DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 99 <-- 99 --> PDF |
no. Stablo ima po više vrhova. Grane su široke i protežu se u blagom obliku i veličini. Također postoje i anatomske osobenosti jele »biokovensis«. Jela na Biokovu dolazi na istočnim i sjevernim ekspozicijama, a u pojasu 1—50 m (Kaoci), Ozdrvača (1140 m). To je pojas šuma Seslerieto-Ostryetum sorbietosum i Fagetum croaticum montanum. Naročito na sjevernim ekspozicijama jelu prati Juniperus nana, Saxifraga rotundifolia, Aremonia agrimonioides, Viola silvestris, Pulmonaria, officinalis, Oxalis muralis, Tulipa silvestris, Paris quadrifolia, Erytromium dens-canis. Dr Josip Kovačević Kušan F., Martinis Z.: DAS VERBREITUNGSZENTRUM VON EPHEDRA NEBRODENSIS TIN. IN KROATIEN (Centar rasprostranjivanja Epheđre nebrodensis Tin. u Hrvatskoj). Informationes Botanicae. Hortus botanicus Facultatis Pharmaceutico - Biochimicae Universitatis Zagrebiensis. 3. pp. 10—16. Zagreb, 1964. Ephedra nebrodensis Tin. (E. procera Vis., E .major var. nebrodensis (Host) Ten., E. nebrodensis Tin., E. major var. viilarsii Stapf.) je preko de Visianija, te SchlosserVukotinovića ušla u hrvatsku floru. Osim navedenih florista ovu drvenastu kositernicu (Ephedra sp.) navode za naš litoral i sublitoral kako stariji florista (Marchesetti, Tommasini, Haračić, Hire, Adamović, Degan, Rossi), tako i najnoviji (Horvatić, Kušan). Ephedra nebrodensis Tin. obraščuju kamenite ploče, vrlo skeletna tla, terase i slična kserotermna staništa. Centar njenog areala je Prednjo-dalmatinski litoral (Kozjak, Mosor, Biokovo). No na sjever ide do Lošinja, ispod Velebita i na ruševine Knina. Uz tok Neretve u pojasu 100 m nadmorske visine dolazi kod Mostara, Stolca, Žitomislići, Dubrovnik, Mrkanj (Caveat). U područje Biokova dolazi u pojasu 100— 1400 m, odnosno optimalno u pojasu 300— 1300 m nadmorske visine. Obzirom na ekološke prilike staništa razlikuje se nekoliko morfoloških tipova habitusa. Na vjetru i suncu izloženim staništima sa skeletnim tlom grm je rjeđi, a visine do 2 m, koji je u bazalnom dijelu debeo 3 cm. Ephedra nebrodensis Tin. je arhaični, konzervativni mediteransko-montani flor ni element ekstremno suhih staništa. Pratioci kositernice su: Juniperus sabina, Euphorbia spinosa, Rhamnus intermedia, Salvia afficinalis, sesleria robusta i dr. Ephedra nebrodensis Tin. prati prema Kušanu na Biokovu Astragulus angustifolius. Prema Horvatiću kositernica je elemen stijena mediteransko-sumeriteranskog i montanog pojasa zveze Centaureo-Campanulion, a u Biokovu element šume na bazi Ostrya carpinifolia. Dr Josip Kovačević Kušan F., Kajtna A.: POPULATIONS OF MOUNTAIN PIN, PINUS MUGO TURRA IN THE MOUNTAINS OF CROATIA (Populacije bora krivulja — P. Pi- nus mugo Turra na planinama Hrvatske). Informationes Botanicae. Hortus botanicus Facultatis Pharmaceutico-Biochimicae Universitatis Zagrebiensis. 3. pp. 16—20. Zagreb, 1964. Bor krivulj (Pinus mugo Turra je šumski element subalpskog pojasa. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj preko Julijskih Alpi, sa Snježnika veže se za Gorski Kotar, a taj areal za subalpska staništa Istočnih Alpi. Kompaktne grupe ovoga bora su na Ličkoj Plješivici (Gola Plješivica, Ozeblin), te u većim prekidima po Dinari (Troglav—Kamešnica). U Velebitu se proteže od Senjskog Bila prema Vaganjskom Vrhu i Svetom Brdu. Autori su ispitivali neke morfološko- anatomske razlike krivulja sa raznih naših staništa. Uočene su neke razlike anatomsko- morfološke razlike iglica i to oblika i opseg epidermalnih stanica, te broja hipodermalnih slojeva i broja puci. Tako npr. iglice sa Dinare i Kamešnice imaju manji broj epidermalnih stanica nego iglice s Risnjaka i Julijskih Alpi. Naš krivulj je edifikator subalpske šume koju je proučio Horvat (1938) i nazvao: Pinetum mughi croaticum. Ova šuma je identična sa subalpskom šumom u Alpama. Rhodotamno - Rhodoretum hirsuti (Aich.) Br.-Bl. et Sin. To je grmolika, tipična klekovina. Naša klekovina krivulja je izgrađena od alpskih flornih elemenata Salix-grandifolia, Sorbus ehamaemespilus, Ribes Alpinum, Rosa pendulina, Rhododendron hirsutum, Homogyne silvestris, Vaccinium vitis idaea, Erica carnea, Juni perus nana, Clematis alpina. Dr Josip Kovačević |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 100 <-- 100 --> PDF |
c2)(itnaći &tciLĆni ća&vpidi ŠUMARSTVO — Beogrrad 11/12 — 1964. PopnikolaN.: O jednom novom načinu vegetativnog razmnožavanja četinara. — Gavrilović S.: Procesi deplesije zemljišta i njihovo uočavanje pri kartiranju erozionih područja. — Lukie-Simonović: Lažna srčevina i njena svojstva kod bukovine. — Urba novsk i A.: Nova ocena tendencija proizvodnje, potrošnje i trgovine drvetom u Evropi 1950—1975. — Radi n M.: Osvrt na suzbijanje gubara u 1964. g. kod Šumskog gazdinstva u Sremskoj Mitrovici. — Marjanović Z.: Jify-Pot, saksije za sigurnije i ekonomičnije osnivanje šumskih zasada. — Simeunović D.: Motivi za pravno regulisanje šumoprivrednih odnosa u Srbiji u 19 .veku. — Gerzić D.: Specijalne leje za proizvodnju ponika sa maksimalnim iskorištenjem khjavosti semena. Veličkovi ć D.: Uređenje sliva Morave — problem Srbije još od 80-tih godina prošlog stoleća. — Aleksov I. i Dukić G.: Utisci i zapažanja sa studijskog putovanja po Bugarskoj. — Stamen ković V.: Ekskurzija stručnjaka šumarstva i drv. ind. Srbije kroz Austriju. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 — 1964. Gudeljević I.: Cijene proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta. — Begović B.: Stanje razvoja šumarske politike i organizacije šumske privrede u SSSR (II). — Jovančcvi ć M.: Da li je višegradski crni bor filogenetski posebna rasa? — Fukare k P.: Prašuma Perućica nekad i danas. — P aji ć D.: Izvršenje šumskouzgojnih radova u 1964. g. i aktualna pitanja uz plan ovih radova za 1965 .god. — Radovanović Z.: Povećanje sječe drveta s aspekta potrajnog gospodarenja šumama. — Ei ć N.: Problem gospodarenja našim šumama. — Kneževi ć Sv.: Osnivanje nacionalnih parkova, park-šuma i zaštitnih šuma, njihovo održavanje i unapređivanje. 