DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz svega što smo naveli za to poduzeće vidi se da je ono uz skraćeno radno vrijeme i broj radnika na nivou indeksa 113 — ostvarilo veću proizvodnju i ukupne prihode nego u baznom razdoblju, ali ne veću (najmanje) proporcionalno indeksu broja radnika; da je dapače ostvarilo manji netto produkt i ukupnu akumulaciju, a isplatilo neproporcionalno veće osobne dohotke (slijedeći potrebe životnog standarda u datim prilikama) i odvojilo analogno veće fondove; pri svemu tome ostvarila se je niža globalna i podjednaka (tek neznatno viša) čista proizvodnost živog rada, ostvarile su se ekonomičnost i rentabilnost poslovanja s gledišta poduzeća doduše na višem nivou od onih u baznom razdoblju — ali s društvenog gledišta na znatno nižem nivou. Zbog promjena cijena reprodukcijskog materijala i si., trebalo je odvojiti vanjske utjecaje na rezultate poslovanja — da bi se jasno sagledao uspjeh odnosno neuspjeh koji je poduzeće ostvarilo samo zbog prelaska na skraćeno radno vrijeme. Zasad možemo zaključiti, da je to poduzeće skratilo radno vrijeme tek sa djelomičnim, dosta lošim uspjehom! 8) »„Ivica Lovinčić" grafičko industrijsko poduzeće papirnate ambalaže i konfekcije«« — Zagreb prelazilo je od u god. 1963. 46-satnog tjednog radnog vremena postupno na 42-satno tjedno radno vrijeme u god. 1964.: 1. I uvelo ga je u svima proizvodnim ekonomskim jedinicama, a 1. II u svima ostalim ekonomskim jedinicama. Prema tome, ono je u god. 1964. radilo u prosjeku tačno 42,01 sata tjedno. — Raspored skraćenog radnog vremena u poduzeću u načelu uređen je sa radom od pet dana tjedno po 3 sati a zatim slijede dva dana slobodna od rada, s time da četvrtog tjedna slijedi nakon 6 dana rada po 8 sati samo jedan dan slobodan od rada. Detaljnije, u poduzeću ima pet sistema skraćenog radnog vremena: 59°/o radnika rade po upravo navedenoj općoj šemi; 31% radnika rade dva tjedna u 5 dana po 8 sati (subota i nedjelja slobodni od rada), a svaki treći tjedan u 5 dana po 8 sati te subotu 6 sati (nedjelja slobodna cd rada); 9,5% radnika rade tri tjedna u 5 dana po 8 sati (dva dana slobodna od rada), a svaki četvrti tjedan u 6 dana po 8 sati (jedan dan slobodan od rada) tako da radeći po sistemu »radnika-skakača« svaki radnik iskorišćuje kao dan slobodan od rada nedjelju i jedan radni dan u tjednu; samo 2 radnika u poduzeću rade 6 dana po 7 sati tjedno; također samo 2 radnika rade jedan tjedan u 5 dana po 8 sati (zatim slijede dva dana slobodna od rada), a svaki drugi tjedan u 5 dana po 8 sati i subotu 4 sata (slijedi nedjelja slobodna od rada). — Prije prelaska na skraćeno radno vrijeme poduzeće je izvršilo analizu o boljem iskorišćivanju radnog vremena i strojeva te izvršilo anketu u kojoj je učestvovalo 78% zaposlenih u poduzeću. Zatim je provelo niz odnosnih mjera, sastavilo odnosni elaborat o skraćenju radnog vremena i program za pokusno prvo tromjesečje god. 1964. Nije se primijenilo pokusno skraćeno radno vrijeme u pojedinim pogonima. Elaborat i program prodiskutirao se je na svima nivoima organa samoupravljanja poduzećem i na zborovima društveno-političkih organizacija u poduzeću. Pritom su ekonomske jedinice bile jednodušne. Pri izradi projekata i pri ostvarenju projektiranih mjera nije bilo potrebe za financijskim sredstvima. — Cijene koštanja tog poduzeća u god. 1964. su se povećale, zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala i ostalih troškova. Prodajne cijene osnovnih proizvoda tog poduzeća, naprotiv, pod stalnom su kontrolom cijena i nisu se, usprkos navedenom, mijenjale od god. 1958. To je nedvojbeno negativno utjecalo na rezultate poslovanja tog poduzeća. — Da bi rad pri skraćenom radnom vremenu zadovoljio zahtjeve našeg privrednog za 406 |