DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— čisti prihod II narasao je na indeks 165,0 , fondovi poduzeća na 243,4 , iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasao samo na indeks 117,1 , fizički obujam ukupne proizvodnje 117,7 a vrijednost proizvodnje na 127,4; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 121,1; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 112,8; — tehnička opremljenost po radniku neznatno se je smanjila na indeks 96,8 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globalna proizvodnost živog rada, narasao je na 111,4 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 106,3 (gore 105,6) i raspo loživom fondu radnih sati koji je opao na indeks 94,2, ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 89,7 a prekovremeni radni satovi čak na indeks 86,2; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada su se snizili na indeks 89,1 (u čemu oni zbog povreda na radu na 73,3 a oni zbog neopravdanih izostanaka dapače na 70,8) a izgubljeni radni satovi pri radu opali su na nivo 90,6 (pri čemu izgubljeni radni satovi zbog čekanja dapače na nivo 87,5); — kapaciteti su se koristili na nivou indeksa 100,8 a prema broju oruđa sa indeksom oko 99,5 , i to u prvoj smjeni 100, drugoj 99,3 i trećoj također 99,3; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 96,1 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa 214,9; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 111,5 a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 239,3. Iz navedenog možemo zaključiti, da se u tom poduzeću pri skraćenom radnom vremenu uz radnu snagu indeksa oko 106 — apsolutno i relativno premašio raniji obujam proizvodnje, ukupni prihod i njegovi elementi, pa i nivo proizvodnosti živog rada, ekonomičnosti i rentabilnosti, i to kako one s društvenog gledišta (osim ekonomičnosti), tako i one s gledišta privredne organizacije! 3) »Viskoza« — Loznica nije dostavila odgovore na pitanja ankete već samo ispunjene tražene obrasce s komentarom. Kao godina skraćenog rada navodi se 1984. a kao bazna godina sa 48-satnim tjednim radnim vremenom navodi se 1963. Iz komentara vidi se slijedeće: u godini 1964. poskupio je reprodukcijski materijal za oko 624 miliona din, a prodajne cijene proizvoda porasle su u drugoj polovici godine i nisu kompenzirale navedeni porast troškova; s druge strane brutto osobni dohoci zbog životnog standarda radnika morali su narasti |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 18 <-- 18 --> PDF |
za daljnjih oko 600 miliona din; doprinos iz dohotka je ukinut ali već zbog samih navedenih razloga ostvareni su ipak slabi rezultati poslovanja i raspodjele; loše su djelovali i slaba kvaliteta sirovina, zakašnjenja sirovina i reprodukcijskog materijala, povećanje amortizacijskih stopa od 1. I 1964., pokusni rad proširenih kapaciteta, veći remont tvorničkih postrojenja koji je te godine izuzetno bio potreban (što je dovelo do slabijeg iskorištenja kapaciteta i do velikog naknadnog povećanja prekovremenih radnih sati); od internih faktora poduzeća negativno su utjecali problemi kvalitete proizvoda i problematika mašmskog parka. Uporedbom podataka iz god. 1963. kada se radilo 48 sati tjedno — sa podacima iz god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme, vidi se da su se postigli slijedeći rezultati, npr.: — netto produkt je opao na indeks 96,6 uz još jače smanjena angažirana osnovna sredstva indeksa 94,3 i znatno povišena obrtna sredstva indeksa čak 134,5; istodobno, broj radnika neznatno je narasao na indek s 101,5 a njima su isplaćeni čisti osobni dohoci indeksa 143,2; — čisti prihod II narasao je na indeks 116,4 , fondovi poduzeća opali su gotovo na nulu, a fizički obujam realizirane i naplaćene proizvodnje porasao je na indeks 103,3 (za fizički obujam ukupne proivodnje poduzeće nije dalo podatak) a vrijednost proizvodnje na indeks 104,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 103,3; — ukupna akumulacija opala je na indeks 86,6 — iz navedenih razloga; — tehnička opremljenost po radniku narasla je na indeks 112,7, a pribli žni fizički obujam godišnje proizvodnje (realizirane naplaćene, jer manjkaju podaci o fizičkom obujmu ukupne proizvodnje) po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, narasl a je n a indek s 101,7 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 101,5 i raspoloživo m fondu radnih sati koji je opao čak na indeks 93,5 , izgubljeni radni satovi opali su još niže na indeks 92,4 a prekovremeni radni satovi porasli su na indeks dapače 130,6 (kako je već navedeno, u vezi s povećanim remontom u god. 1964); pritom izgubljeni radni satovi odnose se samo na one zbog odsustva s rada, jer poduzeće nije dalo podatke o onima pri radu; izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada opali su dakle na indeks 92,4 (pri čemu oni zbog bolovanja čak na 87,7 , a oni zbog neopravdanih izostanaka dapače na 79,78); — kapaciteti su se koristili na nivou indeksa 98,8 (zbog većeg remonta i slabe snabdjevenosti sirovinama); — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 70,3 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 18,0, Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 72,3 , a ona S |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 19 <-- 19 --> PDF |
APO s gledišta privredne organizacije (— ) opala je na in- S deks 18,3. Iz svega što smo naveli vidi se, da je to poduzeće uz skraćeno tjedno radno vrijeme i broj zaposlenih u visini indeksa 101,5 — ipak uspjelo ostvariti apsolutno i relativno veći fizički obujam proizvodnje, ukupni prihod, čisti prihod II, osobne dohotke, ali je ostvarilo manji netto proizvod, ukupnu akumulaciju i fondove poduzeća te doduše nešto viši nivo proizvodnosti živog rada a niži nivo ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja (naročito onih s gledišta privredne organizacije!); ono je bolje koristilo fond radnog vremena, ali jedva nešto slabije kapacitete (zbog remonta). Glavni razlozi podbacivanja navedenih elemenata navedeni su naprijed i uglavnom su vanjskog karaktera, pa su se ispoljavali prema radništvu, pa i uspjehu skraćenja tjednog radnog vremena, kao »viša sila«. To nam pokazuje da se u takvim slučajevima u analizama trebaju odvojiti promjene cijena te promjene instrumenata i mjera privrednog sistema; inače se može potpuno zamagliti uspjeh prelaska na skraćeno radno vrijeme. Ovdje se čini da je taj uspjeh tek djelomičan! 4) »Fabrika celuloze i viskoze (u izgradnji)« — Banja Luka od 48-satnog tjednog radnog vremena prešla je na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. V 1963. i to pokusno u pogonu elektrolize i pogonu energane, a 1. XII 1963. prešla je na redovni rad u skraćenom radnom vremenu u čitavoj tvornici. U pogonima s kontinuiranim procesom radi se u tri smjene po 8 sati putem četiri grupe radnika; radnik radi dva dana u prvoj, zatim dva dana u drugoj, pa dva dana u trećoj smjeni, a zatim ima dva dana slobodna od rada; prilikom prelaska´ iz smjene u smjenu ima 24 sata slobodna od rada. U transportu radi se 12 sati, zatim slijede 24 sata slobodna od rada. U ostalim ekonomskim jedinicama radi se u prvoj smjeni 8 sati s time što se tri subote u mjesecu ne radi kao i u nedjeljama. — Prije prelaska na skraćeno radno vrijeme poduzeće je analiziralo stanovite rezerve na tzv. »radnim mjestima skakača«, poduzelo konkretne mjere i izradilo elaborat s analizom iskorištenja fonda radnog vremena i kapaciteta. Sve to se prodiskutiralo na svim nivoima radničkog samoupravljanja poduzeća, gdje su se izgladili prvotno različiti stavovi o rasporedu radnika u smjenama i o ciklusu radnih dana i dana slobodnih od rada. — Sirovina i reprodukcijski materijal znatno su poskupili, što nije naknadilo ni povišenje cijena (uglavnom u drugom polugodištu 1964.) ni oslobođenje od doprinosa na dohodak. — Iznalazile su se mogućnosti manjih racionalizacija, poboljšanja tehnologije, učvrstila se kontrola kvalitete (koja se vrši kontinuirano u laboratoriju poduzeća), vršila su se stanovita pomicanja radne snage unutar ekonomskih jedinica (u cilju smanjenja broja radne snage i skraćenja radnog vremena). — Održavanje oruđa za rad vršilo se je na uobičajen način putem vlastitih radionica za održavanje. Ženska radna snaga uposlila se je samo na pomoćnim djelatnostima u prvoj radnoj smjeni. Radnici koji su na takvim radnim mjestima gdje se ne može dati odmor — dobijaju na radno mjesto topao obrok hrane. Ostali radnici imaju pola sata odmora u smjeni, pa tada