DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nosti, koje u konkretnim slučajevima treba znalački iskorišćivatii Iz navedene problematike vidi se za takve proizvodnje da je redovno od presudne važnosti reorganizacija održavanja postrojenja i strojeva, izobrazba kadrova u radu na više strojeva i u vršenju više specijaliziranih radova (mnogospecijaliziranost kao analogija mnogomajstorstva!), pravodobno snabdijevanje poduzeća potrebnim sirovinama i ostalim reprodukcijskim materijalom, odstranjivanje grla proizvodnje, osiguranje kvalitete proizvoda, čuvanje djece radnica za vrijeme druge smjene, te osiguranje toplog obroka hrane za vrijeme radnog vremena u poduzeću, racionaliziranje i mehaniziranje unutrašnjeg transporta, poboljšanje radne discipline. Konstatiramo da se u takvim našim poduzećima premalo koristi valoriziranje škarta i otpadaka te otpadnih voda, da se premaloposiže za malom automatizacijom i malom automac.ijom (naročito rcgulacijskiliuređaja) te za proučavanjem rada i proizvodnog procesa — u cilju pronalaženja i ostvarenja optimalnog rada i optimalne proizvodnje! Te i druge neiskorištene karike aktiviranja sakrivenih rezervi — trebaju dodatno iskoristiti i ona navedena poduzeća koja nisu prelazak na skraćeno radno vrijeme ostvarila sa dosta ekonomsko-financijskog uspjeha! Odlični primjeri uspješnog skraćenja radnog vremena s jedne strane te primjeri takvih skraćenja radnog vremena koja jedva zadovoljavaju zahtjeve koje je postavilo naše privredno zakonodavstvo s druge strane — trebaju biti podstrek i drugim analognim poduzećima za studioznu pripremu i provedbu skraćenja radnog vremena s takvim uspjehom koji je u skladu s društvenim zahtjevima pri rješavanju te problematike! KONAČNI ZAKLJUČAK Iz naše analize 17 anketiranih poduzeća koja su prešla na 42-satno tjedno radno vrijeme nedvojbeno se vidi, da je uz temeljitu pripremu i provedbu odnosnih mjera — moguće sa mnogo uspjeha skratiti radno vrijeme u privrednim organizacijama šumarstva, drvne industrije te industrije celuloze i papira! Da bi se moglo pratiti ekonomsko-financijske efekte prelaska na skraćeno radno vrijeme dovoljno sigurno i tačno — u našim uvjetima treba odnosnu metodologiju Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) usavršiti tako, da se vrši strogo odvajanje vanjskih utjecaja na poslovanje u poduzeću, u prvom redu promjena tržišnih cijena te einstrumenata i mjera privrednog sistema a u šumarstvu još i drugih specifičnih utjecaja (promjena položaja sjecišta prema tržištu ,promjena uvjeta rada na sjecištima, promjena asortimana i količine sječne drvne mase, i dr.) te razlikovanje tzv. amortizacije za regeneraciju šuma (i to posebno u njezinom dijelu koji služi jednostavnoj reprodukciji posječene drvne mase i u onom njezinom, dijelu koji služi proširenoj reprodukciji posječene drvne mase i osnovnih sredstava). Bez takvog strogog odvajanja nije moguće dovoljno sigurno i tačno ocijeniti ekonomsko- financijski uspjeh pojedinog poduzeća u skraćenju radnog vremena! Pri studiju podataka poduzeća lako je zapaziti, da metodologija nije im bila dovoljno jasna pri obrađivanju »elemenata za analiziranje ostvarenja nivoa produktivnosti rada u užem smislu« i pri obrađivanju »nekih elemenata za analiziranje gubitka u procesu proizvodnje«. Zbog toga su neka po |