DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 18 <-- 18 --> PDF |
za daljnjih oko 600 miliona din; doprinos iz dohotka je ukinut ali već zbog samih navedenih razloga ostvareni su ipak slabi rezultati poslovanja i raspodjele; loše su djelovali i slaba kvaliteta sirovina, zakašnjenja sirovina i reprodukcijskog materijala, povećanje amortizacijskih stopa od 1. I 1964., pokusni rad proširenih kapaciteta, veći remont tvorničkih postrojenja koji je te godine izuzetno bio potreban (što je dovelo do slabijeg iskorištenja kapaciteta i do velikog naknadnog povećanja prekovremenih radnih sati); od internih faktora poduzeća negativno su utjecali problemi kvalitete proizvoda i problematika mašmskog parka. Uporedbom podataka iz god. 1963. kada se radilo 48 sati tjedno — sa podacima iz god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme, vidi se da su se postigli slijedeći rezultati, npr.: — netto produkt je opao na indeks 96,6 uz još jače smanjena angažirana osnovna sredstva indeksa 94,3 i znatno povišena obrtna sredstva indeksa čak 134,5; istodobno, broj radnika neznatno je narasao na indek s 101,5 a njima su isplaćeni čisti osobni dohoci indeksa 143,2; — čisti prihod II narasao je na indeks 116,4 , fondovi poduzeća opali su gotovo na nulu, a fizički obujam realizirane i naplaćene proizvodnje porasao je na indeks 103,3 (za fizički obujam ukupne proivodnje poduzeće nije dalo podatak) a vrijednost proizvodnje na indeks 104,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 103,3; — ukupna akumulacija opala je na indeks 86,6 — iz navedenih razloga; — tehnička opremljenost po radniku narasla je na indeks 112,7, a pribli žni fizički obujam godišnje proizvodnje (realizirane naplaćene, jer manjkaju podaci o fizičkom obujmu ukupne proizvodnje) po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, narasl a je n a indek s 101,7 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 101,5 i raspoloživo m fondu radnih sati koji je opao čak na indeks 93,5 , izgubljeni radni satovi opali su još niže na indeks 92,4 a prekovremeni radni satovi porasli su na indeks dapače 130,6 (kako je već navedeno, u vezi s povećanim remontom u god. 1964); pritom izgubljeni radni satovi odnose se samo na one zbog odsustva s rada, jer poduzeće nije dalo podatke o onima pri radu; izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada opali su dakle na indeks 92,4 (pri čemu oni zbog bolovanja čak na 87,7 , a oni zbog neopravdanih izostanaka dapače na 79,78); — kapaciteti su se koristili na nivou indeksa 98,8 (zbog većeg remonta i slabe snabdjevenosti sirovinama); — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 70,3 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 18,0, Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 72,3 , a ona S |