DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 19     <-- 19 -->        PDF

APO


s gledišta privredne organizacije (— ) opala je na in-


S


deks 18,3.


Iz svega što smo naveli vidi se, da je to poduzeće uz skraćeno tjedno radno
vrijeme i broj zaposlenih u visini indeksa 101,5 — ipak uspjelo ostvariti apsolutno
i relativno veći fizički obujam proizvodnje, ukupni prihod, čisti prihod II,
osobne dohotke, ali je ostvarilo manji netto proizvod, ukupnu akumulaciju i
fondove poduzeća te doduše nešto viši nivo proizvodnosti živog rada a niži nivo
ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja (naročito onih s gledišta privredne
organizacije!); ono je bolje koristilo fond radnog vremena, ali jedva nešto slabije
kapacitete (zbog remonta). Glavni razlozi podbacivanja navedenih elemenata
navedeni su naprijed i uglavnom su vanjskog karaktera, pa su se ispoljavali
prema radništvu, pa i uspjehu skraćenja tjednog radnog vremena, kao
»viša sila«. To nam pokazuje da se u takvim slučajevima u analizama trebaju
odvojiti promjene cijena te promjene instrumenata i mjera privrednog sistema;
inače se može potpuno zamagliti uspjeh prelaska na skraćeno radno vrijeme.
Ovdje se čini da je taj uspjeh tek djelomičan!


4) »Fabrika celuloze i viskoze (u izgradnji)« — Banja Luka od 48-satnog
tjednog radnog vremena prešla je na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. V 1963.
i to pokusno u pogonu elektrolize i pogonu energane, a 1. XII 1963. prešla je na
redovni rad u skraćenom radnom vremenu u čitavoj tvornici. U pogonima s
kontinuiranim procesom radi se u tri smjene po 8 sati putem četiri grupe radnika;
radnik radi dva dana u prvoj, zatim dva dana u drugoj, pa dva dana u
trećoj smjeni, a zatim ima dva dana slobodna od rada; prilikom prelaska´ iz
smjene u smjenu ima 24 sata slobodna od rada. U transportu radi se 12 sati,
zatim slijede 24 sata slobodna od rada. U ostalim ekonomskim jedinicama radi
se u prvoj smjeni 8 sati s time što se tri subote u mjesecu ne radi kao i u nedjeljama.
— Prije prelaska na skraćeno radno vrijeme poduzeće je analiziralo
stanovite rezerve na tzv. »radnim mjestima skakača«, poduzelo konkretne mjere
i izradilo elaborat s analizom iskorištenja fonda radnog vremena i kapaciteta.
Sve to se prodiskutiralo na svim nivoima radničkog samoupravljanja poduzeća,
gdje su se izgladili prvotno različiti stavovi o rasporedu radnika u smjenama
i o ciklusu radnih dana i dana slobodnih od rada. — Sirovina i reprodukcijski
materijal znatno su poskupili, što nije naknadilo ni povišenje cijena (uglavnom
u drugom polugodištu 1964.) ni oslobođenje od doprinosa na dohodak. — Iznalazile
su se mogućnosti manjih racionalizacija, poboljšanja tehnologije, učvrstila
se kontrola kvalitete (koja se vrši kontinuirano u laboratoriju poduzeća),
vršila su se stanovita pomicanja radne snage unutar ekonomskih jedinica (u
cilju smanjenja broja radne snage i skraćenja radnog vremena). — Održavanje
oruđa za rad vršilo se je na uobičajen način putem vlastitih radionica za održavanje.
Ženska radna snaga uposlila se je samo na pomoćnim djelatnostima
u prvoj radnoj smjeni. Radnici koji su na takvim radnim mjestima gdje se ne
može dati odmor — dobijaju na radno mjesto topao obrok hrane. Ostali radnici
imaju pola sata odmora u smjeni, pa tada uzimaju tople obroke hrane u restoranu
poduzeća; kroz to vrijeme zamjenjuje ih drugi radnik — rukujući i postrojenjem
na njihovom radnom mjestu. Provelo se intenzivnije obučavanjeradnika da mogu vršiti zamjene na više radnih mjesta i uvelo se tzv. dežurstvo
u stručnim službama za vrijeme subota slobodnih od rada. U poduzeću već se je


397