uzimaju tople obroke hrane u restoranu poduzeća; kroz to vrijeme zamjenjuje ih drugi radnik — rukujući i postrojenjem na njihovom radnom mjestu. Provelo se intenzivnije obučavanjeradnika da mogu vršiti zamjene na više radnih mjesta i uvelo se tzv. dežurstvo u stručnim službama za vrijeme subota slobodnih od rada. U poduzeću već se je 397 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ranije iskorišćivao obračun po ekonomskim jedinicama i raspodjela osobnih dohodaka, ovisna o proizvodnosti živog rada i o ekonomičnosti poslovanja svake ekonomske jedinice. Revidirane su radne norme u ekonomskoj jedinici prerade drva; one su tehničke a svakih 6 mjeseci korigiraju se prema statističkim poda cima. Takve radne norme uvele su se i u ekonomskoj jedinici transporta. — Budući da je tvornica izvan grada, svi se radnici prevoze autobusima na rad i s rada kući. Uporedbom god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedno — sa god. 1963. kao baznom kada se radilo uglavnom 48 sati tjedno (osim dvije navedene ekonom ske jedinice od 1. V i čitavo poduzeće od 1. XII koji su prešli na skraćeno radno vrijeme), utvrdilo se je da su se postigli ovi rezultati, npr.: — netto produkt je opao čak na indeks 82, iako su angažirana osnovna sredstva porasla na nivo indeksa 101 a obrtna 102; istodobno, bro j radnik a je ostao na jednakom nivou (indeks 100), a isplatili su se čisti osobni dohoci nivoa indeksa 133; — čisti prihod II ostao je na nivou indeksa 100 (nepromijenjen), fondovi poduzeća opali su na nivo indeksa 72 a fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje opao je na nivo 95, no onaj ukupne proizvodnje čak je ma i neznatno porasao na niv o 101, a vrijednost proizvodnje narasla je na nivo 109; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 108; — ukupna akumulacija opala je na nivo indeksa 69 — iz već navedenih razloga; — tehnička opremljenost po radniku ostala je na podjednakom nivou indeksa 100,9 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globalna proizvodnost živog rada, narasla je na nivo indeks a 104,8 — usprkos skraćenom radnom vremenu; čist a (po radnom satu!) proizvodnost živog rada pri proizvodu bijeljena celuloza (96,15% ukupne proizvodnje) narasla je čak za 12,0%, jer se normativ radnog vremena pri tom proizvodu ostvario na nivou indeksa 89,25; — pri indeksu zaposlenih 100,3 (gore 100!) i raspoloživom fondu radnih sati koji je opao na indeks 89,9 — ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks jedva 90,0 a prekovremeni radni satovi na indeks 90,7; pritom navedeni izgubljeni radni satovi odnose se na one zbog odsustva s rada (pri čemu su oni zbog neopravdanih izostanaka ostali čak na nivou 100) i oko 8% na one pri radu (o njima poduzeće ne daje analitičke podatke); — kapaciteti su se kretali na nivou indeksa 100,0; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 57,2 , a s gledišta pri- US APO v redne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 64,1; po Tp 1 toni celuloze utrošak sirovina je ostao isti ili nešto porasao, osim onaj kamena vapnenca i natrijeva hidrata koji je nešto opao; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 69,0 , a s S APO gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 74,8. Iz svega što smo naveli vidi se, da je to poduzeće uz podjednaki broj radnika u skraćenom radnom vremenu — ipak uspjelo ostvariti podjednaki odnosno neznatno veći fizički obujam ukupne proizvodnje, veći ukupni prihod, jednaki čisti prihod II, veće osobne dohotke, ali manji netto proizvod, ukupnu akumulaciju i fondove poduzeća te viši nivo proizvodnosti živog rada i niži nivo ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja (iz razloga vanjskih, tj. >^više sile«). I ovdje vidimo, da bi se u sličnim uvjetima morale odvajati promjene cijena te instrumenata i mjera privrednog sistema; uprotivnom— može se potpuno zamagliti objektivna ocjena uspješnosti prelaska na skraćeno radno vrijeme. Ovdje se čini da je taj uspjeh tek djelomičan! 5) »Tovarna celuloze in papirja „Đuro Salaj"« — Videm-Krško nije dostavila odgovore na anketna pitanja već samo ispunjene tražene obrasce s komentarom. U god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme, povećale su se cijene za oko 691 milion din, snizile stope poreza na promet za oko 31 milion din, ali su poskupile sirovine i ostali reprodukcijski materijali za oko 1.169 miliona din — što je prouzročilo sniženje dohotka poduzeća za 18%, koje ima karakter »više sile«. Uporedbom god. 1964. kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme — sa god. 1963. kao baznom kada se radilo uz 48-satno tjedno radno vrijeme, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na nivo indeksa 117, iako su angažirana osnovna sredstva porasla na nivo od samo 107 a obrtna sredstva čak opala na nivo 71; istodobno, broj radnika narasao je na nivo indeksa 127, a isplaćeni čisti osobni dohoci narasli su čak na indeks 163; — čisti prihod II narasao je na indeks 138, fondovi poduzeća na 132, jer se je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje povisio na nivo indeksa 132, ukupne proizvodnje na 127, a vrijednost proizvodnje na čak 140; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 139; — ukupna akumulacija ipak je narasla na nivo indeksa 106 — usprkos navedenim nepovoljnim uvjetima karaktera »više sile«; — tehnička opremljenost po radniku opala je na indeks 80 a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i globaln-i proizvod nost živog rada, ostao je na istom nivou (100) — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 127 (bez 102 radnika zaposlenih god. 1963. u investicijskim radovima, kojih nije bilo u god. 1964.) i raspo loživom fondu radnih sati koji je narasao na indeks 113 — izgubljeni radni satovi narasli su na indeks 125 a prekovremeni radni satovi opah su na indeks 80; pritom poduzeće navodi podatke samo za izgubljene radne satove zbog odsustva s rada, koji su se dakle popeli |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 22 <-- 22 --> PDF |
na nivo indeksa 125 (u čemu oni zbog povreda na radu na nivou indeksa samo 79, ostalih opravdanih izostanaka na nivou indeksa 94 a neopravdanih izostanaka nažalost na nivo indeksa čak 137), a ne navodi (zbog karaktera kontinuirane proizvodnje, koje postrojenja radnici faktično samo nadziru) izgubljene radne satove pri radu; — kapaciteti su se iskorištavali na skladištu drva na nivou indeksa 122, pri pripremi drva 101, pri pogonu celuloze 109, u brusionici 105, u kaloričnoj centrali 114, a za ostala odjeljenja (skladište drva, transport, radionice, kancelarije i laboratorij) ne vodi se evidencija o radnim satovima pojedinih strojeva; — prema onoj u baznom »azdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gl e d i š t a ( ) opala je na nivo indeksa 60,9 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa Tp 100,7; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 87,7 , a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 141,8. Iz svega što smo naveli za to poduzeće — proizlazi, da je ono uz 42-satno tjedno radno vrijeme i uz broj zaposlenih na nivou indeksa 127, uspjelo ostvariti tek odgovarajuće veći fizički obujam ukupne proizvodnje, relativno veći ukupni prihod, relativno veći čisti prihod II, relativno mnogo veće osobne dohotke, relativno veće fondove poduzeća, pa i netto produkt i ukupnu akumulaciju nešto većih nivoa od onih u baznom razdoblju, a pritom je ostala na istom nivou proizvodnost živog rada, na nešto većem ekonomičnost i znatno većem rentabilnost poslovanja s gledišta privredne organizacije, a na znatno odnosno nešto manjem nivou ekonomičnost i rentabilnost poslovanja s društvenog gledišta. Do tih rezultata poduzeće je došlo pored sveg utjecanja niza vanjskih faktora u negativnom smislu (kako smo to naprijed naveli). Odvajanje utjecanja tih vanjskih faktora od navedenih rezultata — unaprijedilo bi vjernost ocjene efikasnosti prelaska tog poduzeća na skraćeno radno vrijeme! Poduzeće je skratilo radno vrijeme, čini se, ipak sa dosta uspjeha! 6) »Papirnica „Količevo"« — Količevo dostavila je ispunjene tražene obrasce s komentarom, ali nije dostavila odgovore na pitanja ankete. Ona je god. 1964. ostvarila skraćeno radno vrijeme od 42 sata rada tjedno na ovaj način: u proizvodnji papira i kartona uvela je kontinuiran rad putem tri smjene od 8 sati rada i četiri grupe radnika; proizvodnja ljepenke nema kontinuiran proces (zbog grla proizvodnje pri sušenju ljepenke), pa nedjeljom ne radi, osim svake četvrte nedjelje; odjeljenja dorade papira, kartona i ljepenke rade 7 sati dnevno (umjesto ranijih 8 sati dnevno); radnici u pomoćnim radionicama i službenici rade 8 sati dnevno, a u subotu rade samo svaku četvrtu po 8 sati. — Pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 29 <-- 29 --> PDF |
