DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 88 <-- 88 --> PDF |
U nižim položajima pod progaljene sastojine bukve na hladnijim (osojnim) stranama valja unositi i plemenite lišćare. 1.13. Privremeno odlaganje u šumskim kompleksima gde to prilike diktiraju podmlađivanja sklopljenih bukovih sastojina uz primenu selektivnih prorednih seča u njima, dok se ne sprovedu osnovne mere nege u već podmlađenim sastojinama, kao i dok se ne završi već započeto podmlađivanje u razređenim sastojinama. Ovo naročito ako je njihovo učešće ispod 1/3 od ukupne površine privrednih jedinstvenih područja, da ne bi došlo do grubog narušavanja trajnosti prinosa. 1.14. Napuštanje šablonizma pri gazdovanju bukovim šumama i primenjivanje takvih tehnika gajenja, koje će najbolje dovesti do postavljenog cilja gazdovanja, vodeći računa da se ove maksimalno prilagođavaju svim raznolikostima stanišnih uslova, stanja sastojina, strukturnih osobina i razvojnim fazama u kojima se sastojine nalaze. 1.15. Uvođenje izmena u načinu gazdovanja bukovim šumama mora biti sankcionisano kroz odredbe šumsko-privrednih osnova, te bi u tom smislu trebalo prilagoditi i nova uputstva za uređivanje šuma. 1.16. Pri uređivanju područja čistih visokih bukovih šuma potrebno je u okviru pojedinih privrednih jedinica (gospodarskih jedinica) u okviru gazdinske klase čistih bukovih sastojina izdvajati gazdinske grupe prema stanju sastojina: — sklopljene bukove sastojine bez podmlatka, — razređene bukove sastojine bez podmlatka, — mlade bukove sastojine sa ili bez zaostalih semenjaka. Izdvajanje gazdinskih grupa može biti prema površini u posebne sastojine, ako sačinjavaju veću celinu po površini, ili će biti moguće razvrstavanje samo stabla prema tome kojoj gazdinskoj grupi pripadaju. 1.17. Treba preporučiti šumarskim fakultetima, institutima za šumarstvo i šumskim gazdinstvima (gospodarstvima) da na različitim staništima i raznim sastojinskim prilikama izdvoje dovoljan broj oglednih površina za izvođenje raznih načina postepene seče u grupama (skupinama) i dugačkog perioda prirodne regeneracije. Ove površine, kao stalna ogledna polja, treba da posluže stručnom osoblju za bolje upoznavanje tehnike ovakvih načina prirodne obnove ne samo čistih šuma bukve već i mešovitih sastojina ove i drugih vrsta drveća. 2. Po problemima uvođenja intenzivne nege u nizinske i prigorske ekonomske šume na bazi savremenih metoda I. 2.1. Velike površine mladih, većinom mešovitih sastojina visokog uzgojnog oblika zahtevaju posebnu pažnju kod gazdovanja šumama. Sadanja proizvodnja prirodnih sastojina ne zadovoljava ni po količini ni po kvalitetu drvne mase. Površine prirodnih sastojina ne mogu se povećavati i zato se moraju tražiti načini i mogućnosti da se u postojećim sastojinama povećava kvalitetna (selekcija stabala) i kvantitetna (regulisanje omera smese) proizvodnja. 2.2 Privredni razvoj zemlje zahteva sve veće količine drvne mase a goleme površine mladih i srednjodobnih mešovitih sastojina kriju potencijalne mogućnosti za intenziviranje gazdovanja, a time i dobijanja većih količina prorednog drvnog materijala. |