DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 17     <-- 17 -->        PDF


čisti prihod II narasao je na indeks 165,0 , fondovi poduzeća na 243,4 , iako
je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje
narasao samo na indeks 117,1 , fizički obujam ukupne proizvodnje
117,7 a vrijednost proizvodnje na 127,4; pritom je indeks ukupnog prihoda
narasao na 121,1;

ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 112,8;

tehnička opremljenost po radniku neznatno se je smanjila na indeks 96,8
a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globalna
proizvodnost živog rada, narasao je na 111,4 —
usprkos skraćenom radnom vremenu;

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 106,3 (gore 105,6) i raspo loživom
fondu radnih sati koji je opao na indeks 94,2,
ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 89,7 a prekovremeni radni
satovi čak na indeks 86,2; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s
rada su se snizili na indeks 89,1 (u čemu oni zbog povreda na radu na 73,3
a oni zbog neopravdanih izostanaka dapače na 70,8) a izgubljeni radni satovi
pri radu opali su na nivo 90,6 (pri čemu izgubljeni radni satovi zbog
čekanja dapače na nivo 87,5);

kapaciteti su se koristili na nivou indeksa 100,8 a
prema broju oruđa sa indeksom oko 99,5 , i to u prvoj smjeni 100, drugoj
99,3 i trećoj također 99,3;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 96,1 , a ona s gledišta
US
APO
privredne
organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa 214,9;
Tp



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 111,5 a


S


APO


ona s gledišta privredne
organizacije ( ) narasla je


S


na nivo indeksa 239,3.


Iz navedenog možemo zaključiti, da se u tom poduzeću pri skraćenom radnom
vremenu uz radnu snagu indeksa oko 106 — apsolutno i relativno premašio
raniji obujam proizvodnje, ukupni prihod i njegovi elementi, pa i nivo proizvodnosti
živog rada, ekonomičnosti i rentabilnosti, i to kako one s društvenog
gledišta (osim ekonomičnosti), tako i one s gledišta privredne organizacije!


3) »Viskoza« — Loznica nije dostavila odgovore na pitanja ankete već samo
ispunjene tražene obrasce s komentarom. Kao godina skraćenog rada navodi se
1984. a kao bazna godina sa 48-satnim tjednim radnim vremenom navodi se
1963. Iz komentara vidi se slijedeće: u godini 1964. poskupio je reprodukcijski
materijal za oko 624 miliona din, a prodajne cijene proizvoda porasle su u drugoj
polovici godine i nisu kompenzirale navedeni porast troškova; s druge
strane brutto osobni dohoci zbog životnog standarda radnika morali su narasti