konodavstva, u cilju aktiviranja sakrivenih rezervi u poduzeću — u navedenom elaboratu, programu i projektu predviđene su i zatim ostvarene ove mjere: bolje iskorišćenje radnog vremena, bolje iskorišćenje postrojenja i strojeva, smanjenje bolovanja putem pojačane preventive u zdravstvenoj službi (cijepljenje protiv gripa i stalna zdravstvena kontrola), smanjenje zastoja u radu., preventiva pri tekućem održavanju postrojenja i strojeva, sinhronizacija rada u proizvodnom procesu, pravodobno snabdijevanje poduzeća reprodukcijskim m.aterijalom, razvijanje široke inicijative u kolektivu poduzeća za otkrivanje unutrašnjih rezervi. — Optimalizaciju instaliranih kapaciteta (odstranjivanje grla proizvodnje) i sinhronizaciju rada u proizvodnom procesu — omogućilo je upravo navedenih pet sistema rasporeda skraćenog radnog vremena u poduzeću. Održavanje oruđa za rad poboljšalo se je time što su svi remonti usklađeni sa proizvodnim programom, a tekuće održavanje vrši se u redovnom radnom vremenu. Nivo produktivnosti rada u toku radnog dana nije se pratio Nove smjene nije se uvodilo; prva smjena radi od 6—14 sati, druga od 14—22 sata, a treća od 22—6 sati. Za poboljšanje radne discipline primjenjuje se načelo ocjene rada; postignuti rezultati su pozitivni. — U poduzeću je na snazi sistem stimulativne unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka putem obračuna po ekonomskim jedinicama, koje prate troškove i ostvarivanja normativa. Radne norme su tehničke i iskustvene, a izvršavaju se od 100 do 130, u prosjeku 115%. Sistem raspodjele i organizacije stalno se poboljšava. Uporedbom god. 1964. kada se radilo uz skraćeno radno vrijeme u prosjeku 42,01 sata tjedno — sa baznom god. 1963. kada se radilo uz (također skraćeno) radno vrijeme 46 sati tjedno, utvrdili smo ove rezultate, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 120,5 , iako su angažirana osnovna sredstva na nivou indeksa 104,7 i obrtna sredstva indeksa 119,7; istodobno, broj radnika narasao je na indeks 104,6 , pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci na nivou indeksa 140,0; — čisti prihod II narasao je na indeks 122,0 , fondovi poduzeća na indeks 230,8 , a fizički obujam realizirane naplaćene proizv od n j e n a indek s 114,1, ukupne proizvodnje 114,9 i vrijednost proizvodnje 120,8; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 114,9; — ukupna akumulacija narasla je na indeks 114,1 — iako su prodajne cijene ostale iste a poskupili reprodukcijski materijali i troškovi; — tehnička opremljenost po radniku ostala je na indeksu 100, a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama po radniku narasa o j e na indeks 109,9, pa i globalna proizvodnost živog rada — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 105 (gore 104,6) i raspoloži vom fondu radnih satova koji je opao na indeks 92,9 — ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 91,6 a prekovremeni radni satovi opali su čak na indeks 41,0; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada opali su tek na indeks 94,2 (u čemu oni zbog ostalih opravdanih izostanaka čak na 72,1 , ali oni zbog neopravdanih izostanaka nažalost čak su se popeli na indeks 132,1) a izgubljeni radni satovi pri radu opali su čak na nivo indeksa 85,4 (u čemu oni zbog ispravke kvaliteta čak na 69,3 , a oni zbog čekanja na 74,1); |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— kapaciteti oruđa za rad koja služe izravno samo proizvodnji iskorišćivali su se na nivou indeksa pri proizvodnji natron vreća 115,4 , pri štampanim proizvodima 106,2 , pri ambalaži od valovitog kartona 104,3, odnosno pri ukupnoj proizvodnji 107,1 (nisu obuhvaćeni kapaciteti ostalih službi u poduzeću); — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 101,6 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa Tp 201,5; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 102,2, a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 200,4. Iz svega što smo naveli za to poduzeće proizlazi, da je ono uz skraćeno radno vrijeme i uz broj zaposlenih na nivou indeksa 105, iako su poskupljivali reprodukcijski materijali uz konstantne prodajne cijene proizvoda tog poduzeća — ostvarilo skraćeno radno vrijeme s odličnim uspjehom! Ono je postiglo znatno viši indeks od indeksa broja zaposlenih pri ostvarenom netto produktu, ukupnom prihodu i svima njegovim elementima (fondovi privredne organizacije 230,8 , isplaćeni čisti osobni dohoci indeksa 140,0!) a uz to je uspjelo da bolje iskoristi kapacitete i smanji indekse ukupno izgubljenih radnih satova i prekovremenih radnih satova — pa je postiglo porast globalne proizvodnosti živog rada te ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja, kako one s gledišta privredne organizacije tako i one s društvenog gledišta. To je sjajni primjer uspješnog skraćivanja radnog vreemna za poduzeća slične vrste proizvodnje! Opći zaključci za industriju celuloze i papira Iz navedenih analiza vidimo da su anketirana poduzeća industrije celuloze i papira prešla na 42-satno tjedno radno vrijeme uz razne uspjehe: — o d 1 i č n o (5) su izvršila taj zadatak poduzeća industrije celuloze i papira koje smo obradili pod rednim brojevima 1), 2) i 8); u tim poduzećima ostvario se je fizički obujam proizvodnje, ukupni prihod i svi njegovi; elementi na nivoima znatno viših indeksa od indeksa zaposlenih u poduzeću a uz to povisio se je nivo proizvodnosti živog rada te ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja kako s gledišta privredne organizacije tako i s društvenog gledišta — usprkos utjecanju promjena tržišnih cijena (negativnom), utjecanju promjena instrumenata i mjera privrednog sistema (uglavnom pozitivnom) te skraćenom radnom vremenu! — vrl o dobr o (4) izvršilo je taj zadatak poduzeće industrije celuloze i papira koje smo obradili pod rednim brojem 5); to poduzeće ostvarilo je od |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 34 <-- 34 --> PDF |
L´A. y a presente leurs problemes respectives representant les chainons auxquels se sont prises les entreprises pour mobiliser les reserves, et en meme temps il a signale les autres voies qui menent au but propose et qui pour le moment n´etaient pas du tout utilisees par ces entreprises ou elles ne les ont pas utilise que d´une maniere insuffisante. L´A. a aussi attire l´attention sur les particularites de la methodologie de I´lnstitut mentionne qui ne sont pas suffisamment claires pour etre appliquees, et enfin il conclut: pour qu´on puisse suivre les effets economiques et financiers du passage au temps de travail reduit de l´ouvrier d´une maniere suffisamment sure et exacte considerant les conditions du Systeme economique de Yougoslavie il faut ameliorer lesdites instructions de I´lnstitut yougoslave pour la productivite (Beograd) de telle maniere qu´on fasse une separation stricte des influences externes sur la gestion interne des affaires de l´entreprise — tout d´abord des changements des prix du marche ainsi que des instruments et des mesures du Systeme economique, et dans 1´economie forestiere encore d´autres influence specifiques — ainsi que de faire une distinction du pretendu amortissement pour la regeneration des forets. Sans telles separations et distinctions strictes il n´est pas possible d´apprecier d´une maniere sure et exacte le succes economique et financier d´une entreprise particuliere concernant ie raccourcissement du temps de travail de l´ouvrier! |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 33 <-- 33 --> PDF |
