DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 23 <-- 23 --> PDF |
likom skraćenja radnog vremena, poduzeće je imalo poteškoća samo sa kadrovskim problemima: ono je moralo osposobiti nove radnike za četvrtu grupu radnika u kontinuiranom 42-satnom tjednom radnom vremenu; da bi suzbilo veliku fluktuaciju radnika, uvelo je dodatak u visini od 75% osobnih dohodaka za rad u nedjelju, što je fluktuaciju radnika svelo u IX mj. na minimum. Prema god. 1962. kao baznoj, poduzeće je poboljšalo asortiman proizvoda, usmjerujući proizvodnju na rentabilnije artikle. Budući da je nabava sredstava nove mehanizacije zakasnila, poduzeće je moralo zaposliti 4 radnika više od broja radnika predviđenog u odnosnom prethodno sastavljenom elaboratu za skraćenje radnog vremena. U poduzeću se je uvijek ostvarivao veliki broj prekovremenih radnih sati; zbog toga više odgovara da se proizvodnost živog rada mjeri i prati u njezinom čistom obliku, tj. na temelju radnih sati (redovnih plus prekovremenih) nego na temelju samo prosječnog broja radnika (globalna proizvodnost živog rada). Uvođenjem kontinuiranog rada u navedena odjeljenja, smanjio se broj prekovremenih radnih sati za zaustavljanje strojeva, njihovu pripremu za rad, čišćenje i popravke. Naime, u uvjetima kontinuiranog rada, održavanje postrojenja i strojeva ostvaruje se tako, da odnosne radionice vrše popravke u toku čitavog tjedna postupno po dijelovima postrojenja i po strojevima (kvalitetniji popravci i kraći zastoji), a ne kao ranije uglavnom nedjeljom (kada su bile preopterećene prekovremenim radom, a u ostale sed- mične dane nedovoljno iskorištene). Budući da je porasao eksport, morala je istodobno porasti i kvaliteta proizvoda, što traži pažljiviji izbor sirovine i više rada. Već u prethodnom projektu predvidjelo se opadanje proizvodnosti živog rada, mjereno godišnjim obujmom proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku. Da se to u budućnosti spriječi, pa i proizvodnost povisi, planiralo se uvođenje mehanizacije u transportu i proučavanje ručnog rada po metodi REFA u doradi papira, kartona i ljepenke. — Vanjski faktori u god. 1964. — igrom cijena i instrumenata privrednog sistema — nisu imali bitnog utjecaja na sumarne rezultate poslovanja: ukidanje doprinosa na dohodak i doprinosa u društvene investicijske fondove, te snizivanje stopa poreza na promet uzrokovali su za poduzeće olakšanja u visini svega 431 milion dinara s jedne strane, a poskupljenje sirovina i ostalog reprodukcijskog materijala te obavezni dodatak osobnom dohotku (u visini 1500 din mjesečno po radniku) uzrokovali su za poduzeće opterećenja u visini svega 436 miliona dinara s druge strane. Uporedbom god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedno — sa god. 1962. kada se radilo 48 sati tjedno, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je opao na indeks 95,6 (djelovanje povećanja učešća eksporta), iako su angažirana osnovna sredstva opala na indeks samo 97,1 , a obrtna sredstva narasla čak na indeks 114,1; istodobno, bro j radnik a narasao je čak na indeks 112,0 a isplaćeni čisti osobni dohoci dapače na indeks 133,5; — čisti prihod II narasao je na indeks 104,0 , fondovi poduzeća na 121,4 , a fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje n a 102,5 , ukupne proizvodnje na 105,0 i vrijednost proizvodnje na 106,5 (uključen i bolji asortiman i kvaliteta); pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 103,1; — ukupna akumulacija opala je na indeks 85,8; — tehnička opremljenost po radniku opala je čak na indeks 91,1 i obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku opao je na |