3,4 — 1965. Rezolucija o aktualnim zadacima unapređenja šumarstva. — E rceg S.: Probleme u šumarstvu treba rješavati uz puno poštovanje samoupravnih prava i dužnosti radnih organizacija. — Izvještaj skupštine SR BiH o aktualnim problemima šumarstva u Bosni i Hercegovini. — Begović B.: Etape razvoja šumarske politike i organizacije šumske privrede u SSSR. — Begović B.: Obrazo vanje šumarskih stručnih kadrova u Sovjetskom Savezu. — Curić R. i Vrljiča k J.: Nalazišta planinskog javora na planini Goliji u Crnoj Gori. — Fukare k P.: Rijetko šumsko drveće naše republike. Radovanović Z. i Vučjak S.: Analiza poslovanja jedne radne organizacije u šumarstvu. — Hadžiahmetović M.: Zelenilo i rekreacija Sarajeva. — A n g e- lo v K.: Krojenje debla — činilac racionalnog iskorišćavanja drvne mase u šumi. 5/6 — 1965. S u č e v i ć M.: Izmene i dopune u osnovnom zakonu o šumama. — Isti: Neki problemi u razvoju šumarstva naše zemlje. — SI. St.: Tehnička opremljenost šumarstva i drvarske industrije Bosne i Hercegovine. — Piškorić O.: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca. — Begović B.: Početak i razvitak industrije celuloze u Bosni i Hercegovini. — Terzi ć D.: Praktično iskorišćavanje živih elemenata šumskog drveća. — Lazare v S.: Osvrt na terasiranje padina .— Jovančević M.: Polazne osnove oplemenjivanja šumskog drveća u Cehoslovačkoj. — Vučja k S.: Izvoz proizvoda šumarstva i drv .ind. od 1955.—1962. — V. B.: Školovanje kadrova bez povezanosti sa praksom. LES — Ljubljana 1/2 — 1965. Vadnjal J.: Uloga tehnološko- ekonomske zakonitosti u šumoprivredi. — Žume r L.: Razvojne tendencije i perspektive šumoprivrede. — Prija tel j A.: Trovanja uslijed rada u drvarskoj industriji. — Šepec F. i Leb L.: Povodom 60-godišnjice tvornice »Stol« u Kamniku. — Ju g O.: Deset godina suradnje Biroa za drvarsku industriju u Ljubljani pri izgradnji slovenačke drvarske industrije. — 2 um er L.: »Velika kemija« u šumoprivredi Sovjetskog Saveza. — Pristavec P.: Što se događa u američkom pilanarstvu? — Mehor a M.: O izložbi »Šuma na Kršu Slovenačkog primorja «. — Murk o L.: Austrijska drvarska izložba u Celovcu. 3/4 — 1965. Kne z J.: Uslovi za gospodarenje u drvarskoj industriji. — V o vni k A.: O racionalnijem iskorišćavanju otpadaka pri mehaničkoj obradi drva. — Jer as G.: O važnosti, osobinama i upotrebljivosti kondenzdrva. — Beltra m T.: Prosuđivanje ekonomičnosti lakiranja, naročito s obzirom na viskoznost lakova. — Dobni k D.: Puni gater budućnosti: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Optimat GDZ. — Cese n A.: Lik drvarskoindustrijskog radnika. 5/6 — 1965. Zum er L.: Prva naša rasprava o studiji ETT 1964. — Seidel W.: Evropski egzotični furniri. — Prijatel j A.: O otrovanjima u drvarskoj struci. — Lesa r J.: Razvitak dekorativnih slojastih ploča u svijetu i tehničke osobine »Melapan « ploča. — Dobni k D.: Magnetski dodaci. — Cese n A.: Lik stručnjaka u drv. ind. — M u r k o L.: Zasjedanje evropskih novinara za šumarsku struku na Austrijskom šumarskom velesajmu u Celovcu. — Zu m e r L.: Izvoz pokućstva. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 5/6 — 1965. Ciglar M.: Suma i naša poljoprivreda. — Kordi š F.: Iskustva i uspjesi 10-god. uzgajanja bukovih šuma Idrije. — Potočnik M.: Jasika, drvo naših šuma. — Kocijančič M.: Oboljenja uzrokovana vibracijom motorne pile pri radu u šumoprivredi. ŠUMARSKI PREGLED — Skoplje 1/2 — 1965. B o j a n i n S.: Bijeljenje kao faktor produktivnosti rada modificiranom francuskom metodom smolarenja. — K araman Z., Serafimovski A., K i s eličk a N.: Aviosuzbijanje zlatokraja u hrastovim šumama Gostivara. — J o v et i ć R., T r p k o v B.: Brutotežina neke zaštićene divljači na području Makedoniie. — Spirovski J., Stevčevski J.: Planinska šumska tla makedonskih četinara. — Kostov M.: Neki fenomeni i oblici erozije u slivu Džepčiške reke. — Sto janosk i K.: Tačnost izmjere odvojenih poligonskih vlakova koji se vežu o poznate tačke pri čemu se ne mjere priključni kutovi na krajnjim tačkama. