se mogu izrezivati prema potrebi i lijepiti na bibliografske kartice internacionalnog formata. (Umnažanje se vrši ciklostil strojem, naslovna strana za sve ovogodišnje brojeve otisnuta je u tiskari, a za omotne strane su upotrebljeni institutski fascikli). U prvom broju publiciran je i prikaz primjene decimalne klasifikacije u drvnoj industriji i šumarstvu s glavnom i pomoćnim tabelama, kao i kompletni prijevod grupe 8. koja obrađuje područje — Proizvodi šume i njihova upotreba. Tiraž nije tačno predviđen i kretao bi se prema potrebi, tako´ da zadovolji potrebe našeg Instituta, đrvnoindustrijskih poduzeća, srodnih instituta u zemlji, a manji broj je namijenjen zamjeni za slične domaće i inozemne bibliografske publikacije. Time je ispunjena jedna davna želja stručnjaka ne samo iz naših naučnih institucija u Zagrebu, nego i iz drugih republičkih centara, pa i obaveza prema našim stručnjacima u operativi. Očekujući da će ova aktivnost dobiti podršku i od Saveza istraživačkih ustanova šumarstva i drvne industrije, naša je namjera da se formira centar za drvnu industriju pri našem Institutu, koji bi kartice i informacije o novim časopisima, stranim i domaćim knjigama, separatima, dizertacijama, izvještajima itd. izmjenjivao sa ostalim srodnim institucijama, koje svoj rad koordiniraju s našim, a naravno ne bi se ispustilo iz vida ni suradnja s nacionalnim i akademijskim bibliotekama. U tom slučaju bi dokumentacione kartice nosile osim signature decimalne klasifikacije i rednog broja kartice i oznaku institucije, gdje je dokument obrađen i odakle se može dobiti. U tom centru bi se nalazio centralni katalog svih stručnih časopisa i stranih stručnih knjiga, koji bi se redovno kontinuirao s novim prinovama, odnosno unosile odgovarajuće izmjene. To bi poboljšalo i koordiniranost u nabavci stručnih publikacija i uštedu u materijalnim izdacima. Koordiniranost nabavki stručnih časopisa, kao i pregled domaćih i stranih časopisa po našim naučno-stručnim bibliotekama iz područja drvne industrije i šumarstva, postići će se najbolje popisom časopisa po bibliotekama (podacima o godištima, koje biblioteka posjeduje) i tako stvoriti centralni katalog časopisa, koji bi se mogao i posebno objaviti. Kod toga će biti također neobično važne međusobne informacije o nabavci ostalih stranih publikacija (kao knjiga, separata, izvještaja itd.). U daljnjem izlaganju I. Šalovac komparira bibliografske publikacije i referati vne žurnale i ističe potrebu suradnje s Centrom za tehničku i naučnu dokumentaciju u Beogradu. Bilteni dokumentacije Centra u Beogradu izlaze kako je poznato u više serija, nastojeći da pokriju sve grane prirodnih i tehničkih nauka. Serija A-3 za šumarstvo i drvnu industriju godinama ispunjava veliku prazninu u radu na širenju informacija iz obiju struka. Izlazi u tiražu od 260 primjeraka, a u vidu dokumentacijskih kartica s normiranom dužinom izvoda, anotira veliki broj stručnih časopisa iz obiju struka,ali na žalost samo djelomično. Referativni žurnali u prosjeku mogu obuhvatiti anotacijom oko 57´Vo publiciranih članaka, dok je kod čistih bibliografskih edicija taj postotak 73%. Vrijeme između publiciranja članaka i bibliografskog prikaza je neuporedivo kraće i ide u korak s tempom publiciranja, dakle pruža upotrebive informacije — u pravo vrijeme. Naučni radnik i specijalista treba da primi znanstvenu informaciju na najbrži i najkoncizniji način, a to mu prije svega pruža jedna specijalizirana bibliografska ekipa — poznavaoca struke, stranih jezika i tehnika rada. Mi raspolažemo velikim bogatstvom dokumentacije, ali njeno korišćenje nije još sistematizirano, jer je ne koriste efikasno privreda i drugi zainteresirani faktori. Danas, npr. u našoj zemlji, prema nekim podacima, razne institucije uvoze oko 11.000 naslova stranih časopisa, za koje se ne može reći da se koriste najefikasnije. Pojedine časopise uvoze u većem broju više organizacija i tako možda nepotrebno troše devize. Koordiniranim radom postiglo bi se efikasnije korišćenje uvezenih publikacija, uz to bi se strani časopisi naručivali u najnužnijem i potrebnom broju, a eventualno i bolje stručne kvalitete. Na završetku svog izlaganja I. Šalovac iznosi da je za osiguranje uspješnije koordinacije istraživanja potrebno razviti i bolju službu jedinstvenih informacija. Vrijeme je da stvari krenu naprijed, potencijalnih mogućnosti ima — treba ih samo i ostvariti. U diskusiji koja se iza toga razvila, prisutni su iznijeli slijedeća mišljenja. NE |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IDHARDT dr. NIKOLA: »Istaknuo bi potrebu za takovim radom, naročito među mladim kadrom, kao i potrebu brzog informiranja o naučnim dostignućima, ne samo preko bibliografskih naslova nego i preko anotacija važnijih članaka«. ANIC dr. MILAN: »Podupire inicijativu IZAD-a i pozdravlja hvale vrijednu akciju. Redovno objavljivanje aktuelnih dostignuća u nauci biti će od pomoći ne samo kadru na startu stručnog uzdizanja, nego i svima ostalim. Smatra, da je potrebno i za područje šumarstva pristupiti odmah izdavanju jedne bibliografske edicije.