DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 76     <-- 76 -->        PDF

toga da predlaže izbor vrsta četinara, način pripreme zemljišta, razmake sadnje,
izbor mehanizacije, doze i vrstu đubriva i sve što je praktično potrebno
da se plantaža što bolje i sigurnije podigne.


b)
Naučno-istraživački zadaci na kojima sada intenzivno rade su:


— Nastavak rada na provenijencijskim ogledima četinara brzog rasta i
postavljanju novih;
— istraživanja metoda suzbijanja truleži panjeva (karbulineumskim i dr.
preparatima) lišćara koji se krče ili ostaju na mjestu gdje se podižu četinari
brzog rasta. Sada se nalazi jedan stručnjak u Africi koji proučava rezultate
sličnih metoda pri krčenju šuma za osnivanje plantaža palmi;

vrše izolacije vrsta mikorize;
— na stvaranju novih hibrida i izdvajanju sorti i provenijencija četinara
koje su otporne na bolesti (vještačka inokulacija);

na osnivanju sjemenskih plantaža;
— na istraživanjima fiziologije i ishrane četinara tj. utvrđivanja najoptimalnijih
doza, vrsta i metoda đubrenja četinara.
ZAKLJUČAK


1. Industrija celuloze i papira pokrenula je pitanje podizanja plantaža i
intenzivnih kultura četinara brzog rasta u Italiji. Ove se plantaže podižu na
napuštenim poljoprivrednim zemljištima u planinskom i brdskom području i
na boljim staništima niskih šuma (pretežno kestena — koji je stradao uslijed
pojave raka kestenove kore). Zemljišta podesna za plantaže i intenzivne kulture
prostiru se na oko 2,000.000 ha i to je ozbiljan privredni i socijalni problem
Italije, čijem se rješavanju prišlo ozbiljno i sistematski.
2. Brzorastući četinari sa kojima se podižu plantaže i kulture četinara i
koji imaju ekonomski značaj za sjevernu i srednju Italiju su:

borovac (Pinus strobus)

duglazija (Pseudotsuga Douglasii var. viridis)

ariš japanski i nizinski (Larix leptolepis i L. europea prov. Polonica i
Sudetica)
— hameciparis (Chamaecyparis Lawsoniana)
Sa ovim četinarima računaju postići prosječni godišnji prirast od 15 do 20
rrrha u ophodnji od 20 do 30 godina, s tim da prve prorede budu već nakon
10 do 15 godina.
Za Južnu Italiju (toplije zone) i ostrva ekonomski značaj za plantaže imaju:


— Pinus radiata

Pinus ponderosa

Pinus halepensis

Pinus brutia

Cupresus arizonica
— Duglazija (sa nižih položaja)
Osim toga Pinus teda ima veliki prirast (u rasadničkoj proizvodnji postigla
je za 4 godine 3,5 m visinu) i nadaju se da će s ovim borom imati dobre rezultate.


3. Sjeme četinara brzog rasta djelimično sakupljaju iz svojih sjemenskih
objekata, a djelimično uvoze. Sada su organizirali sakupljanje (branje) šišarica
350