DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 40 <-- 40 --> PDF |
FUNKCIONALNA OVISNOST CIJENE KOŠTANJA I OSNOVNO-TEHNOLOŠKOG VREMENA NA PRIMARNIM RADNIM STROJEVIMA PRI PRERADI lm3 JELOVE PILANSKE OBLOVINE O ŠUMSKO-UREDAJNIM DEBLJINSKIM STEPENIMA Dr ing. UROS GOLUBOVIC UMJESTO UVODA Prof. dr Milenko P 1 a v š i ć je proveo opsežna istraživanja u jelovim ekonomskim šumama Gorskog Kotara s namjerom da ustanovi najpovoljniju zrelost jele ("Abies alba, Mill.) za sječu. Od kolike je to važnosti za šumsko gospodarstvo i uopće za narodnu privredu zemlje nije potrebno na ovom mjestu posebno isticati, budući da je prof. Plavši ć u uvodnom dijelu svoje opsežne studije, a na temelju rezultata istraživanja, o ovom potanko pisao (8). Na temelju minucioznih istraživanja autor je došao do zaključka da su sva jelova stabla koja su obuhvaćena šumsko-uređajnim debljinskim stepenima od 62,5 cm pa naviše zrela za sječu, te da ih, ako uzgojni, uređajni i zaštitni razlozi ne zahtijevaju drugačije, treba redovito sjeći, jer su upravo u ovom debljinskom stepenu i oko njega grupirane sve najvažnije sječive zrelosti. Isto tako autor je došao do zaključka da ne treba sjeći jelova stabla koja pripadaju nižim šumsko-uređajnim debljinskim stepenima od debljinskog stepena 62,5 cm, osim ukoliko opet uzgojni, uređajni i zaštitni razlozi to ne nalažu. Autor posebno ističe da se kao donja granica sječive zrelosti jele može smatrati prsni promjer od oko 40 cm, budući da do ovog promjera jelova stabla još nisu osigurala regeneraciju dovoljnom količinom zdravog i klijavog sjemena (fizička ili biološka zrelost). I autor ovoga rada je vršio istraživanja polazeći sasvim drugim putem i sa drugim ciljem, pa je opet došao do istih rezultata i zaključaka (4). Naime, cilj je naših istraživanja bio da utvrdimo najrentabilniji šumsko-uređajni debljinski stepen jele (Abies alba, Mill.) za pilansku preradu. Dakle pošli smo od mrtve tvari, od gotove robe — pilanskih trupaca — i proveli istraživanja u drvnoj industriji, da bismo se sa dobivenim rezultatima tih istraživanja opet vratili u šumu i, na naše zadovoljstvo, prijatno je konstatirati da su nam rezultati istraživanja potpunoma koincidirali. Znači da su i ovim istraživanjima ustanovljeni šumsko-uređajni debljinski stepeni jele od 62,5 i 67,5 cm (debljinski razred od 60 do 70 cm) kao najrentabilniji za pilansku preradu. Rentabilnost smo računali kao odnos između novostvorene vrijednosti (dohotka) ili dijela novostvorene vrijednosti (razlike u realizaciji) i utrošenih sredstva, odnosno cijene koštanja za normalnu okrajčenu građu proizvedenu iz 1 m3 jelove pilanske oblovine razlučene po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima širine 5 cm. U račun smo uzeli utrošena sredstva zbog toga što nam je |