DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 27     <-- 27 -->        PDF

nika, čistu proizvodnost živog rada možemo ocijeniti iz ovih podataka:


normativ radnog vremena pri sulfatnoj celulozi (38,5% ukupne proizvod


nje) ostvaren je sa 100,5% a to prema baznoj godini znači indeks 101,4 , pri


natron rjapiru (38,3% ukupne proizvodnje) sa 100,3% što znači indeks 89,


a pri natron vrećama (30,0% ukupne proizvodnje) sa 121,3% što znači


indeks 119;


ukoliko se normativi nisu mijenjali u godini 1963.—1964., to znači


da se pri 38,5% proizvodnje proizvodnost živog rada mijenjala za


—1,4%, pri 38,3% proizvodnje za +12,3% i pri 30,0% proizvodnje za


—16,0%, tim računanjem vidimo da je čista proizvodnost živog


rada prema onoj u baznoj godini faktično neznatno


porasl a za +0,46% (iz podataka poduzeća to se nije moglo izravno


vidjeti, jer je ono dijelilo /kao i neka druga poduzeća/ efektivne satove


rada iz god. 1964. sa efektivnim satovima rada iz god. 1963. a i jedni i drugi


ne
ovise samo o proizvodnosti živog rada već i o godišnje proizvedenim


količinama proizvoda);


ukoliko su se pak normativi u god. 1964. snizili u uporedbi s onima u baznoj
god. 1963., poduzeće je prema baznoj godini možda ostvarilo i veći
porast čiste proizvodnosti živog rada (to se ne vidi iz sumarnih podataka
koje je poduzeće dostavilo);



pri indeksu zaposlenih nivoa 112,79 (gore 113) i ukupno g fond a
raspoloživih radnih sati nivoa 106,51 — ukupno izgubljeni
radni satovi narasli su nažalost na nivo 127,38 a ukupni prekovremeni
radni satovi čak na nivo 144,88; pritom izgubljeni radni satovi zbog odsustva
s rada narasli su čak na nivo 137,43 , a izgubljeni radni satovi pri
radu narasli su na indeks 119,33;

kapaciteti oruđa za rad koja služe izravno proizvodnji i s k orišćivali
su se na nivou indeksa 10,3 , a prema broju oruđa
na nivou indeksa 100 u sve tri radne smjene;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 72,1 , a ona s gledišta
US
APO
privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa
Tp


110,2; pritom je normativ otpadaka u proizvodnji vreća i si. ostvaren tako
da je ostvarenje opalo na indeks 91,3 , normativ kala i rastura u proizvodnji
sječke i si. na indeks 76,9 , a za ostale proizvode nema utvrđenih normativa,
pa poduzeće nije dostavilo odnosne podatke;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 83,3 , a o n a
S
APO
s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na
S
nivo indeksa 116,5.