duzeća pri tim obrađivanjima dala pogrešne podatke, koji se nisu mogli iskoristiti u tim analizama. Budući da je poslovanje privrednog organizma u datoj sredini vrlo komplicirano, navedena metodologija pokazala se je inače pri konkretnim istraživanjima prikladnom i dovoljno opsežnom. No, zbog lakšeg iskorišćivanja mnogobrojnih podataka za dolaženje do željene ocjene, odnosno zaključka o uspješnosti prelaska poduzeća na skraćeno radno vrijeme, preporučamo od nas izabrane nizove pokazatelja kojima smo se služili u ovom radu i koje smo prikazali u priloženoj tablici na str. 292 ovog napisa (7/8 Š. L. 1965.)! Ti će nizovi svakome olakšati donošenje zaključaka, dovoljno sigurnih i tačnih pri upotrebljenoj metodici anketiranja poduzeća! IZVORI Jugoslavenski zavod za produktivnost rada: »Postupak praćenja rezultata poslovanja privrednih organizacija u kojima se vrše praktična proveravanja uspešnosti spro vođenja predviđenog programa mera u cilju skraćenja radnog vremena«, Komi sija Saveznog izvršnog vijeća za radno vrijeme, Beograd, 1964. Umnoženo ciklo stilom. Akta u ovoj studiji obrađenih privrednih organizacija, putem kojih su one Jugoslavenskom zavodu za produktivnost rada — Beograd dostavile ispunjene od njega tražene obrasce sa stanovitim komentarima, odnosno odgovorima na od njega postavljena pitanja u obliku ankete. RACCOIIRCISSEMENT DE LA SEMAINE DE TRAVAIL DANS LES ENTREPRISES ENQUETEES DE L´ ECONOMIE FORESTIERE, DE L´ INDUSTRIE DU BOIS ET DE L´ INDUSTRIE DE LA CELLULOSE ET DU PAPIER Resume L´institut yougoslave pour la productivite de Beograd a public les instructions pour observer le succes du raccourcissement du temps de travail dans les organisations economiques en Yougoslavie. Cet institut a fait une enquete dans une serie d´organisations economiques qui ont reduit le temps de travail — par voie dune serie de questions en sollicitant les donnees selon les instructions qui ont ete publiees. Sur la base de donnees qu´a recues ledit Institut de la part de 2 entreprises forestieres, de 7 entreprises de l´industrie du bois et de 8 entreprises de l´industrie de la cellulose et du papier, l´A. a fait une analyse et l´appreciation du succes du raccourcissement du temps de travail dans ces 17 organisations economiques. Parmi les nombreux indices l´A, y a choisi ceux qui sont essentiels et ü les a classes en plusieurs series synoptiques et logiques; partant de ce Systeme il lui etait possible de verifier dans quelle mesure les organisations economiques mentionnees ont accompli la täche posee par les reglements yougoslaves: de reduire le temps de travail en moyenne de 48 heures par semaine ä 42 heures par semaine de telle maniere qu´on mobilise toutes les reserves en exploitation sous le regime de la reduction du temps de travail de l´ouvrier et qu´on realise Ies meme s ou plu s grand s resultats dans la production, dans les benefices personnelles et dans l´accumulation. Sur la base de ses analyses l´A. a evalue ä titre d´orientation le sücces du raccourcissement du temps de travail dans les entreprises forestieres par 4.75 points, celui de l´industrie du bois avec 4.2 points et celui de l´industrie de cellulose et du papier avec 3.6 points, en appliquant le Systeme de notes suivant: insuffisant (1), süffisant (2), bien (3), tres bien (4) et excellent (5). Partant de cet analyse l´A. a conclu qu´il est possible de raccourcir avec beaucoup de succes le temps de travail de l´ouvrier dans les organisations economiques de la foresterie, de l´industrie du bois et de l´industrie de la cellulose et du papier! |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nosti, koje u konkretnim slučajevima treba znalački iskorišćivatii Iz navedene problematike vidi se za takve proizvodnje da je redovno od presudne važnosti reorganizacija održavanja postrojenja i strojeva, izobrazba kadrova u radu na više strojeva i u vršenju više specijaliziranih radova (mnogospecijaliziranost kao analogija mnogomajstorstva!), pravodobno snabdijevanje poduzeća potrebnim sirovinama i ostalim reprodukcijskim materijalom, odstranjivanje grla proizvodnje, osiguranje kvalitete proizvoda, čuvanje djece radnica za vrijeme druge smjene, te osiguranje toplog obroka hrane za vrijeme radnog vremena u poduzeću, racionaliziranje i mehaniziranje unutrašnjeg transporta, poboljšanje radne discipline. Konstatiramo da se u takvim našim poduzećima premalo koristi valoriziranje škarta i otpadaka te otpadnih voda, da se premaloposiže za malom automatizacijom i malom automac.ijom (naročito rcgulacijskiliuređaja) te za proučavanjem rada i proizvodnog procesa — u cilju pronalaženja i ostvarenja optimalnog rada i optimalne proizvodnje! Te i druge neiskorištene karike aktiviranja sakrivenih rezervi — trebaju dodatno iskoristiti i ona navedena poduzeća koja nisu prelazak na skraćeno radno vrijeme ostvarila sa dosta ekonomsko-financijskog uspjeha! Odlični primjeri uspješnog skraćenja radnog vremena s jedne strane te primjeri takvih skraćenja radnog vremena koja jedva zadovoljavaju zahtjeve koje je postavilo naše privredno zakonodavstvo s druge strane — trebaju biti podstrek i drugim analognim poduzećima za studioznu pripremu i provedbu skraćenja radnog vremena s takvim uspjehom koji je u skladu s društvenim zahtjevima pri rješavanju te problematike! KONAČNI ZAKLJUČAK Iz naše analize 17 anketiranih poduzeća koja su prešla na 42-satno tjedno radno vrijeme nedvojbeno se vidi, da je uz temeljitu pripremu i provedbu odnosnih mjera — moguće sa mnogo uspjeha skratiti radno vrijeme u privrednim organizacijama šumarstva, drvne industrije te industrije celuloze i papira! Da bi se moglo pratiti ekonomsko-financijske efekte prelaska na skraćeno radno vrijeme dovoljno sigurno i tačno — u našim uvjetima treba odnosnu metodologiju Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) usavršiti tako, da se vrši strogo odvajanje vanjskih utjecaja na poslovanje u poduzeću, u prvom redu promjena tržišnih cijena te einstrumenata i mjera privrednog sistema a u šumarstvu još i drugih specifičnih utjecaja (promjena položaja sjecišta prema tržištu ,promjena uvjeta rada na sjecištima, promjena asortimana i količine sječne drvne mase, i dr.) te razlikovanje tzv. amortizacije za regeneraciju šuma (i to posebno u njezinom dijelu koji služi jednostavnoj reprodukciji posječene drvne mase i u onom njezinom, dijelu koji služi proširenoj reprodukciji posječene drvne mase i osnovnih sredstava). Bez takvog strogog odvajanja nije moguće dovoljno sigurno i tačno ocijeniti ekonomsko- financijski uspjeh pojedinog poduzeća u skraćenju radnog vremena! Pri studiju podataka poduzeća lako je zapaziti, da metodologija nije im bila dovoljno jasna pri obrađivanju »elemenata za analiziranje ostvarenja nivoa produktivnosti rada u užem smislu« i pri obrađivanju »nekih elemenata za analiziranje gubitka u procesu proizvodnje«. Zbog toga su neka po |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 31 <-- 31 --> PDF |
govarajuće veći obujam proizvodnje te, prema indeksu zaposlenih u poduzeću, relativno veći ukupni prihod, relativno veće isplaćene čiste osobne dohotke i odvajanja u fondove privredne organizacije, samo apsolutno veći netto produkt i ukupnu akumulaciju te podjednaki nivo proizvodnosti živog rada i više nivoe ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja — usprkos vanjskim utjecajima promjena tržišnih cijena, utjecajima promjena instrumenata i mjera privrednog sistema te skraćenom radnom vremenu! — dobr o (3) izvršila su taj zadatak poduzeća industrije celuloze i papira koje smo obradili pod rednim brojevima 6) i 7); u tim poduzećima ostvarili su se veći, ali ne veći proporcionalno indeksu zaposlenih u poduzeću — ukupni prihod, tom indeksu neproporcionalno veći isplaćeni čisti osobni dohoci i odvajanja u fondove privredne organizacije, ali su se ostvarili manji netto produkt i ukupna akumulacija te niži nivo globalne proizvodnosti živog rada a viši nivo čiste proizvodnosti živog rada kao i niži nivoi ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja s društvenog gledišta a i s gledišta privredne organizacije pri poduzeću koje smo obradili pod rednim brojem 6) — sve to se ostvarilo pri utjecanju promjena tržišnih cijena, utjecanju promjena instrumenata i mjera privrednog sistema te utjecanju skraćenog radnog vremena! — s dovoljni m (2) uspjehom izvršila su taj zadatak poduzeća industrije celuloze i papira koja smo obradili pod rednim brojevima 3) i 4); u tim poduzećima ostvarili su se relativno veći od indeksa zaposlenih u poduzeću — ukupni prihod i isplaćeni čisti osobni dohoci, ali manji netto produkt, ukupna akumulacija i odvajanja u fondove privredne organizacije, ostvarila se je globalna proizvodnost živog rada višeg nivoa ali ekonomičnost i rentabilnost poslovanja nižeg nivoa, i to kako onih s gledišta privredne organizacije tako i onih s društvenog gledišta — uz djelovanje vanjskih utjecaja promjena tržišnih cijena, utjecaja promjena instrumenata i mjera privrednog sistema te unutrašnjeg utjecaja skraćenog radnog vremena! Rang i međusobni odnos u rangu posljednjih dviju grupa nije lako pouzdano utvrditi, jer je pretposljednja grupa ostvarila veće ukupne prihode i neke njegove elemente, ali