« BARIŠIČ inž. TOMISLAV: »Smatra da započetu akciju treba nastaviti i proširiti. Bibliografska obrada inozemnih naučnih dostignuća i njihova transmisija usko su povezani s konkretnim problemima koje treba riješiti u praksi. Naša je obaveza razvijanje kadrova u praksi, koji će s dostupnošću potrebnih informacija o različitim problemima uzdizati i ujedno biti stimulirani na daljnje stručno usavršavanje. Ističe potrebu da se zaključci s ovog sastanka prenesu u Savez istraživačkih ustanova i drvne industrije u Beogradu «. DERETA inž. BOGDAN: »U ime Instituta za šumarska istraživanja, pozdravlja i podržava ovu akciju naglašavajući da će Institut u okviru postojećih mogućnosti pružiti svu potrebnu pomoć«. Ispred Zavoda za četinjače, LOJDA inž. GRETA naglašava, »da je bilo već krajnje vrijeme da se pristupi organiziranju i izdavaniu, na ovaj način obrađene stručne literature«. POTOČIĆ dr. ZVONIMIR pozdravlja akciju u ime SDITSDI i iznaša da će Savez staviti na raspolaganje fond stručne biblioteke i podržati akciju u Šumarskom listu. HORVAT dr. IVO konstatira jednoglasnost učesnika o potrebi izdavanja bibliografskih publikacija za šumarstvo, kao što je to već ostvareno za područje drvne industrije. Smatra da se pored bibliografiranja naslova članaka trebaju vršiti i anotacije ili prikazi najvažnijih članaka u našim stručnim časopisima. Govoreći o tehnici štampanja biltena smatra, da je potrebno poboljšati tehničku bazu opreme za izdavanje ove publikacije. Bolje opremljeno izdanje omogućiti će i razmjenu za slične publikacije. Nadalje ističe potrebu da se za dokumentacionu službu na području šumarstva formira jezgro, koje bi predstavljalo užu redakciju organizacione naravi, koja bi pokrenula izdavanje bibliografskog biltena za šumarstvo. BADUN inž. STANKO govori o potrebi suradnje s Jugoslaven skim Centrom za naučnu i tehničku dokumentaciju po pitanjima izmjenjivanja informacija i kordinaciji izdavanja biblio grafskih edicija. RAJKOVIĆ inž. VLADO ističe potrebu i razloge za formiranje uže redakcije, šumarske serije, bibliografskog biltena. Govoreći o tome iznaša iskustva redakcije bibliografskog biltena za područje drvne industrije. Smatra, da redakcije trebaju biti u što užem sastavu, radi kriterija pri izboru članaka, brzom reagiranju i ažurnosti informacija. ŠALOVAC inž. I., naglašava potrebu organizacije zajedničkog međurepubličkog centra za dokumentaciju i informacije za šumarstvo i drvnu industriju. BARIŠIC inž. TOMISLAV naglašava ulogu i značaj dokumentacione službe i njezinih edicija za potrebe istraživačkog rada i prakse. To je nervni centar, odakle potiču sve ostale akcije. Dokumentaciona služba nije stvar ličnog afiniteta pojedinaca nego stvarna potreba za našu čitavu struku. HORVAT dr IVO ističe neophodnost stvaranja materijalne baze za takav rad. Smatra, da u početku treba pristupiti obradi i izdavanju edicija prema momentanim mogućnostima, a postepeno osigurati i novčana sredstva. Iz diskusije o gornjoj temi i iznesenih mišljenja prisutnih, na sastanku su doneseni ZAKLJUČCI, koji pokazuju da postoji: 1. Jedinstvenost stava o potrebi izdavanja bibliografskog biltena za šumarstvo i drvnu industriju; 2. Suglasnost prisutnih o zajedničkoj suradnji, stručnoj i materijalnoj pomoći bibliografskim publikacijama; da se, 3. Izabere redakcija za šumarsku seriju bibliografskog biltena: Bertović Stjepan, dipl. inž., Institut za šum. istraž., Zagreb, Prpić Branimir, dipl. inž., Šumarski fakultet, Zagreb, Dr. Bojanin Stevo, Šumarski fakultet, Zagreb Lojda Greta, dipl. inž., Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko 4. Izabire se za urednika obiju redakcija: Rajković Vladimir, dipl. inž. da treba, 5. Upoznati Savez istraživačkih ustanova Šumarstva i drvne industrije, Beograd o zaključcima ovog sastanka. 6. Pripremiti zajedničko savjetovanje predstavnika šumarskih i drvnoindustrijskih institucija u SFRJ, o pitanju dokumentacijske službe. 7. Organizaciju savjetovanja povjeriti Instituta za drvo u Zagrebu. Odjelu za dokumentacije i publikacije, St. B., R. V. |