DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poduzeće je zavelo strožu kontrolu troškova po novoosnovanim ekonomskim jedinicama sa mjesečnim obračunom. Znatnu pažnju posvetilo je prekvalifikaciji radnika i stručnom osposobljavanju radnika za struku papira i energetsku struku. Unaprijeđena je služba pripreme proizvodnje, koja tačno vrši progra miranje prema uvjetima tržišta i raspoloživim kapacitetima. Znatna pažnja posvećuje se i pravodobnoj nabavci sirovina i ostalog reprodukcijskog materijala, koji se je u posljednje vrijeme znatno poboljšao. Analizirao se unutrašnji transport, uveo sistem paletizacije i pojačala mehanizacija transporta nabavkom »diesel-cara« i dviju prevoznih traka — čime se znatno racionalizirao unutrašnji transport. Nije se upotrebila metoda »analize toka procesa«, ali su se izradila tačna uputstva za posluživanje odnosnih strojeva i postrojenja. S obzirom na karakter osnovne proizvodnje — nije se upotrebila ni »studija vremena« ni »studija pokreta«, a napustile su se statističke radne norme i prešlo se na osobne dohotke po jedinici proizvoda, da bi se osigurala kvaliteta proizvoda. Prešlo se na unutrašnju raspodjelu po kompleksnom učinku putem obračuna po ekonomskim jedinicama, čime se ostvarilo premašenje ukalkuliranih osobnih dohodaka za 5—25%. — Provedena je studija optimalizacije iskorištenja instaliranih kapaciteta, sa ciljem da se snize zastoji strojeva, organizira sistematsko održavanja postrojenja i uklone grla proizvodnje (u pripremnoj prizvodnji racionalizacijom a u finalnoj proizvodnji investicijskim ulaganjima [rekonstrukcija parne sušionice za sušenje ručne ljepenke]). Kvaliteta proizvodnje se je poboljšala smanjenjem, nekvalitetnih proizvoda, i to putem nekih korektura u samom tehnološkom procesu. Vlastite radionice izrađuju rezervne dijelove za žurnu zamjenu dotrajalih dijelova strojeva. Pojačana kontrola pri 7-satnoj dnevnoj radnoj smjeni imala je za posljedicu ne samo radni učinak koji se ranije ostvarivao u toku 8 sati rada, već i bolju kakvoću proizvoda. — Oko 7% radnika dolazi na posao autobusima, a ostali iz najbliže okolice; sa javnim saobraćajem nisu imali nikakvih poteškoća po skraćenju radnog vremena. Uporedujući bazno razdoblje god. 1963. kada se radilo tjedno 48 sati a u posljednjim dvima mjesecima u nekim odjeljenjima 42 sata tjedno — sa god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedne, i to u nekim odjeljenjima do 31. III a u svima odjeljenjima od 1. IV, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 146, iako su angažirana osnovna sredstva ostala na istom nivou (indeks 100) ali obrtna sredstva narasla su čak na nivo indeksa 422; istodobno, broj radnika narasao je samo n a i n d e k s 114, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci nivoa indeksa 148; — čisti prihod II narasao je na indeks 151, fondovi poduzeća na 266, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasao samo na 109 ali ukupne proizvodnje na 117 a vrijednost proizvodnje na 144; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 124; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 175; — tehnička opremljenost po radniku neznatno se snizila na indeks 98 a obujam godišnje proizvodnje u naturalnim jedinicama po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, narasla je na niv o indeks a 103 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 114 i raspoloživom fondu radni h sat i koji je narasao samo na 103, ukupni izgubljeni radni sati |