ne proporcionalno veće indeksu zaposlenih u poduzeću, te veća odvajanja u fondove privredne organizacije, a posljednja grupa ostvarila je ukupni prihod i neke njegove elemente veće od indeksa zaposlenih u poduzeću, ali je zato ostvarila odvajanja u fondove privredne organizacije nižeg nivoa, pa i gotovo nikakva odvajanja u fondove privredne organizacije! Prosječna orijentacijska naša ocjena uspjeha skraćenja radnog vremena u navedenih 8 poduzeća industrije celuloze i papira iznosi 3,6. Pri skraćenju radnog vremena ipak su sva navedena poduzeća ostvarila proizvodnju u naturalnom obliku i ukupni prihod nivoa najmanje onog iz baznog razdoblja, isplatila su znatno veće čiste osobne dohotke a u svima poduzećima, osim u dva poduzeća, i veća odvajanja u fondove privredne organizacije! Jedino je loše što su od 8 poduzeća — četiri ostvarila ukupnu akumulaciju nižeg nivoa od one u baznom razdoblju! To nas upućuje na oprez — i veće ravnanje prema intencijama našeg privrednog zakonodavstva u rješavanju problematike skraćenja radnog vremena! Pri skraćivanju radnog vremena navedena poduzeća — da bi aktivirala sakrivene rezerve — služila su se karikama koje smo odštampali kurzivom.. Vidi se, da i u kontinuiranim proizvodnjama postoji čitav niz različitih moguć |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz svega što smo naveli za to poduzeće vidi se da je ono uz skraćeno radno vrijeme i broj radnika na nivou indeksa 113 — ostvarilo veću proizvodnju i ukupne prihode nego u baznom razdoblju, ali ne veću (najmanje) proporcionalno indeksu broja radnika; da je dapače ostvarilo manji netto produkt i ukupnu akumulaciju, a isplatilo neproporcionalno veće osobne dohotke (slijedeći potrebe životnog standarda u datim prilikama) i odvojilo analogno veće fondove; pri svemu tome ostvarila se je niža globalna i podjednaka (tek neznatno viša) čista proizvodnost živog rada, ostvarile su se ekonomičnost i rentabilnost poslovanja s gledišta poduzeća doduše na višem nivou od onih u baznom razdoblju — ali s društvenog gledišta na znatno nižem nivou. Zbog promjena cijena reprodukcijskog materijala i si., trebalo je odvojiti vanjske utjecaje na rezultate poslovanja — da bi se jasno sagledao uspjeh odnosno neuspjeh koji je poduzeće ostvarilo samo zbog prelaska na skraćeno radno vrijeme. Zasad možemo zaključiti, da je to poduzeće skratilo radno vrijeme tek sa djelomičnim, dosta lošim uspjehom! 8) »„Ivica Lovinčić" grafičko industrijsko poduzeće papirnate ambalaže i konfekcije«« — Zagreb prelazilo je od u god. 1963. 46-satnog tjednog radnog vremena postupno na 42-satno tjedno radno vrijeme u god. 1964.: 1. I uvelo ga je u svima proizvodnim ekonomskim jedinicama, a 1. II u svima ostalim ekonomskim jedinicama. Prema tome, ono je u god. 1964. radilo u prosjeku tačno 42,01 sata tjedno. — Raspored skraćenog radnog vremena u poduzeću u načelu uređen je sa radom od pet dana tjedno po 3 sati a zatim slijede dva dana slobodna od rada, s time da četvrtog tjedna slijedi nakon 6 dana rada po 8 sati samo jedan dan slobodan od rada. Detaljnije, u poduzeću ima pet sistema skraćenog radnog vremena: 59°/o radnika rade po upravo navedenoj općoj šemi; 31% radnika rade dva tjedna u 5 dana po 8 sati (subota i nedjelja slobodni od rada), a svaki treći tjedan u 5 dana po 8 sati te subotu 6 sati (nedjelja slobodna cd rada); 9,5% radnika rade tri tjedna u 5 dana po 8 sati (dva dana slobodna od rada), a svaki četvrti tjedan u 6 dana po 8 sati (jedan dan slobodan od rada) tako da radeći po sistemu »radnika-skakača« svaki radnik iskorišćuje kao dan slobodan od rada nedjelju i jedan radni dan u tjednu; samo 2 radnika u poduzeću rade 6 dana po 7 sati tjedno; također samo 2 radnika rade jedan tjedan u 5 dana po 8 sati (zatim slijede dva dana slobodna od rada), a svaki drugi tjedan u 5 dana po 8 sati i subotu 4 sata (slijedi nedjelja slobodna od rada). — Prije prelaska na skraćeno radno vrijeme poduzeće je izvršilo analizu o boljem iskorišćivanju radnog vremena i strojeva te izvršilo anketu u kojoj je učestvovalo 78% zaposlenih u poduzeću. Zatim je provelo niz odnosnih mjera, sastavilo odnosni elaborat o skraćenju radnog vremena i program za pokusno prvo tromjesečje god. 1964. Nije se primijenilo pokusno skraćeno radno vrijeme u pojedinim pogonima. Elaborat i program prodiskutirao se je na svima nivoima organa samoupravljanja poduzećem i na zborovima društveno-političkih organizacija u poduzeću. Pritom su ekonomske jedinice bile jednodušne. Pri izradi projekata i pri ostvarenju projektiranih mjera nije bilo potrebe za financijskim sredstvima. — Cijene koštanja tog poduzeća u god. 1964. su se povećale, zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala i ostalih troškova. Prodajne cijene osnovnih proizvoda tog poduzeća, naprotiv, pod stalnom su kontrolom cijena i nisu se, usprkos navedenom, mijenjale od god. 1958. To je nedvojbeno negativno utjecalo na rezultate poslovanja tog poduzeća. — Da bi rad pri skraćenom radnom vremenu zadovoljio zahtjeve našeg privrednog za 406 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 27 <-- 27 --> PDF |
nika, čistu proizvodnost živog rada možemo ocijeniti iz ovih podataka: normativ radnog vremena pri sulfatnoj celulozi (38,5% ukupne proizvod nje) ostvaren je sa 100,5% a to prema baznoj godini znači indeks 101,4 , pri natron rjapiru (38,3% ukupne proizvodnje) sa 100,3% što znači indeks 89, a pri natron vrećama (30,0% ukupne proizvodnje) sa 121,3% što znači indeks 119; ukoliko se normativi nisu mijenjali u godini 1963.—1964., to znači da se pri 38,5% proizvodnje proizvodnost živog rada mijenjala za —1,4%, pri 38,3% proizvodnje za +12,3% i pri 30,0% proizvodnje za —16,0%, tim računanjem vidimo da je čista proizvodnost živog rada prema onoj u baznoj godini faktično neznatno porasl a za +0,46% (iz podataka poduzeća to se nije moglo izravno vidjeti, jer je ono dijelilo /kao i neka druga poduzeća/ efektivne satove rada iz god. 1964. sa efektivnim satovima rada iz god. 1963. a i jedni i drugi ne ovise samo o proizvodnosti živog rada već i o godišnje proizvedenim količinama proizvoda); ukoliko su se pak normativi u god. 1964. snizili u uporedbi s onima u baznoj god. 1963., poduzeće je prema baznoj godini možda ostvarilo i veći porast čiste proizvodnosti živog rada (to se ne vidi iz sumarnih podataka koje je poduzeće dostavilo); — pri indeksu zaposlenih nivoa 112,79 (gore 113) i ukupno g fond a raspoloživih radnih sati nivoa 106,51 — ukupno izgubljeni radni satovi narasli su nažalost na nivo 127,38 a ukupni prekovremeni radni satovi čak na nivo 144,88; pritom izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada narasli su čak na nivo 137,43 , a izgubljeni radni satovi pri radu narasli su na indeks 119,33; — kapaciteti oruđa za rad koja služe izravno proizvodnji i s k orišćivali su se na nivou indeksa 10,3 , a prema broju oruđa na nivou indeksa 100 u sve tri radne smjene; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 72,1 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa Tp 110,2; pritom je normativ otpadaka u proizvodnji vreća i si. ostvaren tako da je ostvarenje opalo na indeks 91,3 , normativ kala i rastura u proizvodnji sječke i si. na indeks 76,9 , a za ostale proizvode nema utvrđenih normativa, pa poduzeće nije dostavilo odnosne podatke; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 83,3 , a o n a S APO s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na S nivo indeksa 116,5. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 26 <-- 26 --> PDF |
