DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 36     <-- 36 -->        PDF

manjem i ne tako karakterističnom obimu) primetili kod još jednog stabla
belog bora. Vrlo je verovatno da se ovaj fenomen može otkriti i kod drugih
primeraka belih borova na Kajmakčalanu i u ostalim beloborovim šumama u
Makedoniji. Pošto je već Jovančevi ć (1964) otkrio dvopolne cvasti kod
smrče, a mi kod belog bora, postoji verovatnoća da se dvopolnost može utvrditi
i kod ostalih četinarskih vrsta, pa tim više ova pojava zaslužuje veću pažnju.


Dvopolne cvasti belog bora (pri dnu su muške, a na vrhu ženske)
Foto: N. Popnikola


Kako je napred izneto dvopolne cvasti kod belog bora primećene su na
dva stabla. Od 29 analiziranih cvasti sa stabla 1 (m. zv. »Reder«), nađeno je
10 primeraka dvopolnih cvasti, dok je kod stabla 2 (takođe na m. zv. »Reder«)
analizirano 26 cvasti i utvrđeno svega 4 dvopolnih cvasti. Stablo 1 je staro oko
80 godina, sa prsnim prečnikom od 58 sm i visinom od 24 m. Stablo 2 je staro
oko 65 godina, ima prsni prečnik od 47 sm i visinu 20 m. Kod oba stabla i
muške i ženske cvasti imaju crvenu boju. Prema istraživanjima koje je na
Kajmakčalanu vršio N i č o t a (1963), oba bora pripadaju tipu Pinus silvestris
ssp. hamata (Stev.) i f. erythranthera Tub. Kod dvopolnih cvasti broj ženskih
šišarica na dugorastu kreće se od jedan do tri. Merenjem dužine letorasta na
kojem se pojavljuju dvopolne cvasti, odnosno dugorasta na kojem se pojavljuju
ženske cvasti, te kratkorasta na kojem se pojavljuju muške cvasti, došli smo do
sledećeg zaključka: