DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— čisti prihod II narasao je na indeks 165,0 , fondovi poduzeća na 243,4 , iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasao samo na indeks 117,1 , fizički obujam ukupne proizvodnje 117,7 a vrijednost proizvodnje na 127,4; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 121,1; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 112,8; — tehnička opremljenost po radniku neznatno se je smanjila na indeks 96,8 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globalna proizvodnost živog rada, narasao je na 111,4 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 106,3 (gore 105,6) i raspo loživom fondu radnih sati koji je opao na indeks 94,2, ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 89,7 a prekovremeni radni satovi čak na indeks 86,2; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada su se snizili na indeks 89,1 (u čemu oni zbog povreda na radu na 73,3 a oni zbog neopravdanih izostanaka dapače na 70,8) a izgubljeni radni satovi pri radu opali su na nivo 90,6 (pri čemu izgubljeni radni satovi zbog čekanja dapače na nivo 87,5); — kapaciteti su se koristili na nivou indeksa 100,8 a prema broju oruđa sa indeksom oko 99,5 , i to u prvoj smjeni 100, drugoj 99,3 i trećoj također 99,3; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 96,1 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa 214,9; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 111,5 a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 239,3. Iz navedenog možemo zaključiti, da se u tom poduzeću pri skraćenom radnom vremenu uz radnu snagu indeksa oko 106 — apsolutno i relativno premašio raniji obujam proizvodnje, ukupni prihod i njegovi elementi, pa i nivo proizvodnosti živog rada, ekonomičnosti i rentabilnosti, i to kako one s društvenog gledišta (osim ekonomičnosti), tako i one s gledišta privredne organizacije! 3) »Viskoza« — Loznica nije dostavila odgovore na pitanja ankete već samo ispunjene tražene obrasce s komentarom. Kao godina skraćenog rada navodi se 1984. a kao bazna godina sa 48-satnim tjednim radnim vremenom navodi se 1963. Iz komentara vidi se slijedeće: u godini 1964. poskupio je reprodukcijski materijal za oko 624 miliona din, a prodajne cijene proizvoda porasle su u drugoj polovici godine i nisu kompenzirale navedeni porast troškova; s druge strane brutto osobni dohoci zbog životnog standarda radnika morali su narasti |