a radne jedinice za održavanje zadržale samo investicijske popravke, strojnu obradu te održavanje mjernih i regulacijskih uređaja. Pritom se znatan dio radnika koji su radili na održavanju preselio u posade radnih strojeva, tj. u osnovnu proizvodnju, pa ih je trebalo podučiti za rad na tim za njih novim radnim mjestima. Poduzeće je pristupilo izradi projekta za unaprijeđenje organizacije unutrašnjeg transporta, kako bi se mehanizacijom i boljom organizacijom transportnih linija smanjilo radno vrijeme na utovaru, istovaru, skladištenju, prevozu i prenosu robe i sirovina u tvornici. U službama poduzeća predvidjelo se je i izvršilo preciznije određivanje radnih funkcija, pojednostavljenje i standardizacija pojedinih radnih postupaka, poboljšanje kontrole poslovanja, poboljšanja u sredstvima komuniciranja i si. Odredilo se da se u svim radnim jedinicama izvrši detaljna analiza rada i izrade projekti buduće organizacije Zu svako radno mjesto; pritom se koristi i metoda »studija toka procesa«, a dosad se nije koristila metoda »studija vremena« ni »studija pokreta«. Postavljanjem još jednog kuhača u odjeljenju za proizvodnju celuloze — uskladili su se kapaciteti pogona za prozvodnju celuloze i papira. Uvođenjem još jedne linije u proizvodnji vreća — proširilo se grlo u tom proizvodnom pogonu. Općenito se poboljšala unutrašnja podjela rada, uskladile kvalifikacijske strukture u radnim jedinicama, izvršile stanovite tehničke racionalizacije oruđa za rad, provela na mnogim mjestima racionalizacija rada. Kakvoća proizvoda stalno raste. Osvajaju se i novi tipovi proizvoda. — U poduzeću već od god. 1960. raspodjeljuju se osobni dohoci prema obračunu po ekonomskim jedinicama, koji se iskorišćuje sistemom raspodjele po jedinici proizvoda. Troškovi i ostvarenje normativa prate se po ekonomskim jedinicama. Radne norme su pretežno tehničke, a ostvaruju se od 92,3 do 119,8%, u prosjeku iznad 100%. Radi se na utvrđivanju objektivnih mjerila raspodjele osobnih dohodaka ekonomske jedinice na njezine pojedine radnike. — Radnici se bez novih poteškoća voze na rad i s rada kući bilo prevoznim sredstvima poduzeća bilo javnom željeznicom. Sa proširenjem tvornice, koje se sada vrši, ostvarit će se krupnije promjene i u samoj tehnici i tehnologiji, što će znatno utjecati i na organizaciju rada uopće. Uporedbom god. 1964. kada se prelazilo i prešlo na 42-satno tjedno radno vrijeme — sa god. 1963. kao baznom kada se radilo uz 48-satno tjedno radno vrijeme, utvrdili smo ove rezultate: — netto produkt je opao na indeks 96, iako su angažirana osnovna sredstva opala na indeks 99, a obrtna sredstva čak narasla na indeks 135; istodobno, broj radnika narasao je čak na indeks 113 a čisti osobni dohoci isplatili su se u visini indeksa čak 150; — čisti prihod II narasao je na nivo indeksa 132 a fondovi poduzeća na 119, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasao samo na indeks 108, kao i onaj ukupne proizvodnje te vrijednost proizvodnje; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 109; — ukupna akumulacija opala je na indeks 88 — u vezi s plafoniranim cijenama a poskupljelim reprodukcijskim troškovima; — tehnička opremljenost po radniku opala je na indeks 95,34 , a obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku, a to znači i globalna proizvodnost živog rada, opala je na nivo 96,16; vodeći računa o promjeni godišnjeg broja sati rada prosječnog rad404 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 25 <-- 25 --> PDF |
rentabilnost poslovanja pri svemu tome se snizila, kako s gledišta društva tako i s gledišta privredne organizacije! U analizi poduzeće nije spomenulo mijenjanje prodajnih cijena njegovim proizvodima, pa usprkos već navedenim vanjskim utjecajima — djelovanje svih vanjskih utjecaja na poslovne rezultate nije još potpuno razjašnjeno; te utjecaje trebalo bi i ovdje eliminirati, da se uzmogne dobiti jasna predstava o uspješnosti samog prelaza na skraćeno radno vrijeme! Zasad možemo zaključiti s lime, da je to poduzeće pri prelasku na skraćeno radno vrijeme ostvarilo tek djelomično zahtjeve koje za takvu priliku propisuje naše privredno zakonodavstvo! 7) »Tvornica sulfatne celuloze i natron papira« — Maglaj od 48-satnog tjednog radnog vremena prelazila je postupno na 42-satno tjedno radno vrijeme u toku god. 1964. ovako: 1. I u 15 radnih jedinica, u prvom i drugom tromjesečju u daljnjih 7, a 1. X u preostalih 13 radnih jedinica poduzeća. — U radnim jedinicama gdje je proces rada kontinuiran radi se 3 dana po 8 sati, a četvrti dan je slobodan od rada; pritom se promjena iz jedne smjene u drugu vrši svaka tri dana, tj. poslije dana slobodnog od rada, jer, razumljivo, u tim radnim jedinicama se radi kontinuirano u tri smjene putem četiri grupe radnika. U radnim jedinicama održavanja, gdje se radi u jednoj ili dvije smjene, raspored radnog vremena podešen je tako da se radi 5 dana tjedno po 8 sati, a zatim slijede dva dana uzastopno slobodna od rada (polovina radnika koriste subotu i nedjelju, a polovina nedjelju i ponedjeljak) odnosno svaki četvrti tjedan samo jedan dan slobodan od rada. U ostalim radnim jedinicama, gdje se radi samo u jednoj smjeni, radi se tjedno 6 dana po 7 sati. — Pokusni rad u toku mjesec dana vršen je samo u dva pogona (proizvodnja papira te nabava i skladištenje drva), a u ostalim radnim jedinicama prešlo se izravno na redovan rad u skraćenom vremenu. — Prije samog prelaska izradila je pojedina ekonomska jedinica odnosni studiozni elaborat. On se prodiskutirao pred njezinim kolektivom i na svim nivoima organa samoupravljanja poduzećem. Nije bilo bitnih razmimoilaženja. Na temelju toga je izrađen projekt koji je usvojen od strane organa samoupravljanja. Za izradu elaborata i projekta nije trebalo dodatnih financijskih sredstava, ali za ostvarenje nekih mjera predviđenih projektom potrebna su znatna sredstva iz odgovarajućih fondova radne organizacije. — Zbog poskupljenja celuloznog drva i drugih reprodukcijskih materijala, cijene koštanja proizvoda rasle su već u godini 1963., a to se nastavilo i u god. 1964. Naprotiv, prodajne cijene proizvoda te tvornice plafonirane su i nalaze se pod kontrolom, pa su ostale nepromijenjene. Nema sumnje da je to imalo nepovoljni utjecaj na rezultate poslovanja. — Pri prelasku na skraćeno radno vrijeme najvažnije je bilo prebroditi kadrovske probleme, principjelno reorganizirati vršenje radova na održavanju postrojenja i strojeva, racionalizirati i mehanizirati unutrašnji transport i teške ručne radove, te kompletirati i unaprijediti mehanizaciju i uvesti malu automatizaciju ondje gdje su one opravdane (pri kontinuiranom tehnološkom procesu, koji je djelomično automatiziran i centralno upravljan po odjeljenjima već pri samoj izgradnji te relativno nove tvornice). Kadrovski problemi sastojali su se u tome, da se za uvođenje četvrte grupe radnika pri kontinuiranom skraćenom radnom vremenu i za daljnju racionalizaciju rada, trebalo obučiti radnike da rade na više radnih mjesta, da rad svakog pojedinca obuhvati što više elemenata ukupnog potrebnog rada (da se osposobe za različite radove), da se radnici pravilno rasporede u prostoru i vremenu i si. Održavanje postrojenja i strojeva organiziralo se tako, da su sami pogoni preuzeli funkciju preventivnog i tekućeg održavanja, 403 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
indeks 95,09; to zbog velikog učešća prekovremenih radnih satova ne pruža vjernu predstavu o proizvodnosti živog rada; zbog toga, prema analizi poduzeća, u svrhu praćenja dinamike čiste proizvodnosti živog rada treba uzeti ove podatke: god. 1962. kao bazne u 1 satu rada proizvodilo se je 15,68 kg proizvoda, a god. 1964. kada se radilo uz skraćeno radno vrijeme za 1 sat proizvodilo se je 17,5 kg proizvoda — dakle čista proizvodnost živog rada, prema tome, je narasla na indeks 111,60; faktično — postignuta je još i viša proizvodnost živog rada, ako se uzme u obzir već navedeni bolji asortiman proizvoda i bolja kakvoća proizvoda! — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na nivo 114,2 (gore 112,0) i ukup nom raspoloživom fondu radnih sati koji je opao na niv o 93,0 , ukupno izgubljeni satovi rada opali su na nivo indeksa 93.0 a prekovremeni radni satovi čak na minimalni nivo 16,1; pritom, izgubljeni radni satovi zbog odsustva s rada opali su na nivo samo 97,9 (u čemu oni zbog ostalih opravdanih izostanaka popeli su se nažalost dapače na nivo 181,6) a izgubljeni radni satovi pri radu dostigli su nažalost nivo indeksa 105,4 (u čemu oni zbog čekanja čak 109,6); — kapaciteti su se iskorišćivali na nivou indeksa 103, a po broju oruđa za rad u svima smjenama na nivou indeksa 100; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 77,4 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 86,5; Tp pritom škart pri kartonu pokazuje indeks 94,74 , pri papiru nažalost 104,17 a pri ljepenki samo 90,91 , otpadak pri papiru pokazuje indeks 94,12 a pri Ijepenki samo 83,37 , a iskorištenje sirovina nažalost pokazuje niže indekse, i to za proizvodnju kartona 98,0 , za proizvodnju papira 94,5 i za proizvodnju ljepenke 94,9; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 84,5 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 87,0. Iz svega što smo naveli za to poduzeće — vidi se, da je ono u skraćenom radnom vremenu uz broj zaposlenih na nivou indeksa 114,2 — uspjelo ostvariti veći obujam proizvodnje, veći ukupni prihod i veći čisti prihod II nego u baznom razdoblju, ali ne (najmanje) proporcionalan naraslom broju zaposlenih radnika; da je dapače ostvarilo manji netto produkt i ukupnu akumulaciju, a ipak neproporcionalno povećalo osobne dohotke (slijedeći zahtjeve životnog standarda u datim okolnostima) i odvajanja u fondove poduzeća; iako je prosječno po radniku u godini manje proizvelo, više je proizvelo po radnom satu, pa se čista proizvodnost živog rada pritom ipak podigla; no, ekonomičnost i 402 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 23 <-- 23 --> PDF |
