DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ranije iskorišćivao obračun po ekonomskim jedinicama i raspodjela osobnih


dohodaka, ovisna o proizvodnosti živog rada i o ekonomičnosti poslovanja svake


ekonomske jedinice. Revidirane su radne norme u ekonomskoj jedinici prerade


drva; one su tehničke a svakih 6 mjeseci korigiraju se prema statističkim poda


cima. Takve radne norme uvele su se i u ekonomskoj jedinici transporta. —


Budući da je tvornica izvan grada, svi se radnici prevoze autobusima na rad i


s rada kući.


Uporedbom god.
1964. kada se radilo 42 sata tjedno — sa god. 1963. kao


baznom kada se radilo uglavnom 48 sati tjedno (osim dvije navedene ekonom


ske jedinice od 1. V i čitavo poduzeće od 1. XII koji su prešli na skraćeno


radno vrijeme), utvrdilo se je da su se postigli ovi rezultati, npr.:



netto produkt je opao čak na indeks 82, iako su angažirana osnovna sredstva
porasla na nivo indeksa 101 a obrtna 102; istodobno, bro j radnik a
je ostao na jednakom nivou (indeks 100), a isplatili su se čisti
osobni dohoci nivoa indeksa 133;

čisti prihod II ostao je na nivou indeksa 100 (nepromijenjen), fondovi poduzeća
opali su na nivo indeksa 72 a fizički obujam realizirane
naplaćene proizvodnje opao je na nivo 95, no onaj
ukupne proizvodnje čak je ma i neznatno porasao na
niv o 101, a vrijednost proizvodnje narasla je na nivo 109; pritom je
indeks ukupnog prihoda narasao na 108;

ukupna akumulacija opala je na nivo indeksa 69 — iz
već navedenih razloga;

tehnička opremljenost po radniku ostala je na podjednakom nivou indeksa
100,9 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i
globalna proizvodnost živog rada, narasla je na nivo
indeks a 104,8 — usprkos skraćenom radnom vremenu; čist a (po radnom
satu!) proizvodnost živog rada pri proizvodu bijeljena
celuloza (96,15% ukupne proizvodnje) narasla je čak za 12,0%, jer
se normativ radnog vremena pri tom proizvodu ostvario na nivou indeksa
89,25;

pri indeksu zaposlenih 100,3 (gore 100!) i raspoloživom fondu
radnih sati koji je opao na indeks 89,9 — ukupni izgubljeni
radni satovi opali su na indeks jedva 90,0 a prekovremeni radni satovi na
indeks 90,7; pritom navedeni izgubljeni radni satovi odnose se na one zbog
odsustva s rada (pri čemu su oni zbog neopravdanih izostanaka ostali čak
na nivou 100) i oko 8% na one pri radu (o njima poduzeće ne daje analitičke
podatke);

kapaciteti su se kretali na nivou indeksa 100,0;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 57,2 , a s gledišta pri-
US
APO
v redne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 64,1; po
Tp
1 toni celuloze utrošak sirovina je ostao isti ili nešto porasao, osim onaj
kamena vapnenca i natrijeva hidrata koji je nešto opao;