DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ČUVAJMO PRIRODU Pod ovim naslovom održana je u Radničkom sveučilištu »Moša Pijade« u Zagrebu od 11. do 18. V o. g., a zatim do 30. VI u predvorju Vijećnice grada Zagreba vrlo uspjela izložba Zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja. U prostorno skladnom i sadržajno bogatom sastavu bili su prikazani sa područja Hrvatske najznačajniji zaštićeni objekti prirode, uključiv i takovu floru i faunu. Osim toga bila je izložena starija, novija i najnovija literatura sa opisom i značajem navedenih objekata. Informativno sačinjen je i sažet historijat Zaštite prirode u Hrvatskoj u kome je navedeno slijedeće: U Hrvatskoj su koncem 19. st. prirodoslovci počeli propagirati ideje zaštite prirode putem stručnih časopisa (»Priroda«, »Hrvatski planinar«, »Šumarski list«, »Lovačko ribarski vjesnik«). Tako je u našem najstarijem Zakonu o lovu iz 1893. godine prvi puta precizno normirana zaštita ptica pjevica. Iste je godine osnovano i Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice, koje je 1914. g. povodom prijedloga stranih stručnjaka da se na Plitvicama izgradi električna centrala, ustalo u obranu ovog evropskog fenomena i podnijelo Hrvatskom saboru memorandum »O ljepotama Plitvičkih Jezera i njihovoj zaštiti «. God. 1910. izdana je naredba o čuvanju remek djela prirode koja su važna sa znanstvenog gledišta ili od osobite estetske važnosti, a služe za ures domovine. Nakon I svjetskog rata proširen je interes za zaštitu prirode te je 1922. god. osnovan unutar Hrvatskog prirodoslovnog društva »Odbor za zaštitu prirodnih spomenika «. U vezi s aktivnošću prirodoslovaca i planinara kao i šumarskih organa, proglašeni su 1928 29. god. nacionalnim parkovima Plitvička Jezera, Bijele stijene uVelikoj Kapeli, Štirovača i Paklenica. God. 1937. osnovano je Povjerenstvo za zaštitu prirode i očuvanje prirodnih spomenika Savske banovine, a 1938. god. donesen je Uredba o nacionalnim parkovima. Nakon oslobođenja započeo je u N.R.H. sistematski rad na zaštiti prirode. To je bilo omogućeno donošenjem Zakona o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti (1945. god.). Na temelju spomenutog zakona osnovan je 1946. god u Zagrebu Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH. Početkom 1950. god. Zaštita prirode spojena je sa službom Zaštite spomenika kulture (Konzervatorski zavod NRH.), dok je 1960. god. donesen novi Zakon o zaštiti prirode i ponovno osamostaljena služba zaštite prirode (Zavod za zaštitu prirode). Do sada je u Hrvatskoj zaštićen veliki broj objekata prirode od kojih su najznačajniji nacionalni parkovi Plitvička Jezera, Paklenica, Risnjak i Mljet. Na Ličkoj Plješivici izlučene su dvije preostale prašumske površine kao strogi prirodni rezervat, dok su otok Lokrum i svjetski poznata šuma česvine »Dundo« na otoku Rabu zaštićeni kao upravljani prirodni rezervati. U postupku je zaštita Kopačkog rita, ovog našeg najvećeg prirodnog zoološkog vrta, kao upravljanog prirodnog rezervata, a Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli te Rožanskih i Hajdučkih kukova u Velebitu kao strogih prirodnih rezervata. Motuvunska šuma, Štirovača, Prašnik, neki kompleksi na Medvednici i dr. zaštićeni su kao rezervati šumske vegetacije, dok su Krka sa Skradinskim bukom, Marjan, Vražji prolaz i Zeleni vir rezervati prirodnih predjela. Zelenjak kcd Klanjca, Dotrščina, Anin dol i dr .povjesno zanimljivi objekti, zaštićeni su kao memorijalni priro´dni spomenici. Osobito je velik broj zaštićenih parkova, drvoreda pojedinačnih stabala, biljaka i životinja. Naša domovina je jedan od najzanimljivijih dijelova Evrope zbog velikog broja endemičnih i reliktnih vrsta faune i flore Stoga je zaštita opravdano obuhvatila i takve prirodne rijetkosti, koje još nalazimo u mirnim skloništima i teško pristupačnim mjestima. Ovom izložbom prikazani su i primjeri narušavanja izgleda krajolika. Izdana je i poštanska omotnica s prigodnim žigom. Zaštićeni objekti prirode predočeni su uvećanim crno bijelim foto-snimcima, velike tehničko umjetničke vrijednosti, i sa izrazitim osebinama pojedinog objekta. Flora je bila smještena u lončiće, dok je fauna (zvjerad, ptice i kukci, napose leptiri) izložena preparirana. Unutar kontura područja SRH-e pregledno su prikazani za pojedini predjel ili grad, bogatstvo i raznolikosti prirodnih znamenitosti i ljepota, značajnih za turizam. Posebno