likom skraćenja radnog vremena, poduzeće je imalo poteškoća samo sa kadrovskim problemima: ono je moralo osposobiti nove radnike za četvrtu grupu radnika u kontinuiranom 42-satnom tjednom radnom vremenu; da bi suzbilo veliku fluktuaciju radnika, uvelo je dodatak u visini od 75% osobnih dohodaka za rad u nedjelju, što je fluktuaciju radnika svelo u IX mj. na minimum. Prema god. 1962. kao baznoj, poduzeće je poboljšalo asortiman proizvoda, usmjerujući proizvodnju na rentabilnije artikle. Budući da je nabava sredstava nove mehanizacije zakasnila, poduzeće je moralo zaposliti 4 radnika više od broja radnika predviđenog u odnosnom prethodno sastavljenom elaboratu za skraćenje radnog vremena. U poduzeću se je uvijek ostvarivao veliki broj prekovremenih radnih sati; zbog toga više odgovara da se proizvodnost živog rada mjeri i prati u njezinom čistom obliku, tj. na temelju radnih sati (redovnih plus prekovremenih) nego na temelju samo prosječnog broja radnika (globalna proizvodnost živog rada). Uvođenjem kontinuiranog rada u navedena odjeljenja, smanjio se broj prekovremenih radnih sati za zaustavljanje strojeva, njihovu pripremu za rad, čišćenje i popravke. Naime, u uvjetima kontinuiranog rada, održavanje postrojenja i strojeva ostvaruje se tako, da odnosne radionice vrše popravke u toku čitavog tjedna postupno po dijelovima postrojenja i po strojevima (kvalitetniji popravci i kraći zastoji), a ne kao ranije uglavnom nedjeljom (kada su bile preopterećene prekovremenim radom, a u ostale sed- mične dane nedovoljno iskorištene). Budući da je porasao eksport, morala je istodobno porasti i kvaliteta proizvoda, što traži pažljiviji izbor sirovine i više rada. Već u prethodnom projektu predvidjelo se opadanje proizvodnosti živog rada, mjereno godišnjim obujmom proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku. Da se to u budućnosti spriječi, pa i proizvodnost povisi, planiralo se uvođenje mehanizacije u transportu i proučavanje ručnog rada po metodi REFA u doradi papira, kartona i ljepenke. — Vanjski faktori u god. 1964. — igrom cijena i instrumenata privrednog sistema — nisu imali bitnog utjecaja na sumarne rezultate poslovanja: ukidanje doprinosa na dohodak i doprinosa u društvene investicijske fondove, te snizivanje stopa poreza na promet uzrokovali su za poduzeće olakšanja u visini svega 431 milion dinara s jedne strane, a poskupljenje sirovina i ostalog reprodukcijskog materijala te obavezni dodatak osobnom dohotku (u visini 1500 din mjesečno po radniku) uzrokovali su za poduzeće opterećenja u visini svega 436 miliona dinara s druge strane. Uporedbom god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedno — sa god. 1962. kada se radilo 48 sati tjedno, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je opao na indeks 95,6 (djelovanje povećanja učešća eksporta), iako su angažirana osnovna sredstva opala na indeks samo 97,1 , a obrtna sredstva narasla čak na indeks 114,1; istodobno, bro j radnik a narasao je čak na indeks 112,0 a isplaćeni čisti osobni dohoci dapače na indeks 133,5; — čisti prihod II narasao je na indeks 104,0 , fondovi poduzeća na 121,4 , a fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje n a 102,5 , ukupne proizvodnje na 105,0 i vrijednost proizvodnje na 106,5 (uključen i bolji asortiman i kvaliteta); pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 103,1; — ukupna akumulacija opala je na indeks 85,8; — tehnička opremljenost po radniku opala je čak na indeks 91,1 i obujam godišnje proizvodnje po stalnim cijenama prosječno po radniku opao je na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
čun proizvodnje vrši se po ekonomskim jedinicama mjesečno po vlastitim planskim cijenama. God. 1964. cijene koštanja neznatno su se povisile za 0,22%, zbog povišenih osobnih dohodaka radnika i poskupljenja reprodukcijskog materijala, a prodajne cijene su se ljeti 1964. nešto povisile, zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala. — Poboljšala se je priprema proizvodnje, unutrašnji transport (zakupom vagona i uvođenjem viličara), vršile su se »analize toka procesa« samo za posebne radne faze. Veliku pažnju posvetilo se radionicama održavanja postrojenja; u odjeljenju ručne dorade (radi 98% žena) uveo se rad u dvije smjene, i to 65% rade od 6 do 13 sati, a ostale od 13 do 20 sati; pritom se prethodno trebalo riješiti čuvanje djece radnica u drugoj smjeni; u kovačkoj radionici ostvaruje se druga smjena svaki dan osim subote od 14 do 22 sata, pri čemu se grupe radnika sedmično smjenjuju; pritom je loše što u popodnevnoj smjeni nije moguća specijalizacija i nema kontrole. — Pri proizvodnji celuloze uspjelo je dosadašnji otpadak smanjiti ponovnim separiranjem otpadnih vlakanaca. Pri proizvodnji papira pojavila se samo težnja da se sirovina što više oplemeni i ostvari veći stupanj obrade i kakvoće proizvoda. Prema zahtjevu inozemnih kupaca lako se ostvaruje veća kakvoća proizvoda. Povećana je tekuća kontrola kvalitete i povezana sa sistemom unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka. Postupno se s uspjehom uvodi mala automatizacija (mjerenje težine, vlage, fotoćelije i si.), ali ima teškoća s njezinim održavanjem, zbog pomanjkanja za to osposobljenog kadra. Dogradilo se je bjelionicu i time omogućilo proizvodnju bijeljene celuloze. Prekidi rada su se smanjili boljom koordinacijom između odjeljenja prizvodnje i održavanja te uređenjem opskrbe tehnološkom parom i preuređenjem unutrašnjeg elektrotransporta. Izradio se plan kadrova i plan izobrazbe kadrova te pojačala prekvalifikacija i izobrazba u vlastitom centru. Osigurao se topli obrok samoposluživanjem — da bi ostalo radnicima više vremena za druge oblike rekreacije. — Osobni dohoci temelje se na sistemu jedinice proizvoda i sniženju cijene koštanja koje se mjesečno prati po ekonomskim jedinicama, ali se rezultati poduzeća ipak dijele jednakomjerno svim ekonomskim jedinicama (zbog poteškoća mjerenja utrošene sirovine i si. na međuskladištima); ipak se postavlja kao cilj diferencirana raspodjela po ekonomskim jedinicama.. Sistem unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka u većoj je mjeri ovisan o kvaliteti izrađenog papira. Tehničko-empirijske norme izvršavaju se sa 110 do 150%. — Pored toga upotrebljene su slijedeće mjere: bolje planiranje za bolje iskorištenje kapaciteta, izgradnja flotacijskih uređaja koji će smanjili količinu vlakanaca u otpadnim vodama, smanjivanje prekida rada pri osnovnim kapacitetima, povećana proizvodnja bijeljene celuloze, korištenje paletizacije (gdje je to moguće), poboljšavanje strukture proizvodnje u korist kvalitetnijih, proizvoda, smanjivanje otpadaka, pojačanje radne discipline, uvođenje mehanizacije pri skladištenju sirovine, konačna izgradnja centralnog skladišta. — Sva odjeljenja sa kontinuiranom proizvodnjom imaju jedan ili dva dana duži godišnji odmor od zakonom propisanih normi. Pri uporedbi bazne godine 1963. kada se radilo 48 sati tjedno — sa god. 1964. kada se radilo u prosjeku 42 sata tjedno, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 126,4 , iako su angažirana osnovna sredstva samo u visini indeksa 101,3 a obrtna sredstva 101,6; istodobno, bro j radnika narasao je samo na indeks 105,6, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci nivoa indeksa 140,0; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