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 4/6 — 1965. — Pajić D.: Šume van šumsko-privrednih područja u društvenoj svojini, njihov značaj i problemi gazdovanja sa njima. — R. T.: Šumarstvo Jugoslavije u svjetlu statistike. — Peha r J.: Položaj lugara u današnjim uslovima privređivanja. — Eić N.: Gospodarska jedinica »Misoča« nekada i sada. — Z i 1 e nko v N.: Uzroci brzog propadanja naših šumskih kamionskih putova. — Cema lovi ć M.: Gubar se znatno više proširio na području Hercegovine u odnosu na prošlu godinu. — Marković D.: Lugarska idila. — Kovačević E.: Problemi u praksi. — Amovi ć D.: Školovanje šumarskog osoblja. — M i j a t o v i ć M.: Medvjedi love i divlje svinje. BILTEN (Posl. uđruž. Šum. privr. org.) — Zagreb 5 — 1965. Izvještaj o izvršenim radovima o temama u 1964. g. — Godišnji program izrade tema naučno-istraživačkog rada s troškovima za 1965. g. — Raspored troškova za financiranje izrade tema po šumskim gospodarstvima. — Tumačenje novih propisa. 6 — 1965. Povodom izmjena i dopuna Osnovnog zakona o šumama. — Intenzifikacija proizvodnje drveta četinjača. — Tumačenje novih propisa. HORTIKULTURA — Split 2/3 — 1965. Blažević M.: Grad Zagreb i hortikulturna djelatnost u njemu. — Dobro nić L.: Zagrebački vrtovi i parkovi u 19. st. — Ani ć M.: Iz prošlosti i problematike Maksimira kao prirodnog, pejzažnog i kulturno-historijskog spomenika. — Urba n S.: Ostaci prirodne šumske vegetacije na užem području grada Zagreba. — F u r a č T.: Stanje javnih hortikulturnih površina na užem području grada Zagreba. — J u r m a n-K a r a m a n D.: Maksimir, najljepši zagrebački park. — Kev o R.: Medvednica, zaštićeni prirodni i rekreacioni objekt Zagreba. — Jeli ć S.: »Stablo mladosti« akcija građana Zagreba u čast 20-godišnjice oslobođenja. ŠUMAR — Beograd 1/3 — 1965. Razgovor Predsjednika Tita sa goranima Srbije. — Da li je potrebna stalna terenska služba u šumarstvu i kakva. — Društvo, njegovi članovi i pokret gorana. — Deiiblatska peščara, njen značaj i njena zaštita. — Koju metodu treba primeniti kod suzbijanja gubara. — O organizaciji seče i prerade drveta u šurni. — U seoskom građevinarstvu Srbije raste potrošnja drveta. — Zavojsko jezero i njegova zaštita — Stanje, problemi i mere za unapređenje šuma u građanskoj svojini na području opštine Bajina Bašta — Na koji način doći do efikasnije naplate šumskih šteta. — Šuma i lov u prošlosti. — Prva poljoprivredna škola u Srbiji. TOPOLA — Beograd 48 49 — 1965. Deka nić I.: Uspijevanje različitih euroameričkih topola pri jednakom režimu podzemne vode na dravskom aluvijumu u intenzivnoj kulturi. — H e rpk a I.: Proizvodnja drvne mase u trogodišnjem rastilištu. — Umek i H.: Gajenje topola u Japanu. — Marković J.: Potrebe i mogućnosti uvođenja stalne radne snage u plantažnoj proizvodnji topola i vrba. Đ. K. |