DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 64 <-- 64 --> PDF |
da je iza Oslobođenja učinjeno mnogo na razvoju šumske proizvodnje naročito u odnosu na razdoblje između dva rata ( pa i ranije) još uvijek je udio ljudskog rada na prilagođivanju fizionomije šumskog fonda društvenim potrebama jedva primjetan. Šumsko privrednih organizacija (šumskih gospodarstava) ima nešto preko 20 (23 s Koprivnicom). Prosječna površina kojom jedna organizacija upravlja iznosi 80.500 ha, a ako se izuzme Dalmacija onda iznosi 64.400 ha. Prosječna površina jednog gospodarstva u Dalmaciji iznosi 144.000 ha, u Lici i Gorskom Kotaru 133.000 ha, a na kontinentalnom dijelu 50.700 ha. Veliki broj gospodarstava rasparčava ionako mala sredstva na mnogo malih dijelova, koji su, svaki za sebe, premali za zamašnije akcije. Stanje drvoprerađivačke industrije nije nimalo povoljnije. Preteže mehanička prerada, posebno pilanska, sa zastarjelom opremom, zastarjelim tehnološkim postupkom, nedovoljno mehanizirana. U finalnoj proizvodnji dominira svaštarstvo sa niskom produktivnosti rada, i često zanatskim karakterom rada. Uopće, kapaciteti su ispod optimalnih, razasuti po republici, a pilanski kapacitet dvostruko veći od sirovinskih mogućnosti. Industrija celuloze i papira je nedovoljno razvijena. Ekonomska je situacija većine poduzeća slaba, često na granici rentabiliteta. Privrednih organizacija ima oko 70, a pilana (zajedno sa malim pilanama uslužnog reza) oko 400. Ukupan gubitak drvnoindustrijskih poduzeća u 1962. godini iznosio je cca700 mil. dinara, a u 1963. godini nešto više d 1,4 milijarde dinara. U 1964. godini je situacija bila nešto povoljnija ne samo zbog očite konjukture na svjetskom drvnom tržištu, nego i zbog povoljnijih privrednih instrumenata u prvom planu. ZADACI PO SEDMOGODIŠNJEM PLANU Zadaci šumske proizvodnje do 1970. godine Zadaci šumske proizvodnje do 1970. godine su značajni, budući da su posebno naglašeni zadaci na podizanju većih površina topolovih plantaža (6000 ha godišnje i više) te plantaža i intenzivnih kultura četinjača (2000 ha godišnje, pa i više) a zatim treba povećati napore na melioraciji degradiranih šuma i šikara, što sve iziskuje veće napore nego u proteklom razdoblju. Osim tih izuzetno visokih zadataka nužno je proširenje šumskih komunikacija (250 km godišnje), te uvođenje mehanizacije u šumski transport (do 7010/o radova). O izvršenju ovih zadataka zavisi s jedne strane podmirenje potreba društva (bilo upotrebnim vrijednostima, bilo devizama) uz istovremeno jačanje ekonomskog položaja šumsko-privrednih organizacija, i s druge strane sniženje troškova eksploatacije šuma do mjere koja omogućava sve potrebne tehnološko- uzgojne zahvate u sastojinama. Zadaci drvoprerađivačke industrije do 1970. godine Porast potreba na drvetu, uslijed naglog razvoja privrede, stavlja daljnje zadatke drvoprerađivačkoj industriji. Osim znatnog porasta unutarnje potrošnje namještaja i papira, te porasta potreba drugih privrednih grana na drvetu kao reprodukcionom materijalu, ekonomika zemlje zahtijeva i porast eksportnih vrijednosti drveta i drvnih proizvoda. Do 1970. godine proizvodnja celuloze i poluceluloze treba da dostigne nivo od cea 320.000 t (od sadašnjih 27.000 t), furnira i raznih ploča nivo od preko 160.000 m3 (sada 60.000 m:i), a proizvodnja namještaja treba da poraste 2,6 puta. |