DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 23     <-- 23 -->        PDF

likom skraćenja radnog vremena, poduzeće je imalo poteškoća samo sa kadrovskim
problemima: ono je moralo osposobiti nove radnike za četvrtu grupu
radnika u kontinuiranom 42-satnom tjednom radnom vremenu; da bi suzbilo
veliku fluktuaciju radnika, uvelo je dodatak u visini od 75% osobnih dohodaka
za rad u nedjelju, što je fluktuaciju radnika svelo u IX mj. na minimum.
Prema god. 1962. kao baznoj, poduzeće je poboljšalo asortiman proizvoda,
usmjerujući proizvodnju na rentabilnije artikle. Budući da je nabava sredstava
nove mehanizacije zakasnila, poduzeće je moralo zaposliti 4 radnika više od
broja radnika predviđenog u odnosnom prethodno sastavljenom elaboratu za
skraćenje radnog vremena. U poduzeću se je uvijek ostvarivao veliki broj prekovremenih
radnih sati; zbog toga više odgovara da se proizvodnost živog rada
mjeri i prati u njezinom čistom obliku, tj. na temelju radnih sati (redovnih
plus prekovremenih) nego na temelju samo prosječnog broja radnika (globalna
proizvodnost živog rada). Uvođenjem kontinuiranog rada u navedena odjeljenja,
smanjio se broj prekovremenih radnih sati za zaustavljanje strojeva,
njihovu pripremu za rad, čišćenje i popravke. Naime, u uvjetima kontinuiranog
rada, održavanje postrojenja i strojeva ostvaruje se tako, da odnosne radionice
vrše popravke u toku čitavog tjedna postupno po dijelovima postrojenja i po
strojevima (kvalitetniji popravci i kraći zastoji), a ne kao ranije uglavnom
nedjeljom (kada su bile preopterećene prekovremenim radom, a u ostale sed-
mične dane nedovoljno iskorištene). Budući da je porasao eksport, morala je
istodobno porasti i kvaliteta proizvoda, što traži pažljiviji izbor sirovine i više
rada. Već u prethodnom projektu predvidjelo se opadanje proizvodnosti živog
rada, mjereno godišnjim obujmom proizvodnje po stalnim cijenama prosječno
po radniku. Da se to u budućnosti spriječi, pa i proizvodnost povisi, planiralo
se uvođenje mehanizacije u transportu i proučavanje ručnog rada po metodi
REFA u doradi papira, kartona i ljepenke. — Vanjski faktori u god. 1964. —
igrom cijena i instrumenata privrednog sistema — nisu imali bitnog utjecaja
na sumarne rezultate poslovanja: ukidanje doprinosa na dohodak i doprinosa
u društvene investicijske fondove, te snizivanje stopa poreza na promet uzrokovali
su za poduzeće olakšanja u visini svega 431 milion dinara s jedne
strane, a poskupljenje sirovina i ostalog reprodukcijskog materijala te obavezni
dodatak osobnom dohotku (u visini 1500 din mjesečno po radniku) uzrokovali
su za poduzeće opterećenja u visini svega 436 miliona dinara s druge strane.


Uporedbom god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedno — sa god. 1962. kada
se radilo 48 sati tjedno, utvrdili su se ovi rezultati, npr.:



netto produkt je opao na indeks 95,6 (djelovanje povećanja učešća eksporta),
iako su angažirana osnovna sredstva opala na indeks samo 97,1 , a
obrtna sredstva narasla čak na indeks 114,1; istodobno, bro j radnik a
narasao je čak na indeks 112,0 a isplaćeni čisti osobni dohoci
dapače na indeks 133,5;

čisti prihod II narasao je na indeks 104,0 , fondovi poduzeća na 121,4 , a
fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje
n a 102,5 , ukupne proizvodnje na 105,0 i vrijednost proizvodnje
na 106,5 (uključen i bolji asortiman i kvaliteta); pritom je indeks ukupnog
prihoda narasao na 103,1;

ukupna akumulacija opala je na indeks 85,8;

tehnička opremljenost po radniku opala je čak na indeks 91,1 i obujam
godišnje proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku opao je na