DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 29     <-- 29 -->        PDF

konodavstva, u cilju aktiviranja sakrivenih rezervi u poduzeću — u navedenom
elaboratu, programu i projektu predviđene su i zatim ostvarene ove mjere:


bolje iskorišćenje radnog vremena, bolje iskorišćenje postrojenja i strojeva,
smanjenje bolovanja putem pojačane preventive u zdravstvenoj službi (cijepljenje
protiv gripa i stalna zdravstvena kontrola), smanjenje zastoja u radu.,
preventiva pri tekućem održavanju postrojenja i strojeva, sinhronizacija rada
u proizvodnom procesu, pravodobno snabdijevanje poduzeća reprodukcijskim
m.aterijalom, razvijanje široke inicijative u kolektivu poduzeća za otkrivanje
unutrašnjih rezervi. — Optimalizaciju instaliranih kapaciteta (odstranjivanje
grla proizvodnje) i sinhronizaciju rada u proizvodnom procesu — omogućilo je
upravo navedenih pet sistema rasporeda skraćenog radnog vremena u poduzeću.
Održavanje oruđa za rad poboljšalo se je time što su svi remonti usklađeni
sa proizvodnim programom, a tekuće održavanje vrši se u redovnom radnom
vremenu. Nivo produktivnosti rada u toku radnog dana nije se pratio
Nove smjene nije se uvodilo; prva smjena radi od 6—14 sati, druga od 14—22
sata, a treća od 22—6 sati. Za poboljšanje radne discipline primjenjuje se načelo
ocjene rada; postignuti rezultati su pozitivni. — U poduzeću je na snazi
sistem stimulativne unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka putem obračuna
po ekonomskim jedinicama, koje prate troškove i ostvarivanja normativa.
Radne norme su tehničke i iskustvene, a izvršavaju se od 100 do 130, u prosjeku
115%. Sistem raspodjele i organizacije stalno se poboljšava.


Uporedbom god. 1964. kada se radilo uz skraćeno radno vrijeme u prosjeku
42,01 sata tjedno — sa baznom god. 1963. kada se radilo uz (također
skraćeno) radno vrijeme 46 sati tjedno, utvrdili smo ove rezultate, npr.:



netto produkt je narasao na indeks 120,5 , iako su angažirana osnovna sredstva
na nivou indeksa 104,7 i obrtna sredstva indeksa 119,7; istodobno,
broj radnika narasao je na indeks 104,6 , pa su se mogli
isplatiti čisti osobni dohoci na nivou indeksa 140,0;

čisti prihod II narasao je na indeks 122,0 , fondovi poduzeća na indeks
230,8 , a fizički obujam realizirane naplaćene proizv
od n j e n a indek s 114,1, ukupne proizvodnje 114,9 i vrijednost
proizvodnje 120,8; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 114,9;
— ukupna akumulacija narasla je na indeks 114,1 — iako
su prodajne cijene ostale iste a poskupili reprodukcijski materijali i troškovi;



tehnička opremljenost po radniku ostala je na indeksu 100, a obujam godišnje
proizvodnje po stalnim cijenama po radniku narasa o j e na
indeks 109,9, pa i globalna proizvodnost živog rada

usprkos skraćenom radnom vremenu;

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 105 (gore 104,6) i raspoloži vom
fondu radnih satova koji je opao na indeks 92,9
— ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 91,6 a prekovremeni
radni satovi opali su čak na indeks 41,0; pritom, izgubljeni radni satovi
zbog odsustva s rada opali su tek na indeks 94,2 (u čemu oni zbog ostalih
opravdanih izostanaka čak na 72,1 , ali oni zbog neopravdanih izostanaka
nažalost čak su se popeli na indeks 132,1) a izgubljeni radni satovi pri radu
opali su čak na nivo indeksa 85,4 (u čemu oni zbog ispravke kvaliteta čak
na 69,3 , a oni zbog čekanja na 74,1);