DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 99 <-- 99 --> PDF |
no. Stablo ima po više vrhova. Grane su široke i protežu se u blagom obliku i veličini. Također postoje i anatomske osobenosti jele »biokovensis«. Jela na Biokovu dolazi na istočnim i sjevernim ekspozicijama, a u pojasu 1—50 m (Kaoci), Ozdrvača (1140 m). To je pojas šuma Seslerieto-Ostryetum sorbietosum i Fagetum croaticum montanum. Naročito na sjevernim ekspozicijama jelu prati Juniperus nana, Saxifraga rotundifolia, Aremonia agrimonioides, Viola silvestris, Pulmonaria, officinalis, Oxalis muralis, Tulipa silvestris, Paris quadrifolia, Erytromium dens-canis. Dr Josip Kovačević Kušan F., Martinis Z.: DAS VERBREITUNGSZENTRUM VON EPHEDRA NEBRODENSIS TIN. IN KROATIEN (Centar rasprostranjivanja Epheđre nebrodensis Tin. u Hrvatskoj). Informationes Botanicae. Hortus botanicus Facultatis Pharmaceutico - Biochimicae Universitatis Zagrebiensis. 3. pp. 10—16. Zagreb, 1964. Ephedra nebrodensis Tin. (E. procera Vis., E .major var. nebrodensis (Host) Ten., E. nebrodensis Tin., E. major var. viilarsii Stapf.) je preko de Visianija, te SchlosserVukotinovića ušla u hrvatsku floru. Osim navedenih florista ovu drvenastu kositernicu (Ephedra sp.) navode za naš litoral i sublitoral kako stariji florista (Marchesetti, Tommasini, Haračić, Hire, Adamović, Degan, Rossi), tako i najnoviji (Horvatić, Kušan). Ephedra nebrodensis Tin. obraščuju kamenite ploče, vrlo skeletna tla, terase i slična kserotermna staništa. Centar njenog areala je Prednjo-dalmatinski litoral (Kozjak, Mosor, Biokovo). No na sjever ide do Lošinja, ispod Velebita i na ruševine Knina. Uz tok Neretve u pojasu 100 m nadmorske visine dolazi kod Mostara, Stolca, Žitomislići, Dubrovnik, Mrkanj (Caveat). U područje Biokova dolazi u pojasu 100— 1400 m, odnosno optimalno u pojasu 300— 1300 m nadmorske visine. Obzirom na ekološke prilike staništa razlikuje se nekoliko morfoloških tipova habitusa. Na vjetru i suncu izloženim staništima sa skeletnim tlom grm je rjeđi, a visine do 2 m, koji je u bazalnom dijelu debeo 3 cm. Ephedra nebrodensis Tin. je arhaični, konzervativni mediteransko-montani flor ni element ekstremno suhih staništa. Pratioci kositernice su: Juniperus sabina, Euphorbia spinosa, Rhamnus intermedia, Salvia afficinalis, sesleria robusta i dr. Ephedra nebrodensis Tin. prati prema Kušanu na Biokovu Astragulus angustifolius. Prema Horvatiću kositernica je elemen stijena mediteransko-sumeriteranskog i montanog pojasa zveze Centaureo-Campanulion, a u Biokovu element šume na bazi Ostrya carpinifolia. Dr Josip Kovačević Kušan F., Kajtna A.: POPULATIONS OF MOUNTAIN PIN, PINUS MUGO TURRA IN THE MOUNTAINS OF CROATIA (Populacije bora krivulja — P. Pi- nus mugo Turra na planinama Hrvatske). Informationes Botanicae. Hortus botanicus Facultatis Pharmaceutico-Biochimicae Universitatis Zagrebiensis. 3. pp. 16—20. Zagreb, 1964. Bor krivulj (Pinus mugo Turra je šumski element subalpskog pojasa. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj preko Julijskih Alpi, sa Snježnika veže se za Gorski Kotar, a taj areal za subalpska staništa Istočnih Alpi. Kompaktne grupe ovoga bora su na Ličkoj Plješivici (Gola Plješivica, Ozeblin), te u većim prekidima po Dinari (Troglav—Kamešnica). U Velebitu se proteže od Senjskog Bila prema Vaganjskom Vrhu i Svetom Brdu. Autori su ispitivali neke morfološko- anatomske razlike krivulja sa raznih naših staništa. Uočene su neke razlike anatomsko- morfološke razlike iglica i to oblika i opseg epidermalnih stanica, te broja hipodermalnih slojeva i broja puci. Tako npr. iglice sa Dinare i Kamešnice imaju manji broj epidermalnih stanica nego iglice s Risnjaka i Julijskih Alpi. Naš krivulj je edifikator subalpske šume koju je proučio Horvat (1938) i nazvao: Pinetum mughi croaticum. Ova šuma je identična sa subalpskom šumom u Alpama. Rhodotamno - Rhodoretum hirsuti (Aich.) Br.-Bl. et Sin. To je grmolika, tipična klekovina. Naša klekovina krivulja je izgrađena od alpskih flornih elemenata Salix-grandifolia, Sorbus ehamaemespilus, Ribes Alpinum, Rosa pendulina, Rhododendron hirsutum, Homogyne silvestris, Vaccinium vitis idaea, Erica carnea, Juni perus nana, Clematis alpina. Dr Josip Kovačević |