DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 69,0 , a s S APO gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 74,8. Iz svega što smo naveli vidi se, da je to poduzeće uz podjednaki broj radnika u skraćenom radnom vremenu — ipak uspjelo ostvariti podjednaki odnosno neznatno veći fizički obujam ukupne proizvodnje, veći ukupni prihod, jednaki čisti prihod II, veće osobne dohotke, ali manji netto proizvod, ukupnu akumulaciju i fondove poduzeća te viši nivo proizvodnosti živog rada i niži nivo ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja (iz razloga vanjskih, tj. >^više sile«). I ovdje vidimo, da bi se u sličnim uvjetima morale odvajati promjene cijena te instrumenata i mjera privrednog sistema; uprotivnom— može se potpuno zamagliti objektivna ocjena uspješnosti prelaska na skraćeno radno vrijeme. Ovdje se čini da je taj uspjeh tek djelomičan! 5) »Tovarna celuloze in papirja „Đuro Salaj"« — Videm-Krško nije dostavila odgovore na anketna pitanja već samo ispunjene tražene obrasce s komentarom. U god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme, povećale su se cijene za oko 691 milion din, snizile stope poreza na promet za oko 31 milion din, ali su poskupile sirovine i ostali reprodukcijski materijali za oko 1.169 miliona din — što je prouzročilo sniženje dohotka poduzeća za 18%, koje ima karakter »više sile«. Uporedbom god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme — sa god. 1963. kao baznom kada se radilo uz 48-satno tjedno radno vrijeme, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na nivo indeksa 117, iako su angažirana osnovna sredstva porasla na nivo od samo 107 a obrtna sredstva čak opala na nivo 71; istodobno, broj radnika narasao je na nivo indeksa 127, a isplaćeni čisti osobni dohoci narasli su čak na indeks 163; — čisti prihod II narasao je na indeks 138, fondovi poduzeća na 132, jer se je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje povisio na nivo indeksa 132, ukupne proizvodnje na 127, a vrijednost proizvodnje na čak 140; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 139; — ukupna akumulacija ipak je narasla na nivo indeksa 106 — usprkos navedenim nepovoljnim uvjetima karaktera »više sile«; — tehnička opremljenost po radniku opala je na indeks 80 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globaln-i proizvod nost živog rada, ostao je na istom nivou (100) — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 127 (bez 102 radnika zaposlenih god. 1963. u investicijskim radovima, kojih nije bilo u god. 1964.) i raspo loživom fondu radnih sati koji je narasao na indeks 113 — izgubljeni radni satovi narasli su na indeks 125 a prekovremeni radni satovi opah su na indeks 80; pritom poduzeće navodi podatke samo za izgubljene radne satove zbog odsustva s rada, koji su se dakle popeli |