DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 99     <-- 99 -->        PDF

no. Stablo ima po više vrhova. Grane su
široke i protežu se u blagom obliku i veličini.
Također postoje i anatomske osobenosti
jele »biokovensis«.


Jela na Biokovu dolazi na istočnim i
sjevernim ekspozicijama, a u pojasu 1—50
m (Kaoci), Ozdrvača (1140 m). To je pojas
šuma Seslerieto-Ostryetum sorbietosum i
Fagetum croaticum montanum. Naročito
na sjevernim ekspozicijama jelu prati Juniperus
nana, Saxifraga rotundifolia, Aremonia
agrimonioides, Viola silvestris, Pulmonaria,
officinalis, Oxalis muralis, Tulipa
silvestris, Paris quadrifolia, Erytromium
dens-canis.


Dr Josip Kovačević


Kušan F., Martinis Z.: DAS VERBREITUNGSZENTRUM
VON EPHEDRA
NEBRODENSIS TIN. IN KROATIEN
(Centar rasprostranjivanja Epheđre nebrodensis
Tin. u Hrvatskoj). Informationes
Botanicae. Hortus botanicus Facultatis
Pharmaceutico - Biochimicae Universitatis
Zagrebiensis. 3. pp. 10—16. Zagreb, 1964.


Ephedra nebrodensis Tin. (E. procera
Vis., E .major var. nebrodensis (Host) Ten.,


E. nebrodensis Tin., E. major var. viilarsii
Stapf.) je preko de Visianija, te SchlosserVukotinovića
ušla u hrvatsku floru. Osim
navedenih florista ovu drvenastu kositernicu
(Ephedra sp.) navode za naš litoral i
sublitoral kako stariji florista (Marchesetti,
Tommasini, Haračić, Hire, Adamović,
Degan, Rossi), tako i najnoviji (Horvatić,
Kušan).
Ephedra nebrodensis Tin. obraščuju kamenite
ploče, vrlo skeletna tla, terase i slična
kserotermna staništa. Centar njenog
areala je Prednjo-dalmatinski litoral (Kozjak,
Mosor, Biokovo). No na sjever ide do
Lošinja, ispod Velebita i na ruševine Knina.
Uz tok Neretve u pojasu 100 m nadmorske
visine dolazi kod Mostara, Stolca,
Žitomislići, Dubrovnik, Mrkanj (Caveat).
U područje Biokova dolazi u pojasu 100—
1400 m, odnosno optimalno u pojasu 300—
1300 m nadmorske visine.


Obzirom na ekološke prilike staništa razlikuje
se nekoliko morfoloških tipova habitusa.
Na vjetru i suncu izloženim staništima
sa skeletnim tlom grm je rjeđi, a visine
do 2 m, koji je u bazalnom dijelu debeo
3 cm.


Ephedra nebrodensis Tin. je arhaični,
konzervativni mediteransko-montani flor


ni element ekstremno suhih staništa. Pratioci
kositernice su: Juniperus sabina, Euphorbia
spinosa, Rhamnus intermedia,
Salvia afficinalis, sesleria robusta i dr.


Ephedra nebrodensis Tin. prati prema
Kušanu na Biokovu Astragulus angustifolius.
Prema Horvatiću kositernica je elemen
stijena mediteransko-sumeriteranskog
i montanog pojasa zveze Centaureo-Campanulion,
a u Biokovu element šume na
bazi Ostrya carpinifolia.


Dr Josip Kovačević


Kušan F., Kajtna A.: POPULATIONS
OF MOUNTAIN PIN, PINUS MUGO
TURRA IN THE MOUNTAINS OF CROATIA
(Populacije bora krivulja — P. Pi-
nus mugo Turra na planinama Hrvatske).


Informationes Botanicae. Hortus botanicus
Facultatis Pharmaceutico-Biochimicae Universitatis
Zagrebiensis. 3. pp. 16—20. Zagreb,
1964.


Bor krivulj (Pinus mugo Turra je šumski
element subalpskog pojasa. U sjeverozapadnoj
Hrvatskoj preko Julijskih Alpi,
sa Snježnika veže se za Gorski Kotar, a
taj areal za subalpska staništa Istočnih
Alpi. Kompaktne grupe ovoga bora su na
Ličkoj Plješivici (Gola Plješivica, Ozeblin),
te u većim prekidima po Dinari
(Troglav—Kamešnica). U Velebitu se proteže
od Senjskog Bila prema Vaganjskom
Vrhu i Svetom Brdu.


Autori su ispitivali neke morfološko-
anatomske razlike krivulja sa raznih naših
staništa. Uočene su neke razlike anatomsko-
morfološke razlike iglica i to oblika
i opseg epidermalnih stanica, te broja
hipodermalnih slojeva i broja puci. Tako
npr. iglice sa Dinare i Kamešnice imaju
manji broj epidermalnih stanica nego iglice
s Risnjaka i Julijskih Alpi.


Naš krivulj je edifikator subalpske šume
koju je proučio Horvat (1938) i nazvao:
Pinetum mughi croaticum. Ova šuma je
identična sa subalpskom šumom u Alpama.
Rhodotamno - Rhodoretum hirsuti
(Aich.) Br.-Bl. et Sin. To je grmolika, tipična
klekovina. Naša klekovina krivulja je
izgrađena od alpskih flornih elemenata
Salix-grandifolia, Sorbus ehamaemespilus,
Ribes Alpinum, Rosa pendulina, Rhododendron
hirsutum, Homogyne silvestris,
Vaccinium vitis idaea, Erica carnea, Juni
perus nana, Clematis alpina.


Dr Josip Kovačević