opali su ma i samo na 99, a prekovremeni radni sati čak na 56; pritom, izgubljeni radni sati zbog odsustva s rada ipak su se povisili na indeks 109 (pri čemu oni zbog neopravdanih izostanaka su ipak opali na indeks 95) a izgubljeni radni satovi pri radu opali su čak na indeks 82 (pri čemu odmori na indeks 81 a ostali prekidi rada na indeks 85); — kapaciteti su se koristili sa indeksom 113, i to oni za proizvodnju ljepenke sa 115, oni za proizvodnju pare i energije sa 107, oni za održavanje postrojenja sa 96 i oni za transport sa 91 — a prema broju oruđa sa indeksom 94,1 , i to u prvoj smjeni 100, u drugoj 97 i trećoj 83; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 155,9 , a ona s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa 365,7; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 142,5, a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na indeks 332,7. Iz svega što smo naveli za to poduzeće — proizlazi, da je ono uz skraćeno 42-satno tjedno radno vrijeme i uz broj zaposlenih indeksa 114 uspjelo ostvariti ipak apsolutno i relativno veću proizvodnju od ranije, veći ukupni prihod i njegove elemente te veću proizvodnost živog rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja kako s društvenog gledišta tako i s gledišta privredne organizacije! To predstavlja u toliko veći uspjeh, što polovina tog poduzeća ima kontinuiranu proizvodnju, za koju je uvriježeno mišljenje da nije dovoljno plastična za postizavanje analognih uspjeha! 2) »Združene papimice« — Ljubljana prešle su od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme postupno: 13. I papirni strojevi, 30. I strojna dorada, 27. I brusionica, a sva ostala odjeljenja 3. II 1964. god. Godine 1963. radilo se prosječno 8 sati, a godine 1964. prosječno 7 sati dnevno u svakoj radnoj smjeni. Pritom u osnovnoj proizvodnji papira radi se faktično u tri 8-satne smjene putem četiri grupe radnika tako da se radnici 24 sata odmaraju, a svake druge nedjelje se radi po 12 sati. U osnovnoj proizvodnji celuloze svaka grupa radnika pritom radi dva dana ujutro, zatim dva dana popodne, pa dva dana noću, a dva dana se odmara. U odjeljenju strojne dorade radi se po sistemu dviju smjena sa tri grupe radnika, koji rade dnevno od 5 do 23 sata, a to znači dvaput po 9 sati. Svi službenici, remontne radionice, ručna dorada i druga manja odjeljenja — rade po sistemu 5 dana po 8 sati sa mjesečno tri slobodne subote i jednom subotom sa 8 sati rada. Odnosni službenici zbog veze sa vanjskim suradnicima rade 6 dana sedmično po 7 sati. — Poduzeće je prethodno izradilo elaborate o prelasku na skraćeno radno vrijeme i provodilo neke mjere racionalizacije; o tome su se vodile diskusije na svim nivoima radničkog samoupravljanja poduzeća, pri čemu su se kolektivi svih ekonomskih jedinica jednoglasno slagali. — Obra |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poduzeće je zavelo strožu kontrolu troškova po novoosnovanim ekonomskim jedinicama sa mjesečnim obračunom. Znatnu pažnju posvetilo je prekvalifikaciji radnika i stručnom osposobljavanju radnika za struku papira i energetsku struku. Unaprijeđena je služba pripreme proizvodnje, koja tačno vrši progra miranje prema uvjetima tržišta i raspoloživim kapacitetima. Znatna pažnja posvećuje se i pravodobnoj nabavci sirovina i ostalog reprodukcijskog materijala, koji se je u posljednje vrijeme znatno poboljšao. Analizirao se unutrašnji transport, uveo sistem paletizacije i pojačala mehanizacija transporta nabavkom »diesel-cara« i dviju prevoznih traka — čime se znatno racionalizirao unutrašnji transport. Nije se upotrebila metoda »analize toka procesa«, ali su se izradila tačna uputstva za posluživanje odnosnih strojeva i postrojenja. S obzirom na karakter osnovne proizvodnje — nije se upotrebila ni »studija vremena« ni »studija pokreta«, a napustile su se statističke radne norme i prešlo se na osobne dohotke po jedinici proizvoda, da bi se osigurala kvaliteta proizvoda. Prešlo se na unutrašnju raspodjelu po kompleksnom učinku putem obračuna po ekonomskim jedinicama, čime se ostvarilo premašenje ukalkuliranih osobnih dohodaka za 5—25%. — Provedena je studija optimalizacije iskorištenja instaliranih kapaciteta, sa ciljem da se snize zastoji strojeva, organizira sistematsko održavanja postrojenja i uklone grla proizvodnje (u pripremnoj prizvodnji racionalizacijom a u finalnoj proizvodnji investicijskim ulaganjima [rekonstrukcija parne sušionice za sušenje ručne ljepenke]). Kvaliteta proizvodnje se je poboljšala smanjenjem, nekvalitetnih proizvoda, i to putem nekih korektura u samom tehnološkom procesu. Vlastite radionice izrađuju rezervne dijelove za žurnu zamjenu dotrajalih dijelova strojeva. Pojačana kontrola pri 7-satnoj dnevnoj radnoj smjeni imala je za posljedicu ne samo radni učinak koji se ranije ostvarivao u toku 8 sati rada, već i bolju kakvoću proizvoda. — Oko 7% radnika dolazi na posao autobusima, a ostali iz najbliže okolice; sa javnim saobraćajem nisu imali nikakvih poteškoća po skraćenju radnog vremena. Uporedujući bazno razdoblje god. 1963. kada se radilo tjedno 48 sati a u posljednjim dvima mjesecima u nekim odjeljenjima 42 sata tjedno — sa god. 1964. kada se radilo 42 sata tjedne, i to u nekim odjeljenjima do 31. III a u svima odjeljenjima od 1. IV, utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 146, iako su angažirana osnovna sredstva ostala na istom nivou (indeks 100) ali obrtna sredstva narasla su čak na nivo indeksa 422; istodobno, broj radnika narasao je samo n a i n d e k s 114, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci nivoa indeksa 148; — čisti prihod II narasao je na indeks 151, fondovi poduzeća na 266, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasao samo na 109 ali ukupne proizvodnje na 117 a vrijednost proizvodnje na 144; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 124; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 175; — tehnička opremljenost po radniku neznatno se snizila na indeks 98 a obujam godišnje proizvodnje u naturalnim jedinicama po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, narasla je na niv o indeks a 103 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 114 i raspoloživom fondu radni h sat i koji je narasao samo na 103, ukupni izgubljeni radni sati |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
SKRAĆENJE RADNOG TJEDNA II ANKETIRANIM PODUZEĆIMA ŠUMARSTVA, DRV. INDUSTRIJE I INDUSTRIJE CELULOZE I PAPIRA Prof. dr ing. BRANKO KRALJIĆ, Zagreb (Nastavak članka B. Kraljić?, iz br. 7/8 S. L. 1965.) INDUSTRIJA CELULOZE I PAPIRA 1) »Tavama lesovine in lepenke« — Ceršak prešla je od 48-satnog na skraćeno tjedno radno vrijeme djelomično 1. XI 1963. kada je počela 42-satno tjedno radno vrijeme uvoditi po odjeljenjima; takvo skraćeno tjedno radno vrijeme u svim odjeljenjima uvela je 1. IV 1964. Polovina tvornice u osnovnoj proizvodnji ima kontinuiranu automatiziranu proizvodnju, u kojoj se pritom prešlo od rada u tri smjene s tri grupe radnika na rad u tri smjene sa četiri grupe radnika; svaka grupa radnika radi dva dana ujutro po 8 sati, zatim dva dana popodne po 8 sati, pa dva dana noću po 8 sali, a dva dana ima slobodna od rada. U danima kada se ne radi, preskoči se taj dan, i u slijedećem danu nastavlja turnus! U drugoj polovini poduzeća radi se diskontinuirano, neautomatizirano, u dvije ili jednoj radnoj smjeni trajanja po 7 sati, i to šest radnih dana. u tjednu, a nedjelju i u prazničke dane se ovdje ne radi. U službama održavanja i zajedničkim službama radi se pet radnih dana tjedno po 8 sati, prva i treća subota slobodna je od rada a u drugoj i četvrtoj suboti radi se po 4 sata, dok se nedjeljom ne radi; pri tom načinu rada određene su grupe u odjeljenju koje se subotom smjenjuju u radu — da bi se proizvodnja mogla nesmetano odvijati Ženska radna snaga ne zaposljuje se u noćnom radu, tj. u kontinuiranom procesu proizvodnje. Odmori u kontinuiranom procesu se ne održavaju, već se umjesto toga na radno mjesto radnicima donosi topli obrok. U tzv. ručnoj proizvodnji strojevi rade neprestano, a dok se jedan radnik odmara — drugi privremeno poslužuje dva stroja — no to donosi veće učešće škarta. U odjeljenju dorade odmor je zajednički za sve radnike. — Prije skraćenja radnog vremena bile su izrađene detaljne analize i kompleksan projekt odnosnih mjera, koji su se prodiskutirali na svim nivoima radničkog samoupravljanja tog poduzeća i bili jednoglasno prihvaćeni od kolektiva sviju ekonomskih jedinica u poduzeću. Za izradu i provođenje tih elaborata nisu bila potrebna dodatna financijska sredstva. — Pokusni rad u toku dva mjeseca primijenjen je bio samo u tzv. mokroj proizvodnji, a u svim drugim odjeljenjima prešlo se izravno na redovni rad u skraćenom radnom vremenu. — Na temelju analiza tržišta poduzeće se prvenstveno usmjerava u specijaliziranu proizvodnju, ali asortiman proizvodnje ne može bitno mijenjati bez novih investicija. Zbog poskupljenja utrošenih sredstava, cijena koštanja se u god. 1964. povisila — u uporedbi sa onom u baznoj god. 1963. Pritom su se prodajne cijene samo pri prvim trima proizvodima poduzeća povisile za 5 din/kg, zbog poskupljenja celuloznog drva. — 391 |