su predočeni različiti rezervati, spomenici prirode i memorijalni spomenici, tako nacionalni parkovi: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— Plitvička Jezera, biser naše domovine s nizom jezera odijeljenih sedrenim pregradama kao i ukrašenim raznolikim slapovima, što su bitna obilježja ovog nacionalnog parka. — Risnjak, koji obuhvaća središnji dio Risnjačkog masiva (1528 m) sa gotovo nepromijenjenom vegetacijom, od toga najveće površine šume bukve i jele sa smrekom, bilo čiste ili miješane. Posebno je istaknut runolist kao najljepši ali i najugroženiji ukras naših vrletnih planina. — Paklenica, sa okomitim stijenama kanjona, visokim oko 400 m. — Mljet, sa uvalama Soline i Veliko jeliko jezero, okruženih starom šumom alepskog bora. Ovaj snimak popraćen je izrekom Ignjata Dorđića iz 18. st.: »Ovdje je ljupkost prirode sve otvorila, bolje od čovječjeg umijeća«. Nadalje prirodni rezervati (strogi i upravljani): — Prašnik kod St. Gradiške s hrastovima lužnjacima kao ostacima drevne Slavonske šume, jedne od najzapaženijih pojava šumske vegetacije Evrope. Taj objekt zaštićen je još 1928. god. Snimak je popraćen citatom iz Slavonske šume (1888. god.) našeg velikana šumarskog stručnjaka i književnika Josipa Kozarca. — Lička Plješivica sa prašumom bukve i jele i obamiranjem pojedinih stabala. — Pušinjak-Gorščica na Medvednici sa starim bukovim stablima, promjera do 1.50 m. — Dundo na otoku Rabu, zimzelena šuma hrasta crnike (česvine). — Motovunska legendarna šuma u Istri, ispod istoimenog grada, sa smjesom hrasta lužnjaka, jasena (poljskog) i brijesta, kao i staništa podzemnih gljiva — tartufa. — Učka (1396 m) simbol oslobođenja Istre i zanimljiv prirodni objekt. Pojedini njezini dijelovi — lokaliteti NOB., memorijalni su prirodni spomenici. — Lokrum otočić s makijom i prašumskim izgledom. — Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli sa detaljom »Kamenita vrata« i bizarnim oblicima stijena kao i zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom. — Rožanski i Hajdučki kukovi u sjevernom Velebitu sa osebujnim kršnim reljefom i iskonskim biljnim pokrovom. — Cerovačke pećine kod Gračaca, najljepše i najveće u Hrvatskoj sa bogatim raznolikim ukrasima, napose »Zdenac života « u Donjoj pećini. — Skradinski buk jedan od najljepših slapova u Evropi. Sedrena pregrada visoka je 45,70 m i ima 17 stepenica. Rijeka Krka je rezervat prirodnih predjela. — Kcpački rit kod Osijeka, prirodni zoološki vrt sa različitim ptičjim svijetom kraj starih vrbika uz crne vode. Ovaj snimak popraćen je i pojedinim fotografijama tamošnjih ptica. — Hrvatsko Zagorje sa skladnim oblicima i bojama šumaraka, vinograda i polja kao i pitomim brežuljcima, primjer klasičnog krajolika ovog područja. Zatim je izložen snimak arboretuma: — Opeka kod Varaždina s mnogim bjelogoričnim i osobito crnogoričnim egzotama. To je ujedno i glasoviti spomenik naše vrtne arhitekture. — Trsteno sa 400 godišnjom platanom, opsega 11,37 m (odgovara promjeru od okruglo 3,62 m), visine 45 m i promjera krošnje 40 m, i — Maksimir park, koji je jedan od najznačajnijih objekata vrtne arhitekture u Hrvatskoj. Ovom najljepšem parku Zagreba, zaštićenom spomeniku prirode i kulture potrebna je obnova. Osim ovih uvećanih foto snimaka izloženi su i snimci manjeg formata ostalih najistaknutijih zaštićenih objekata prirode, kao npr.: Gupčeva lipa, Dotorščina, Zelenjak, Anin dol, Bežanec, Dubravica, Turski hrast, Prinščak, Grabešnica, Javorje (Ivančica), Macelj, Blagajev likovac, parkovi, vrtovi i trgovi grada Zagreba i ostalih. Fauna je zastupana sa mrkim medvjedom i sredozemnom medvjedicom (Monaehus albiventer), zatim sa pticama: suri orao, velika ušara, tetrijeb gluhan (mužjak i ženka), zlatovrana, ružičasti čvorak, kugara svilorepa, pčeiarica, smrekov češljugar, zlatna vuga, čaplje i dr. Tim eksponatima priključena je vrijedna kolekcija rijetkih leptira. Flora je prikazana prema pojedinim gorskim masivima, i to: — Medvednica — alpski jaglac, kranjski ljiljan i krespin, — Velebit — hrvatska sibireja, grozdasta kamenica, jaglica i klečica, — Samoborsko gorje — crveni likovac, proljetna crnuša, — Hrvat, snježnik — planinski bor i kluzijeva sirištara (gentiana clusii). Narušavanje izgleda krajolika prikazano je instruktivnim fotosnimcima ,i to: — neprikladno lociranje objekata (Seget kod Trogira) i potrebno ozelenjavanje okoline takovih smještaja, 371 |