DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 76 <-- 76 --> PDF |
toga da predlaže izbor vrsta četinara, način pripreme zemljišta, razmake sadnje, izbor mehanizacije, doze i vrstu đubriva i sve što je praktično potrebno da se plantaža što bolje i sigurnije podigne. b) Naučno-istraživački zadaci na kojima sada intenzivno rade su: — Nastavak rada na provenijencijskim ogledima četinara brzog rasta i postavljanju novih; — istraživanja metoda suzbijanja truleži panjeva (karbulineumskim i dr. preparatima) lišćara koji se krče ili ostaju na mjestu gdje se podižu četinari brzog rasta. Sada se nalazi jedan stručnjak u Africi koji proučava rezultate sličnih metoda pri krčenju šuma za osnivanje plantaža palmi; — vrše izolacije vrsta mikorize; — na stvaranju novih hibrida i izdvajanju sorti i provenijencija četinara koje su otporne na bolesti (vještačka inokulacija); — na osnivanju sjemenskih plantaža; — na istraživanjima fiziologije i ishrane četinara tj. utvrđivanja najoptimalnijih doza, vrsta i metoda đubrenja četinara. ZAKLJUČAK 1. Industrija celuloze i papira pokrenula je pitanje podizanja plantaža i intenzivnih kultura četinara brzog rasta u Italiji. Ove se plantaže podižu na napuštenim poljoprivrednim zemljištima u planinskom i brdskom području i na boljim staništima niskih šuma (pretežno kestena — koji je stradao uslijed pojave raka kestenove kore). Zemljišta podesna za plantaže i intenzivne kulture prostiru se na oko 2,000.000 ha i to je ozbiljan privredni i socijalni problem Italije, čijem se rješavanju prišlo ozbiljno i sistematski. 2. Brzorastući četinari sa kojima se podižu plantaže i kulture četinara i koji imaju ekonomski značaj za sjevernu i srednju Italiju su: — borovac (Pinus strobus) — duglazija (Pseudotsuga Douglasii var. viridis) — ariš japanski i nizinski (Larix leptolepis i L. europea prov. Polonica i Sudetica) — hameciparis (Chamaecyparis Lawsoniana) Sa ovim četinarima računaju postići prosječni godišnji prirast od 15 do 20 rrrha u ophodnji od 20 do 30 godina, s tim da prve prorede budu već nakon 10 do 15 godina. Za Južnu Italiju (toplije zone) i ostrva ekonomski značaj za plantaže imaju: — Pinus radiata — Pinus ponderosa — Pinus halepensis — Pinus brutia — Cupresus arizonica — Duglazija (sa nižih položaja) Osim toga Pinus teda ima veliki prirast (u rasadničkoj proizvodnji postigla je za 4 godine 3,5 m visinu) i nadaju se da će s ovim borom imati dobre rezultate. 3. Sjeme četinara brzog rasta djelimično sakupljaju iz svojih sjemenskih objekata, a djelimično uvoze. Sada su organizirali sakupljanje (branje) šišarica 350 |