DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
indeks 95,09; to zbog velikog učešća prekovremenih radnih satova ne pruža vjernu predstavu o proizvodnosti živog rada; zbog toga, prema analizi poduzeća, u svrhu praćenja dinamike čiste proizvodnosti živog rada treba uzeti ove podatke: god. 1962. kao bazne u 1 satu rada proizvodilo se je 15,68 kg proizvoda, a god. 1964. kada se radilo uz skraćeno radno vrijeme za 1 sat proizvodilo se je 17,5 kg proizvoda — dakle čista proizvodnost živog rada, prema tome, je narasla na indeks 111,60; faktično — postignuta je još i viša proizvodnost živog rada, ako se uzme u obzir već navedeni bolji asortiman proizvoda i bolja kakvoća proizvoda! — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 114,2 (gore 112,0) i ukup nom raspoloživom fondu radnih sati koji je opao na niv o 93,0 , ukupno izgubljeni satovi rada opali su na nivo indeksa 93.0 a prekovremeni radni satovi čak na minimalni nivo 16,1; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada opali su na nivo samo 97,9 (u čemu oni zbog ostalih opravdanih izostanaka popeli su se nažalost dapače na nivo 181,6) a izgubljeni radni satovi pri radu dostigli su nažalost nivo indeksa 105,4 (u čemu oni zbog čekanja čak 109,6); — kapaciteti su se iskorišćivali na nivou indeksa 103, a po broju oruđa za rad u svima smjenama na nivou indeksa 100; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 77,4 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 86,5; Tp pritom škart pri kartonu pokazuje indeks 94,74 , pri papiru nažalost 104,17 a pri ljepenki samo 90,91 , otpadak pri papiru pokazuje indeks 94,12 a pri Ijepenki samo 83,37 , a iskorištenje sirovina nažalost pokazuje niže indekse, i to za proizvodnju kartona 98,0 , za proizvodnju papira 94,5 i za proizvodnju ljepenke 94,9; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 84,5 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 87,0. Iz svega što smo naveli za to poduzeće — vidi se, da je ono u skraćenom radnom vremenu uz broj zaposlenih na nivou indeksa 114,2 — uspjelo ostvariti veći obujam proizvodnje, veći ukupni prihod i veći čisti prihod II nego u baznom razdoblju, ali ne (najmanje) proporcionalan naraslom broju zaposlenih radnika; da je dapače ostvarilo manji netto produkt i ukupnu akumulaciju, a ipak neproporcionalno povećalo osobne dohotke (slijedeći zahtjeve životnog standarda u datim okolnostima) i odvajanja u fondove poduzeća; iako je prosječno po radniku u godini manje proizvelo, više je proizvelo po radnom satu, pa se čista proizvodnost živog rada pritom ipak podigla; no, ekonomičnost i 402 |